Sve o američko-ukrajinskom sporazumu o ključnim mineralima

Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da su Sjedinjene Američke Države i Ukrajina dogovorile nacrt sporazuma o ključnim mineralima koji, prema njegovim riječima, može vrijediti gotovo 1.000 milijardi dolara. Predloženi sporazum mnogi analitičari vide kao pokušaj Kijeva da osigura podršku nove američke administracije usred tenzija u vezi s naporima Washingtona da se približi Moskvi radi okončanja rata u Ukrajini.

Ovaj dogovor uslijedio je sedmicu nakon što je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbio raniji nacrt. Ukrajinski čelnik je prethodno izrazio nezadovoljstvo što je izostavljen iz razgovora između SAD-a i Rusije o okončanju rata u Ukrajini. Ovih dana je Zelenski opisao sporazum kao ekonomski okvirni dogovor i rekao da Kijev do sada nije dobio nikakve sigurnosne garancije od SAD-a.

Javni raskol između Trumpa i Zelenskog posljednjih dana je eskalirao u verbalni rat, izazivajući zabrinutost u Kijevu i evropskim prijestolnicama da bi Trump mogao požuriti s dogovorom s Moskvom kako bi rat završio pod ruskim uslovima.

Šta znamo o sporazumu o mineralima između Ukrajine i SAD-a?

Trump je u utorak rekao novinarima u Ovalnom uredu da Zelenski želi posjetiti Washington u petak kako bi potpisao „veoma veliki sporazum“.

„Čujem da dolazi u petak. Meni je to, naravno, u redu, ako on to želi. I on to želi potpisati zajedno sa mnom, a meni je jasno da je to velika stvar.“

Trump je izjavio da bi ovaj sporazum mogao biti vrijedan do 1.000 milijardi dolara i da bi na taj način američki poreski obveznici dobili svoj novac nazad.

Zelenski je u srijedu navečer rekao da sporazum, za koji je naveo da predstavlja ekonomski okvir za saradnju sa SAD-om, trenutno ne uključuje nikakve sigurnosne garancije od SAD-a.

Međutim, prema izvještaju novinske agencije Reuters, u nacrtu sporazuma piše da SAD želi da Ukrajina bude „slobodna, suverena i sigurna“. Prema medijskim izvještajima, Zelenski je prošle sedmice odbio raniji nacrt sporazuma jer nije sadržavao detalje o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Detalji nacrta sporazuma nisu javno objavljeni.

Zelenski je, u ponedjeljak, rekao da je spreman podnijeti ostavku zarad mira, ali je zahtijevao da Kijev dobije članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) kao način da dobije garancije za sigurnost svoje zemlje. Međutim, Washington je zahtjev za članstvo u NATO-u okarakterisao kao „nerealan“.

„Ovo je izuzetno važno, jer bez sumnje, prema riječima Ukrajinaca s kojima smo razgovarali cijelu sedmicu, ovaj sporazum se smatra načinom da Donald Trump dobije ono što zapravo želi“, kazao je dopisnik Al Jazeere Charles Stratford.

Ovim sporazumom se „želi doći do 50 posto ukrajinskih minerala i rijetkih zemnih metala“, javio je Stratford iz Kijeva, dodajući da vremenski okvir još nije poznat.

Rijetki zemni minerali su grupa od 17 teških metala koji se nalaze u Zemljinoj kori širom svijeta. Neki od rijetkih zemnih elemenata, poput neodimija, lantana, cerija, praseodimija, itrija, terbija i europija, koriste se u proizvodnji visokotehnoloških proizvoda poput hard-diskova za računare, ekrana za televizore i mobilne uređaje, te objektiva za kamere.

Zašto Trump želi ukrajinske minerale?

Američki predsjednik izjavio je da traži minerale od Kijeva u zamjenu za milijarde dolara pomoći koju je Washington obezbijedio tokom prethodne tri godine rata protiv Rusije.

Novinarima u Bijeloj kući je ranije ovog mjeseca rekao da želi „izjednačenje“ za gotovo 375,8 milijardi dolara koje je Washington poslao Ukrajini. Ovo je ponovio u utorak, rekavši: „Trošimo stotine milijardi dolara na Rusiju i Ukrajinu, boreći se u ratu koji se nikada nije trebao ni dogoditi.“

Trumpove procjene o pomoći koja je poslana Kijevu u suprotnosti su sa podacima američke vlade. SAD je poslao 183 milijarde dolara pomoći Ukrajini do 30. septembra 2024. godine, prema Ukraine Oversight, web-stranici koju je kreirala američka vlada za evidentiranje pomoći poslane Ukrajini.

Najveći proizvođač rijetkih zemnih minerala trenutno je Kina, koja izvlači najmanje 60 posto svjetskih zaliha i prerađuje najmanje 90 posto, praktično držeći monopol, izvijestio je Centar za strateške i međunarodne studije 2024. godine.

Prema Američkoj geološkoj službi, SAD je 2024. ovisio o Kini, Maleziji, Japanu i Estoniji za 80 posto svojih potreba za rijetkim zemnim mineralima.

Od stupanja na dužnost 20. januara, Trump je uveo dodatne carine saveznicima poput Kanade, kao i Kini, najvećem rivalu Washingtona, čime je uzdrmao globalna tržišta.

Njegova težnja da postigne sporazum o rijetkim zemnim mineralima s Kijevom dio je njegovog plana da SAD postane centar za visoke tehnologije. Tokom kampanje, također je optužio Tajvan, još jednog bliskog saveznika SAD-a, za krađu američkog biznisa sa čipovima. Prijetio je uvođenjem carinskih tarifa Tajvanu, glavnom izvozniku kompjuterskih čipova. Usred prijetnji tarifama, Tajvan je obećao povećati ulaganja u SAD.

Trump je prošli mjesec objavio da će privatni sektor uložiti 500 milijardi dolara u infrastrukturu za vještačku inteligenciju (AI) u državi. Apple je u utorak najavio ulaganje od 500 milijardi dolara uslijed Trumpovog pritiska, koji je zahtijevao da korporacije proizvode u SAD-u kako bi kreirale radna mjesta za Amerikance. Appleovi uređaji, uključujući njihov najprodavaniji iPhone, uglavnom se proizvode u Kini.

„Čini se da je Donald Trump prekršio sve norme u međunarodnoj politici ovim potezima, i gubi mnogo američke meke moći time što je toliko poslovan“, Al Jazeeri je kazala Theresa Fallon, direktorica Centra za proučavanje Rusije, Evrope i Azije i viša saradnica u Čikaškom vijeću za globalna pitanja.

„U redu je biti poslovan“, kazala je Fallon, ali „ovo je čista iznuda“.

Koje ključne minerale ima Ukrajina?

Ukrajina ima 22 elementa od ukupno 34 supstance koje Evropska unija definiše kao „ključne sirovine“, a rezerve te države čine gotovo pet posto svjetskih zaliha, izvijestila je služba Ujedinjenih naroda na ruskom jeziku 2022. godine.

„Gotovo pet posto svjetskih ‘ključnih sirovina’ nalazi se u Ukrajini, koja zauzima samo 0,4 posto površine Zemlje“, kazala je Svetlana Grinčuk, ukrajinska zamjenica ministra za zaštitu okoline i prirodne resurse, na sastanku u UN-u 2022. S površinom od nešto više od 600.000 kvadratnih kilometara, Ukrajina je po površini najveća država u Evropi, izuzev Rusije.

Prema izvještaju Ukrajinske geološke službe, Ukrajina čini sedam posto globalne proizvodnje titanija. Izvještaj dodaje da su rezerve otkrivene u Ukrajini jednake 15 godina globalne proizvodnje titanija. Ukrajina također posjeduje rezerve grafita, nikla i kobalta.

Ukrajina je izjavila da se njeni rijetki zemni minerali i druge ključne sirovine, poput tantala, niobija i berilija, nalaze na šest lokacija širom države.

Šta je Zelenski rekao?

Ukrajinski predsjednik Zelenski je u srijedu potvrdio da postoji sporazum, ali ga je predstavio kao širu inicijativu ekonomske saradnje, a ne samo kao sporazum o mineralima.

Također je potvrdio da Ukrajina, za sada, nema nikakve sigurnosne garancije protiv ruske agresije.

„Nisam dopustio ministrima da potpišu relevantni sporazum jer smatram da nije spreman zaštititi nas, naše interese“, izjavio je Zelenski za Associated Press tokom Minhenske sigurnosne konferencije.

Ukrajina zahtijeva ulazak u NATO kao garant za svoju sigurnost dok je Moskva okupirala velike dijelove Ukrajine, uključujući Krim, koji je pripojila 2014. godine.

Zelenski je prošle sedmice ponovio svoje protivljenje sporazumu prema kojem je SAD tražio prava na ukrajinsko prirodno bogatstvo u vrijednosti od 500 milijardi dolara. Također je doveo u pitanje Trumpovu tvrdnju da je Washington dao više od 350 milijardi dolara pomoći Kijevu.

„Ne možete izbrojati do 500 milijardi dolara i reći: ‘Vratite nam 500 milijardi dolara u mineralima’. To nije ozbiljan razgovor“, smatra Zelenski.

Kakav je odgovor Evrope?

Čini se da je francuski predsjednik Emmanuel Macron podržao sporazum o rijetkim zemnim mineralima. „Macron je podržao ovaj plan, smatra ga nečim značajnim, što bi potencijalno moglo dovesti do početka istinskih mirovnih pregovora“, kazao je Stratford.

Macron je podržao i Trumpove mirovne napore, ali je upozorio na opasnosti sporazuma po cijenu „predaje“ Ukrajine.

„Ovaj mir mora omogućiti ukrajinski suverenitet i dozvoliti Ukrajini da pregovara s drugim učesnicima“, kazao je Macron nakon sastanka s Trumpom u Washingtonu.

Macron je bio u diplomatskoj posjeti Washingtonu nakon što je Trump isključio Ukrajinu i evropske čelnike iz mirovnih pregovora. Trumpovim potezom prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zatečeni su i NATO saveznici. Macron je također organizovao dva sastanka dok su se evropski čelnici užurbano trudili pripremiti odgovore na Trumpovu dramatičnu promjenu politike prema Ukrajini.

Evropa je podijeljena po pitanju odgovora na Trumpov mirovni potez kao i na njegove zahtjeve da sigurnost Ukrajine garantuju evropske nacije. Trump vjeruje da SAD snosi gotovo cijeli teret podrške Ukrajini i želi da Evropa preuzme vodeću ulogu.

Trump je podržao ideju da evropske nacije doprinesu „obliku mirovnih snaga koji je prihvatljiv svima“, iako se Kremlj protivi bilo kakvom evropskom vojnom prisustvu u Ukrajini.

Velika Britanija i Švedska ponudile su raspoređivanje trupa u Ukrajini kao dio budućeg mirovnog sporazuma, ali Njemačka, najveća ekonomija eurozone, protivi se toj ideji. Tokom svog sastanka s Trumpom, Macron je rekao da evropske države „trebaju učiniti više […] kako bi pravednije podijelile teret sigurnosti“.

Evropske države također razmatraju povećanje potrošnje na odbranu – što Trump zahtijeva.

Njemački kancelar na odlasku Olaf Scholz kritikovao je Trumpovo zalaganje za sporazum o rijetkim zemnim mineralima kao „veoma egoističan“ i „veoma sebičan“. Scholz tvrdi da su Ukrajini njeni prirodni resursi potrebni za obnovu od ratnih razaranja.

Friedrich Merz, čelnik Kršćansko-demokratske unije (CDU), koja je pobijedila na izborima u Njemačkoj, kritikovao je Trumpove napade na Zelenskog.

„Nakon izjava predsjednika Donalda Trumpa prošle sedmice […] jasno je da ovoj vladi nije mnogo stalo do sudbine Evrope“, kazao je, pozivajući na njemačku „nezavisnost“ od SAD-a.