Nakon usvojenih zakona u NSRS-u: ‘Klasičan udar na državni poredak’

Najviše zakonodavno tijelo bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske, Narodna skupština donijela je niz zakona kojima se podriva Ustav Bosne i Hercegovine. Entitetska skupština donijela je zakone kojima se zabranjuje rad institucija Bosne i Hercegovine na teritoriju Republike Srpske. Te zakonske vratolomije došle su kao direktna reakcija političkih elita Republike Srpske na presudu koja je na Sudu BiH izrečena predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku.

Usvojen je zakon o zabrani rada Suda, Tužilaštva i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine te državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), kao i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.

Prvi pravni i legalni odgovor na ovakvo ponašanje već je najavljen i zastupnici entitetskog Doma naroda iz reda bošnjačkog naroda, koji sačinjavaju Klub Bošnjaka, pokrenut će vitalni nacionalni interes.

Ovaj potez znači da će o svim donesenim zakonima, njihovoj pravnoj valjanosti i praktičnoj upotrebljivosti, odlučivati Ustavni sud Republike Srpske.

Sama procedura primjene donesenih zakona može potrajati i do dva mjeseca, pa je ozbiljnija i dublja politička kriza vjerovatno prolongirana za kraj aprila i početak maja.

Proizvodnja haotičnog stanja

Uoči sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), a nakon presude Dodiku, politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić rekla je da Dodikovo ponašanje samo dodatno stvara haotičnu atmosferu u državi.

„Istovremeno su se u Vladi Republike Srpske, po hitnom postupku, usvojili prijedlozi zakona koji idu u parlamentarnu proceduru, a koji predviđaju zapravo neku vrstu zabrane djelovanja institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji [entiteta] Republike Srpske. Tako da je još uvijek dosta haotična slika, gdje se teško može predvidjeti u kom pravcu će to ići i na koji način će se dalje stvari odvijati“, rekla je Topić.

U kojem će se pravcu stvari odvijati sada je, ipak, malo jasnije, jer je NSRS, u međuvremenu, usvojio zakone kojima se brani rad institucijama s državnog nivoa na teritoriju tog entiteta. Šta sada to znači za pravno i političko stanje u zemlji, teško je reći, jer se mora sačekati odluka entitetskog Ustavnog suda, ali da je ovo jedna opasna i uznemirujuća situacija, svakako jeste, kaže bivši predsjednik Skupštine BiH Miro Lazović.

„Donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavlja klasičan udar na državni poredak, na način da se Republika Srpska situira kao zaseban entitet unutar Bosne i Hercegovine, što je samo korak za daljnju disoluciju BiH. Nisam vidio sve detalje odluka, ali me ne čudi da su ih usvojili, jer je to nastavak Dodikovog verbalnog napada na Bosnu i Hercegovinu i moralo bi nakon tog zasjedanja reagirati Tužilaštvo BiH. Institucije BiH moraju napokon pokazati da su funkcionalne i da znaju braniti ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Također, OHR i Visoki predstavnik bi morali dati svoju ocjenu, odnosno povući konkretne poteze na eliminisanju tih donesenih odluka“, rekao je Lazović u kratkom razgovoru.

Mogući incidenti

Neminovno je bilo da potražimo i odgovor na pitanje, koje sada svi postavljaju – može li ova kriza prerasti u neku vrstu vojnog sukoba? Situacija je u mnogim stvarima slična onoj iz 1992. godine, pojašnjava Lazović, ali u mnogim stvarima je i drugačija i zato ocjenjuje da rata, ipak, neće biti.

„Mene ova atmosfera podsjeća na period ‘92. godine samo što su se promijenile okolnosti. U svakom slučaju ne mislim da će biti ratnih operacija i rata, ali da može biti određenih incidenata, to svakako jer svaki verbalni napad na BiH, uvrede i bahatost koje provodi Dodik preko mikrofona ostavljaju svoje posljedice“, kaže Lazović.

Ono što donošenje ovih zakona u NSRS-u jasno pokazuje, dodaje Lazović, jeste jedna vrsta Vučićevog licemjerja i opredijeljenost najviših srpskih političara da ustraju u svojim decenijski starim političkim aspiracijama.

„Očekujem da reaguju i međunarodne snage, da reaguje srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, iako on jedno govori, a očito Dodik drugo radi. Sumnjam u njegovu blagogovorljivost kada govori o tome da treba kao prioritet sačuvati mir i da poštuje suverenost i teritorijalni integritet BiH, a to su očito samo verbalne poruke za umirivanje javnosti, jer Dodik radi svoj dio posla u skladu sa zaključcima Svesrpskog sabora, a to je stvaranje srpskog sveta“, kaže Lazović.

Kazna do pet godina zatvora

Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, kako je navedeno na zasjedanju u Banjoj Luci, poništava zakone o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, VSTV-u i SIPA-i. Također se zabranjuje rad i postupanje ovih institucija na prostoru entiteta Republike Srpske.

Predloženim zakonom „propisuje se neprimjenjivanje i neizvršavanje zakona i zabrana djelovanja vanustavnih institucija BiH na teritoriji RS-a“.

Dalje se navodi kako zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, VSTV-u i SIPA-i „neće primjenjivati niti izvršavati na teritoriji Republike Srpske“.

U tekstu se navodi kako se zabranjuje rad i postupanje navedenih institucija na teritoriji Republike Srpske te kako su „nadležne institucije i organi RS-a obavezni preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti radi obezbjeđenja sprovođenja ovog zakona“.

„Lica koja su dužna da postupaju po odredbama ovog zakona izuzimaju se od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom BiH i krivičnim zakonodavstvom Republike Srpske za krivična djela u vezi sa izvršenjem ovog zakona, a nadležne institucije i organi Republike Srpske obezbijediće im i pružiti svu neophodnu zaštitu u vezi sa primjenom ovog zakona“, navodi se u prijedlogu.

Zakonom o dopuni Krivičnog zakonika RS-a se propisuje kazna zatvora do pet godina za one koji se ogluše na poštivanje zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja, kako su nazvane, vanustavnih institucija BiH.