Koliko je USAID važan za vanjsku politiku SAD-a

Kritika Elona Muska na račun USAID-a izazvala je debatu o tome treba li trajno zatvoriti tu američku agenciju za pomoć.

Za sada, Trump nije dao službenu najavu da će USAID biti zatvoren
Za sada Trump nije dao službenu najavu da će USAID biti zatvoren (Shawn Thew / EPA-EFE)

Stotine saradnika koji po ugovoru rade za Agenciju Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID) stavljeno je na neplaćeno odsustvo, a neki su i otpušteni, nakon što je predsjednik Donald Trump uveo potpuno zamrzavanje američke vanjske pomoći širom svijeta.

No, za milijardera Elona Muska privremeno zamrzavanje finansiranja USAID-a nije dovoljno.

“Vrijeme je da umre”, napisao je Musk na svojoj platformi X, dodajući i da je USAID “kriminalna organizacija”.

“To je nepopravljivo”, rekao je Musk u zasebnom postu, dodajući da se Trump slaže da agenciju treba zatvoriti.

Komentari Muska, koga je Trump imenovao da vodi novo Odjeljenje za vladinu efikasnost (DOGE), izazvali su rastuću debatu o budućnosti agencije za pomoć.

Slijedi više o tome šta je USAID i kakva je njegova ulogu na globalnom nivou.

Šta se dešava?

USAID, čija je internetska stranica ugašena u subotu bez objašnjenja, bila je jedna od saveznih agencija na koje je Trumpova administracija najviše ciljala u sve većem suzbijanju savezne birokratije i mnogih njenih programa.

“Vodila ga je gomila radikalnih ludaka i mi ih izbacujemo”, rekao je Trump novinarima o USAID-u.

Muskov poziv za zatvaranje USAID-a uslijedio je nakon što su sigurnosni službenici navodno odbili članovima njegovog tima za smanjenje troškova pristup zabranjenim područjima sjedišta agencije u Washingtonu.

Citirajući neimenovane zvaničnike, više američkih medija objavilo je da su direktor sigurnosti USAID-a John Voorhees i njegov zamjenik Brian McGill stavljeni na odsustvo nakon što su osoblju DOGE-a zabranili ulazak u zaštićena područja zbog nedostatka sigurnosne dozvole.

Predstavnici DOGE-a, koji je stvoren izvršnom naredbom Trumpa, ali nije vladino odjeljenje, konačno su uspjeli pristupiti područjima s povjerljivim informacijama nakon sukoba, o čemu je prvi izvijestio CNN.

Bijela kuća je negirala da je osoblje DOGE-a pokušalo pristupiti ograničenim područjima, ali Katie Miller, koja služi u DOGE-u, izgleda da je priznala pokušaj ulaska radne grupe, napisavši na platformi X da “nijednom povjerljivom materijalu nije pristupljeno bez odgovarajućih sigurnosnih odobrenja”.

Kakva je bila reakcija na Muskov poziv za zatvaranje USAID-a?

Nakon Muskove kritike, članovi Kongresa su se oglasili na društvenim mrežama kako bi raspravljali o tome da li USAID može i treba biti trajno zatvoren.

“Trump je vršio čistku i zastrašivao zaposlenike USAID-a. Sada postoji glasina da će ukinuti USAID kao nezavisnu agenciju”, napisao je Chuck Schumer, vođa Demokratske stranke u Senatu koji kontrolišu republikanci, na platformi X. “Ovo bi bilo ilegalno i protiv naših nacionalnih interesa.”

Republikanski senator Rand Paul odgovorio je Schumeru, rekavši: “Ukinite USAID i svu stranu pomoć.”

Demokratski senator Chris Coons se, također, oglasio na platformi X, rekavši da bi ukidanje agencije učinilo SAD “manje sigurnim”.

“Predsjednik Trump proveo je dvije sedmice maltretirajući i otpuštajući zaposlenike USAID-a, a sada njegov tim pokušava potpuno uništiti agenciju”, objavio je Coons. “Ovo su Amerikanci patrioti koji promovišu naše vodstvo širom svijeta.”

Šta je USAID i kada je počeo s radom?

U nastojanju koje je predvodio tadašnji predsjednik John F. Kennedy, USAID je osnovan kao dio Zakona o stranoj pomoći iz 1961. godine. Donio je velike promjene američkim prekomorskim programima spajanjem nekoliko postojećih organizacija i programa u jednu, prema arhiviranoj verziji USAID-ove internetske stranice.

„Do tada nikada nije postojala nijedna agencija zadužena za vanjsko-ekonomski razvoj“, navodi se na sajtu.

Prema službenoj internetskoj stranici američke administracije, USAID je „glavna američka agencija za pružanje pomoći zemljama koje se oporavljaju od katastrofe, koje pokušavaju izbjeći siromaštvo i upuštaju se u demokratske reforme“.

Andrew Natsios, bivši administrator USAID-a, napisao je 2020. da je agencija doprinijela uspjehu SAD-a tokom hladnog rata sa Sovjetskim Savezom.

“Rekao bih da su najveće uspješne priče USAID-a tokom hladnog rata bile one koje su bile direktno povezane s nacionalnim interesima SAD-a”, naveo je. “Ovi uspjesi su svakako koristili Sjedinjenim Američkim Državama, ali su, također, koristili zemljama u razvoju dok su prelazile u napredno razvijene zemlje. Iako je svakako bilo političkih neuspjeha u pomoći, bilo je mnogo više uspjeha.”

Prije zamrzavanja, agencija je bila najveći pojedinačni donator na svijetu. U fiskalnoj 2023. godini, SAD je isplatio 72 milijarde dolara pomoći širom svijeta za sve, od zdravlja žena u zonama sukoba do pristupa čistoj vodi, tretmana HIV/AIDS-a, energetske sigurnosti i rada na borbi protiv korupcije.

USAID je obezbijedio 42 posto ukupne humanitarne pomoći koju su Ujedinjene nacije pratile 2024. i ima osoblje od više od 10.000 ljudi.

Koje su zemlje dobile najviše pomoći?

Od USAID-a najviše pomoći dobila je Ukrajina 2023. godine, ukupno 14,4 milijarde dolara.

Drugi najveći primalac – Jordan dobio je 770 miliona dolara ekonomske pomoći. Jemen i Afganistan dobili su 359,9 miliona dolara, odnosno 332 miliona dolara.

USAID nije jedina američka agencija koja isplaćuje stranu pomoć, ali je najveća s budžetom od 42,45 milijardi dolara, a slijedi je State Department (19 milijardi dolara).

Koje kritike je USAID dobio tokom godina?

Kritike upućene agenciji su se kretale od vanjskopolitičke agende do njene neefikasnosti.

USAID je optužen 2014. godine da je tajno kreirao „kubanski Twitter“ pod nazivom ZunZuneo kako bi podstakao nemire i potkopao Kubansku vladu. Također je kritikovan zbog svoje tajne prirode. USAID je negirao kako je projekt osmišljen da stvori neslaganje.

Devet godina kasnije predsjednik Meksika je zatražio od svog američkog kolege Josepha Bidena da spriječi USAID da finansira grupe koje su neprijateljski nastrojene prema njegovoj vladi, navedeno je u pismu predstavljenom novinarima, ponavljajući prethodne meksičke kritike američkog intervencionizma.

Tadašnji predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador nije precizirao koje bi meksičke grupe SAD trebao prestati finansirati, ali je u prošlosti optužio nekoliko medijskih organizacija da su dio konzervativnog pokreta protiv njegove vlade.

“Vlada SAD-a, posebno putem USAID-a, već neko vrijeme otvoreno finansira organizacije protiv legalne i legitimne vlade koju predstavljam”, naveo je Obrador u pismu. “Ovo je očigledno intervencionistički čin, suprotan međunarodnom pravu i odnosima koji bi trebali vladati između slobodnih i suverenih država.”

Iako je SAD dugo promovisao svoje programe pomoći u inozemstvu kao djelimično usmjerene na jačanje mladih demokratija, koristio je USAID za podršku prijateljskim autoritarnim režimima tokom hladnog rata, uključujući Tajvan i Južnu Koreju, kada su bili pod vojnom vlašću, te Demokratsku Republiku Kongo pod Mobutu Sese Sekom.

Nedavno je revizija učinka koju je naručila Kancelarija generalnog inspektora USAID-a i koju je provela nezavisna certifikovana javna računovodstvena firma Williams, Adley & Company istakla neefikasnost i birokratske izazove s kojima se agencija suočavala u vezi sa stopama indirektnih troškova. Te stope se odnose na režijske ili administrativne troškove koje organizacija može naplatiti federalnom grantu ili ugovoru.

„Indirektni troškovi su legitimni troškovi poslovanja samo u onoj mjeri u kojoj su razumni, dozvoljeni i raspodjeljivi“, prema nalazima za 2024. na internetskoj stranici USAID-a.

Revizija je utvrdila da je USAID-ovim sistemima potrebno poboljšanje i napomenula da nema odgovarajuće procese praćenja povezane s indirektnim troškovima.

“USAID nema odgovarajuću dokumentaciju koja bi podržala naplaćene indirektne troškove”, navodi se.

Šta će se dalje desiti?

Za sada, Trump nije dao službenu najavu da će USAID biti zatvoren.

Međutim, mnogi strahuju da bi prestanak rada američkih fondova mogao naštetiti saveznicima Washingtona i stvoriti vakuum koji bi njegovi neprijatelji rado iskoristili.

Istočna Evropa, naprimjer, dugo je bila geopolitičko bojno polje gdje se zapadni vanjskopolitički interesi često sukobljavaju s interesima Moskve ili Pekinga.

Utjecaj Kine u Latinskoj Americi i podsaharskoj Africi raste, a posljednjih godina postaje sve važniji trgovinski partner i investitor, dok SAD smanjuje pomoć.

U oktobru je Kineska razvojna banka (CDB) objavila da je obezbijedila gotovo 160 milijardi dolara za finansiranje stotine projekata širom Latinske Amerike. Podsaharska Afrika dobila je najviše pomoći od SAD-a 2023. godine, ali Kina tamo povećava svoje prisustvo pružanjem konkurentske pomoći.

Senator Coons je rekao da moguće zatvaranje USAID-a stvara još više prostora za Kinu da proširi svoju moć.

“To slabi američko vodstvo i ostavlja svijet otvorenijim za kineski utjecaj. Bila bi to velika greška”, objavio je Coons na platformi X.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Reklama