Trumpove carine: Dok Meksiko i Kanada uzvraćaju udarac, Kina suzdržana

Nekoliko sati nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država najavio uvođenje novih carina Kini, Kanadi i Meksiku tokom vikenda, njegove su kanadske i meksičke kolege uzvratile udarac s vlastitim carinama na američku robu. Odgovor Kine, najvećeg strateškog američkog rivala, bio je primijetno suzdržaniji.

Kinesko ministarstvo trgovine nije najavilo specifične carinske tarife, rekavši samo da će poduzeti „odgovarajuće protumjere da čvrsto zaštiti svoja prava i interese“.

Iz Ministarstva su dodali da će osporiti nove carine u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, što je uglavnom simbolična mjera s obzirom da je žalbeno tijelo te organizacije nefunkcionalno od kraja 2019. zbog odbijanja Washingtona da imenuje nove sudije.

Relativno prigušen odgovor Pekinga dolazi u trenutku kada su odnosi između SAD-a i Kine doživjeli iznenađujuće prijateljski početak pod novom Trumpovom administracijom.

Kada su ga na ekonomskom forumu u Davosu 23. januara pitali o njegovom prvom pozivu kineskom čelniku Xiju Jinpingu, Donald Trump je kazao kako vjeruje da će njihove dvije države imati „veoma dobar odnos“.

U intervjuu za Fox News, koji je emitovan istog dana, Trump je rekao da „radije ne bi“ nametnuo carine Kini i izrazio je interes za postizanje dogovora s Xijem.

Prilika za dogovor

„Veoma je vjerovatno“ da Trump i Xi vide priliku za dogovor, kazao je Julien Chaisse, stručnjak za međunarodno ekonomsko pravo na Univerzitetu City u Hong Kongu.

„Ne nužno zato što se njihovi širi ciljevi podudaraju, nego zato što obojica djeluju u svijetu u kojem se politički i ekonomski utjecaj konstantno preispituju, gdje su carinske tarife ujedno način da se ukaže na moć kao i da se promijeni ravnoteža na trgovinskom planu – i gdje šira geopolitička klima često diktira kratkoročne ekonomske poteze u daleko većoj mjeri nego što bi to sugerisala bilo koja konvencionalna trgovinska logika“, Chaisse je kazao Al Jazeeri.

„To je posebno relevantno s obzirom na to da je Kina tradicionalno uvijek odgovarala na američke carine preciznošću, a ne širokom odmazdom, izbjegavajući eskalaciju kada je to moguće, a istovremeno osiguravajući da se ne doima slabom“.

Iako je Trumpovo nametanje 25 posto carine na kanadsku i meksičku robu veliki šok za sistem trgovine između ove tri države, koje djeluju u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini od potpisivanje NAFTA-e 1994, Kina se bori s nametima na svoj izvoz još od njegovog prvog mandata.

Trumpova najava da će uvesti carinsku tarifu od 10 posto je, također, mnogo manja od tarife od 60 posto koju je prijetio da će nametnuti na kinesku robu tokom svoje kampanje za ponovni izbor.

Rasprava o ‘principima’ globalne trgovine

Dodate postojećim tarifama, nove mjere donose prosječnu carinsku tarifu na kinesku robu sa 20 na 30 posto, navodi Deborah Elms, šefica za trgovinsku politiku u Fondaciji Hinrich u Singapuru.

Elms je kazala kako je odluka Pekinga da se obrati Svjetskoj trgovinskog organizaciji omogućila da se raspravlja o „principima“ globalne trgovine.

„Pridruživanje WTO-u bilo je izazovno za Kinu, jer je uključivalo niz ekonomskih reformi i značajna smanjenja tarifnih stopa“, Elms je kazala Al Jazeeri.

„No, Kina je nastavila u domaćem okruženju tvrditi da je to vrijedno jer su dobrobiti učešća u globalnom trgovinskom sistemu znatne. Mislim da je to razlog zbog kojeg se Kina sada okreće WTO-u kao dio svoje strategije suprotstavljanja Trumpu.“

Steve Okun, osnivač i direktor kompanije APAC Advisors u Singapuru, rekao je da Peking možda čeka prije nego što uvede druge mjere.

„To je uvodna salva“, kazao je Okun za Al Jazeeru. „Ovo se ne radi da bi se utjecalo na američko ponašanje. Kinezi su nešto morali napraviti. Ako naprave ovo, mogu pokazati i domaćoj publici u Kini i svojoj globalnoj publici da ‘Mi poštujemo pravila, a SAD ne poštuje’. To im daje vremena da smisle svoj sljedeći potez.“

Peking u boljoj poziciji

Iz Kineske ambasade u Washingtonu nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

Uprkos usporavanju ekonomije Peking je u boljoj poziciji da pregovara sa SAD-om nego Kanada ili Meksiko.

BDP Kine iznosi gotovo 19.000 milijardi dolara, a američki BDP iznosi gotovo 30.000 milijardi dolara. BDP Kanade i Meksika daleko je manji, iznosi 2.100 milijardi dolara i 1.800 milijardi dolara.

Institut za ekonomska pitanja Peterson procijenio je da bi carinske tarife uvedene Meksiku i Kanadi mogle koštati američku ekonomiju 200 milijardi dolara u naredne četiri godine, mnogo manju kanadsku ekonomiju mogle bi koštati 100 milijardi dolara, a meksičku ekonomiju bi mogle smanjiti za dva posto.

Carinske tarife na kinesku robu mogle bi odvojeno smanjiti američku ekonomiju za još 55 milijardi dolara, a kinesku za 128 milijardi dolara, prema analizi ovog instituta.

Carsten Holz, profesor ekonomije na Univerzitetu za nauku i tehnologiju u Hong Kongu, kazao je da su kineski kreatori politika vjerovatno zaključili da će carinske tarife više naštetiti SAD-u nego Kini, s obzirom na to da se Amerikanci suočavaju s većom inflacijom i da je Trump moguće prekoračio svoje ovlasti s ovim mjerama.

„Nema žurbe da ekonomska supersila dozvoli da bude isprovocirana“, kazao je Holz Al Jazeeri. „Ako Trump eskalira rat protiv Kine, i dalje se mogu poduzeti znatne mjere odmazde.“

Moguće oživljavanje trgovinskog sporazuma

U međuvremenu je The Wall Street Journal, citirajući neimenovane izvore, izvijestio da je Peking planirao predložiti oživljavanje trgovinskog sporazuma potpisanog 2020. godine tokom Trumpovog prvog mandata.

Prema tom sporazumu, Kina je pristala kupiti američku robu u vrijednosti 200 milijardi dolara u periodu od dvije godine.

Ovaj sporazum je, međutim, poremetila pandemija COVID-19 i Kina je ispunila samo 58 posto svojih obaveza, prema podacima Instituta za ekonomska pitanja Peterson.

Chaisse je kazao da bi sličan sporazum mogao biti krajnji cilj za SAD i Kinu.

„Niža stopa carina za Kinu u usporedbi s dva posto carine na uvoz iz Kanade i Meksika ukazuje na strateški, a ne čisto ekonomski proračun“, kazao je Chaisse.