Analitičari: Dodikove prijetnje će ostati ‘mrtvo slovo na papiru’

Sud BiH je rekao svoje i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nepravosnažno je osuđen. Godina zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti entitetskog predsjednika, vidjelo se to najbolje na Dodikovom licu, teška su kazna za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta.

Gotovo uporedo sa izricanjem presude, u Banjoj Luci je Dodik prisustvovao mitingu na kojem je bahato prijetio i psovao, a nekoliko sati kasnije u Narodnoj skupštini Republike Srpske doneseni su zaključci kojima se entitetska vlada zadužuje da pripremi i uputi u parlamentarnu proceduru zakone kojima će zabraniti djelovanje organa koji nisu definirani Ustavom BiH na teritoriji Republike Srpske – Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Suda BiH, Tužilaštva BiH i Državne agencije za istragu i zaštitu BiH (SIPA). Potom je u Banju Luku stigao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i sve je izgledalo kao da se sprema teška politička noć koja će iznjedriti olujno političko jutro.

Ipak, onda se desio nepredviđeni preokret i Dodik je progovorio mnogo mirnijim tonom, a mnogi analitičari smatraju da nije trebalo da čeka jutro kako bi se „ohladila glava“ i pogledalo stvarnosti u oči.

Mnogo oprečnih poruka

Sumirajući događaje iz prethodnog dana, politička analitičarka Tanja Topić kaže da je javnost Bosne i Hercegovine dobila mnogo oprečnih poruka. Kaže, sve je počelo po uobičajenom scenariju, toliko svojstvenom dramaturgiji Milorada Dodika.

„U prvim reakcijama, Dodik je čak rekao da se neće žaliti na presudu, kao i da neće otkupljivati kaznu. Kada su se glave malo ohladile, čuli smo od njegovih advokata da će sve to ići u jednom procesu, koji će pratiti pravne procedure. Također smo istovremeno vidjeli dolazak Aleksandra Vučića gdje se stiče utisak da je on na neki način smirio lopticu. Vučić je zapravo i pozvao na srpsko jedinstvo, tražeći od opozicionih lidera da se drže zajedno, ali isto tako tražio je da Dodik razgovara sa svima i sa predstavnicima međunarodne zajednice i sa partnerima u Federaciji BiH“, kaže Topić.

Uporedo sa istupima najviših srbijanskih i zvaničnika entiteta Republika Srpska, u Narodnoj skupštini RS-a je vođena jedna sasvim oprečna procedura, podsjeća Topić.

„Istovremeno su se u Vladi Republike Srpske, po hitnom postupku, usvojili prijedlozi zakona koji idu u parlamentarnu proceduru, a koji predviđaju zapravo neku vrstu zabrane djelovanja institucija Bosne i Hercegovine na teritoriji [entiteta] Republike Srpske. Tako da je još uvijek dosta haotična slika, gdje se teško može predvidjeti u kom pravcu će to ići i na koji način će se dalje stvari odvijati“, kaže Topić.

Moguće političke posljedice

Cijeli postupak koji se na Sudu BiH vodi protiv Milorada Dodika mogao bi imati ozbiljne posljedice za političku stabilnost Bosne i Hercegovine, ukazuje politolog Haris Ćutahija.

„Očekivano je da će Dodik ovaj proces koristiti kao dodatni argument za osporavanje institucija države i jačanje narativa o ugroženosti Republike Srpske. U tom kontekstu, moguće su političke blokade, radikalizacija retorike i jačanje separatističkih stavova, ali dosadašnja iskustva pokazuju da njegove prijetnje često ostaju na nivou političkog pritiska, bez konkretnih akcija koje bi ozbiljno ugrozile ustavni poredak Bosne i Hercegovine“, kaže Ćutahija.

Ipak, najvažnije je shvatiti da je, uprkos svim prijetnjama i osporavanjima, Sud BiH pokazao snagu i postojanost, pojašnjava dalje Ćutahija.

„Međutim, ono što je pozitivno u ovom procesu jeste činjenica da je Sud Bosne i Hercegovine pokazao otpornost na političke pritiske, koji su trajali više od godinu dana i kulminirali prijetnjama o secesiji i sukobima. Ova presuda jasno pokazuje da niko, pa ni Milorad Dodik, nije iznad zakona države Bosne i Hercegovine. Ovo je važan signal da pravosuđe može i mora funkcionisati bez obzira na političke pritiske i da se pravna država ne smije žrtvovati zarad političkih kalkulacija“, kaže Ćutahija.

Poziv na razgovor

Ono što javnost u Bosni i Hercegovini najviše interesira jeste odgovor na pitanje koliko će Dodik biti ozbiljan u realiziranju svih iznesenih prijetnji. Tanja Topić kaže da je Bosna i Hercegovina ovakvih Dodikovih scenarija vidjela „nebrojeno mnogo puta“.

„Vrlo je teško pretpostaviti da li će prijetnje ostati, opet i na neki način, mrtvo slovo na papiru. Sasvim sigurno ni okolnosti ne idu u prilog ovakvom stavu. Vidjeli smo vrlo jasne poruke koje su došle iz State Departmenta, iz većine zemalja zapadne Evrope, iz međunarodne zajednice, koji su zapravo priznali presudu i plediraju i traže sačuvanje teritorijalnog integriteta, suvereniteta Bosne i Hercegovine i ukazuju da će spriječiti svaku akciju koja bi mogla narušiti stabilnost u Bosni i Hercegovini“, kaže Topić.

Za zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, kojima se osporavaju odluke Suda BiH i visokog predstavnika, Ćutahija kaže da „izgledaju kao pokušaj Dodikovog održavanja političke kontrole i demonstracije moći pred vlastitim biračkim tijelom“.

„On se doveo u situaciju u kojoj je, nakon višemjesečnih prijetnji radikalnim potezima, pritisnut potrebom da ih barem naizgled djelimično provede. Ipak, sve ukazuje na to da će ti potezi ostati mrtvo slovo na papiru. Tome u prilog govori i njegova press konferencija s Vučićem, gdje je, umjesto daljih najava secesije, pozvao na razgovor predstavnike Bošnjaka i Hrvata. Ovakav pristup više liči na traženje izlazne strategije nego na pripremu ozbiljnih poteza ka destabilizaciji Bosne i Hercegovine“, zaključuje Ćutahija.