Sporazum o Gazi između saradnje i neslaganja Trumpa i Netanyahua

Sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze prolazi kroz ozbiljan test, jer je Izrael odgađao oslobađanje više od 620 Palestinaca, kako je bilo planirano, iako je Hamas oslobodio šest talaca i predao tijela četvero poginulih.

Izrael tvrdi da je Hamas prekršio svoje obaveze, insistirajući na organiziranju ceremonije predaje zarobljenika i talaca, koju smatra „ponižavajućom“. Zahtijevao je od Hamasa da obeća da će prekinuti „proslave koje vrijeđaju dostojanstvo talaca i cinično ih koriste u propagandne svrhe“.

Nasuprot tome, Hamas kaže da su razgovori s Izraelom o daljnjim koracima u okviru sporazumu o prekidu vatre u Gazi uvjetovani oslobađanjem palestinskih zatvorenika, kako je i dogovoreno. Pokret je pozvao posrednike, posebno Sjedinjene Američke Države (SAD), da izvrše pritisak na Izrael.

Američki stav oscilira između izjava predsjednika Donalda Trumpa, koje se čine izvan konteksta i daleko od detalja krize i sporazuma, te pristupa njegovih viših saradnika na čelu sa Steveom Witkoffom, koji je odlučan u nastojanju da se postigne dogovor.

U intervjuu za američku mrežu CBS News, Witkoff je rekao: „Danas je glavno pitanje kako ćemo ostvariti drugu fazu, a zatim razviti plan za rekonstrukciju Gaze“. Međutim, Witkoff je kasnije naglasio kako je „nužno produžiti prvu fazu sporazuma“.

Otkako je sporazum o Gazi stupio na snagu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu konstantno ponavlja da sporazum, koji se sastoji iz tri faze, vidi kao samo jednu fazu, čiji je cilj oslobađanje što većeg broja izraelskih talaca i istovremeno sprečavanje bilo kakvih pokušaja prisiljavanja Izraela na potpuno povlačenje iz Gaze ili na plan obnove koji bi omogućio ostanak Palestinaca u Gazi.

Nesuglasice ili taktički manevri?

Pregovori o provedbi druge faze sporazuma trebali su početi najkasnije 3. februara, međutim Netanyahu je odbio dati ovlaštenja izraelskom pregovaračkom timu da počne pregovore. Umjesto toga, otputovao je u Washington, gdje je bio prvi strani čelnik koji se sastao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Nakon te posjete, Netanyahu je pojačao prijetnje nastavkom rata u Gazi.

Prema sporazumu koji je Izrael potpisao, u Gazu je trebalo ući gotovo 60.000 mobilnih kućica i 200.000 šatora, zajedno s teškom opremom za uklanjanje ruševina. Međutim, Izrael je gotovo u potpunosti blokirao te pošiljke, što jasno ukazuje na njegovo odbijanje da ispuni obaveze iz prve faze. S druge strane, Washington nije javno izrazio protivljenje izraelskom nepoštivanju uvjeta sporazuma.

David Mack, nekadašnji ambasador i pomoćnik američkog državnog sekretara za pitanja Bliskog Istoka, rekao je za Al Jazeeru da “američki dužnosnici napeto prate situaciju zbog straha da bi sporazum u Gazi mogao propasti. Za razliku od prethodne administracije Josepha Bidena, čini se da Trumpov tim nije predan scenariju plana u tri faze”.

Važno je napomenuti da Witkoff namjerava otputovati u Egipat, Katar, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, a svoju regionalnu turneju počet će iz Izraela. Cilj mu je osigurati nastavak sporazuma o Gazi, ali je rekao da „vrag leži u detaljima“.

Što se tiče ključnih neslaganja između Trumpove administracije i Izraelske vlade u vezi s načinom okončanja rata i budućnosti Gaze, Hussein Ibish, viši istraživač na Institutu arapskih država Zaljeva u Washingtonu, rekao je za Al Jazeeru da „prava priroda nesuglasica nije jasna. Trump zapravo nema konkretan stav o tome kako bi rat trebao završiti, iako je jasno stavio do znanja da želi okončanje rata.“

Ibish smatra da bi Trump mogao izvršiti pritisak na Netanyahua ako mu se svidi ono što su dogovorile zemlje Vijeća za saradnju arapskih država Zaljeva (GCC), Egipat i Jordan na nedavnom sastanku u Saudijskoj Arabiji, kao i ono što će biti odlučeno na predstojećem sastanku Arapske lige u Kairu.

„Arapske države razmatraju plan koji uključuje obnovu Gaze i uspostavu postkonfliktnih stabilizacijskih snaga, u kojima bi mogle učestvovati, a sve se to temelji na uspostavi nove palestinske civilne vlasti koja nije povezana s Hamasom“, rekao je Ibish.

Neslaganja između Trumpa i Netanyahua

Istraživač Ibish je istakao da bi sudbina sporazuma o Gazi i prelazak na drugu fazu, kako je prvobitno planirano, „mogao najviše zavisiti upravo od Trumpa“.

Ibish se prisjetio konsultacija prije postizanja dogovora, rekavši: „Jedini razlog zbog kojeg je Netanyahu pristao ući u prvu fazu bio je Trumpov pritisak. Netanyahu je mjesecima ignorirao pritisak izraelske javnosti, koja je željela vratiti zarobljenike i vojsku iz Pojasa Gaze, jer se mogao nositi s tom situacijom. No, čim je Trump počeo vršiti pritisak na njega, stvari su se promijenile.“

Ibish vjeruje da Netanyahu sada pokušava pronaći bilo kakvu priliku da izbjegne ulazak u drugu fazu, „jer bi njenim završetkom rat okončao. Time bi postalo jasno da je Izrael donio stratešku odluku da dopusti Hamasu ostane na vlasti u Gazi, zbog čega izraelski premijer preferira opciju vraćanja na totalni rat u Gazi bez prelaska na drugu fazu“.

„Međutim, izraelska javnost i vojska nastavit će vršiti pritisak na njega. Ako Trump nastavi govoriti da ne odustaje od toga da svi taoci budu oslobođeni, što se jedino može postići završetkom druge faze, Netanyahu će vjerojatno morati pristati na to”, kaže Ibish. Dodaje da će „ključni faktor biti Trump”.

Bivši ambasador Mack dodaje da „Netanyahuova vlada mora nastaviti rat s Hamasom kako bi održala trenutnu desničarsku koaliciju na okupu, dok je sam Netanyahu više zainteresiran za ostanak na vlasti i izbjegavanje sudskog gonjenja, nego za stabilan mirovni proces u Gazi. Čak i ako Hamas oslobodi sve preostale taoce, žive ili mrtve, ne vjerujem da će Izrael povući sve svoje snage s graničnih područja ili zaustaviti prijetnju zračnim napadima u budućnosti.“