EU i regulacija društvenih mreža: Opasnosti Muskovog miješanja u evropsku politiku

Muskovo ponašanje ponovno je otvorilo pitanje regulacije društvenih mreža kako bi se spriječilo miješanje iz inozemstva u političke procese.

Elon Musk je u nekoliko navrata javno podržao evropske krajnje desničare (Mike Segar / Reuters)

Američki tehnološki milijarder Elon Musk javno je podržao evropske krajnje desne stranke, tvrdeći da se zalažu za slobodu govora. Takav potez izazvao je žestoke reakcije evropskih čelnika i analitičara.

Vlada Njemačke optužila je Muska za miješanje u predstojeće parlamentarne izbore u februaru nakon što je podržao ekstremno desnu stranku Alternativa za Njemačku (AfD) u postovima na mreži X i u članku koji su objavile novine Welt am Sonntag.

Njemački čelnici optužili su Muska, koji je tvrdio da je AfD jedina stranka koja može “spasiti” Njemačku, da pokušava “utjecati na savezne izbore”.

„Mi socijaldemokrati navikli smo na kritike bogatih medijskih biznismena. Novost je činjenica da je ovaj put riječ o globalnom medijskom biznismenu. I da kod algoritama nije sigurno kako se formira mišljenje. Ipak, odlučujuće je to što gospodin Musk podržava stranku koja je djelimično krajnje desno ekstremistička i što u tom smjeru nije aktivan samo u našoj zemlji“, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.

Musk je otvoreno podržao i druge krajnje desničare, uključujući Nigela Faragea iz Reformske stranke Velike Britanije i italijansku desničarsku premijerku Giorgiu Meloni. On je, otkako je postao savjetnik novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, sve agresivniji u komentarisanjima politike evropskih vlada i davanju javnih preporuka za desničarske populističke partije.

Stručnjaci, poput Illana Kapoora sa Univerziteta u Torontu, smatraju da Muskove političke intervencije nisu odvojene od njegovih poslovnih interesa.

“Za Muska i Trumpa demokratija, debata i socijalna država predstavljaju prepreke poslovanju, dok autoritarne vlade vide kao efikasnije za provođenje svojih ciljeva”, ocjenjuje Kapoor.

Otvoreno pitanje regulacije društvenih mreža

Evropska unija, također, pažljivo prati njegove aktivnosti. Platforma X već se suočava s visokim kaznama zbog širenja dezinformacija i govora mržnje.

Muskovo ponašanje ponovno je otvorilo pitanje regulacije društvenih mreža kako bi se spriječilo miješanje iz inozemstva u političke procese. Anketa pokazuje da 63 posto Nijemaca podržava strožiju regulaciju društvenih mreža, dok većina pristalica AfD-a (58 posto) odbacuje takve mjere.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pridružio se rastućem valu kritika iz Evrope usmjerenih na Elona Muska, optužujući ga za direktno miješanje u demokratske procese.

„Ko bi mogao zamisliti prije deset godina da će vlasnik jedne od najvećih društvenih mreža na svijetu podržavati novi međunarodni reakcionarni pokret i direktno se uplitati u izbore, uključujući one u Njemačkoj“, izjavio je Macron.

Slično se izrazio i norveški premijer Jonas Gahr Støre. Iako nije direktno spomenuo Muskovo ime, njegova poruka je bila jasna.

„Zabrinjavajuće je da čovjek s tolikim utjecajem na društvenim mrežama i ogromnim ekonomskim resursima ovako direktno ulazi u unutrašnje poslove drugih zemalja. To nije način na koji bi demokratije trebale djelovati“, kazao je za norvešku državnu televiziju NRK.

Španski premijer Pedro Sanchez je, također, napao Muska zbog uplitanja u evropsku politiku, optuživši ga da potkopava demokratiju.

“Međunarodna krajnja desnica, kojoj se u Španiji protivimo godinama, a koju u ovom slučaju predvodi najbogatiji čovjek na svijetu, otvoreno napada naše institucije, potiče na mržnju i otvoreno podržava nasljednike nacizma u Njemačkoj”, kazao je Sanchez.

Pitanja legalnosti i legitimnosti

Politički analitičari i stručnjaci za komunikacije pitaju se šta njegova agenda znači za evropsku demokratiju i regulatornu moć i može li EU pozvati digitalne platforme na odgovornost.

Asma Mhalla, istraživačica digitalne politike i geopolitike velikih tehnologija u Školi za napredne studije društvenih nauka (EHESS) u Parizu, kaže kako odgovor nije jednostavan.

„Sa striktno pravnog stajališta, Elon Musk nije počinio nikakav zločin, nego samo izražava mišljenje i nudi političku podršku. Međutim, ono što je legalno nije uvijek i legitimno. Iz moralne perspektive, postoje tri razmatranja. Prvo, čini se da je Muskova temeljna namjera fragmentacija EU-a. Američka agenda ima za cilj pretvoriti Evropu u vazalizirano tržište gdje tehnološke regulative gube svoju učinkovitost pod prijetnjom komercijalne prisile. Drugo, američka definicija ‘slobode govora’ nije u skladu s evropskim pravnim standardima, gurajući Evropu u egzistencijalne i često iracionalne rasprave. I treće, instrumentalizacija koncepta slobode govora postala je ideološka tempirana bomba. Razvio se u totem koji predstavlja ogorčenost prema medijima i establišmentu.“

Mikkel Flyverbom, profesor komunikacija i digitalnih transformacija u Poslovnoj školi Copenhagen kaže da se Musk miješa u evropske političke procese na nesputan, transgresivan način.

„Ono što sada vidimo je savez bez presedana između politike, bogatstva i tehnologije, koji koristi sve dostupne instrumente za postizanje veće dominacije. Dakle, kada se Musk miješa u politiku diljem svijeta putem platforme društvenih mreža koju je kupio, kada Trump pravi haos bilo kojom izjavom koja će privući pažnju svijeta, i kada Mark Zuckerberg, Jeff Bezos, Tim Cook i ostali podržavaju Trumpa svojim bogatstvom i tehnologijama, to onda konsolidira ono što smo moje kolege i ja nazvali ‘internetski industrijski kompleks'“, kaže Flyverbom.

Smatra da će, u godinama koje dolaze, naše živote oblikovati osovina novca, tehnologije i političke moći na nedokučive načine.

„Sada je očito da su velike tehnološke kompanije upakirale svoje proizvode u primamljiva obećanja slobode izražavanja, demokratije i zajednice, ali su nam dale nešto drugo: trojanskog konja za kojeg se pokazalo da je pun opasnih sila koje bi nas mogle koštati naše demokratije, naše djece, blagostanja i naše ekonomske mogućnosti. Ono što nam treba su alternativne digitalne infrastrukture s manje onoga što pokreće internetski industrijski kompleks, manje pohlepe, manje utjecaja i manje zanemarivanja potreba čovječanstva.“

Marietje Schaake, saradnica Centra za cyber politiku na Univerzitetu Stanford, kaže da se Musk očito miješa u evropsku politiku, iako nisu svi načini na koje to čini jasni i transparentni.

„Dok se njegova glasna podrška i nuđenje platforme X krajnje desničarskim vođama događa otvoreno, detalji o algoritmu X ostaju nejasni. Ključno je da Evropska komisija koristi sve regulatorne alate za transparentnost i odgovornost. A onda, osim mogućih sankcija prema Zakonu o digitalnim uslugama EU-a trebale bi postojati posljedice za povjerenje u Muskove firme za odbranu i druge ugovore. Napori da se manipulira izborima predstavljaju rizik za nacionalnu sigurnost“, kazala je Schaake.

Frederike Kaltheuner, analitičarka korištenja tehnologije u politici, smatra kako Musk nije samo utjecajna osoba koja otvoreno podržava krajnje desne stranke poput AfD-a, već on kontrolira glavnu platformu na kojoj ljudi dobivaju informacije i uče o novostima.

„Ovdje nije riječ samo o njegovim ličnim stavovima, nego o njegovoj kontroli nad infrastrukturom koja je ključna za javni diskurs. Problem je transparentnost. Uprkos godinama propisa, još nam nedostaju osnovni alati za držanje platformi odgovornima. Je li Musk prilagodio algoritme kako bi potaknuo preferirane kandidate, kao što sugeriraju zviždači? Ne možemo potvrditi. Potiče li on polarizaciju ili koristi taktiku ciljanja birača? Opet, ne znamo.“

Izvor: Al Jazeera

Reklama