Ruska ekonomija nakon tri godine rata: Inflacija, sankcije i reforme

Rusko-ukrajinski rat ušao je u četvrtu godinu, ali ovaj put usred govora o skorom početku mirovnih pregovora za njegovo okončanje, koje je nagovijestio nedavni sastanak ruske i američke delegacije u Rijadu.

Bez obzira na moguće scenarije Rusija u ovim okolnostima nastoji ojačati svoju pregovaračku poziciju putem vojnih i diplomatskih napora, ipak, ekonomski front najvažniji je za suzbijanje bilo kakvih unutrašnjih poremećaja.

Rusija je postala zemlja s najviše sankcija u historiji nakon što je 24. februara 2022. godine pokrenula „specijalnu vojnu operaciju“, kako je naziva Kremlj, u Ukrajini, na koju Zapad nije oklijevao odgovoriti nametanjem Moskvi širokih sankcija.

Te sankcije uključivale su ograničenja u ruskom finansijskom sektoru i Centralnoj banci, isključenje Rusije iz SWIFT međubankarskih transakcija i nametanje novih pravila za robu i usluge u ključnim sektorima ruske privrede, kao što su energetika, avijacija, brodarstvo i drugi.

Pritisci su se proširili i na veliki broj pojedinaca bliskih ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, zatim na vojne institucije, poput grupe Wagner te ruske biznismene koji imaju imovinu u zapadnim zemljama i koji se u zapadnim krugovima povezuju s Kremljem.

Iako je ruska ekonomija pokazala otpornost tokom tri godine rata u Ukrajini i zapadnih sankcija, kako tvrde ruski, pa čak i zapadni posmatrači, približavanje rata njegovoj četvrtoj godini postavlja velike izazove pred ekonomiju ukoliko se on ne okonča.

Iako ruski stručnjaci priznaju da je rat imao značajne posljedice na ekonomsku situaciju u zemlji, gotovo svi se slažu u vezi s tim da je državna politika uspjela spriječiti kolaps ekonomije, pa čak i omogućiti oporavak u mnogim fazama i sektorima te da je pad ekonomske aktivnosti bio manji nego što se očekivao.

Ovisnost o okončanju rata

Prema mišljenju Vladimira Oleščenka, istraživača na Višem ekonomskom institutu, ruska ekonomija bi mogla razočarati 2025. godine ako se ne postigne diplomatsko rješenje za sukob s Ukrajinom.

On je u intervjuu za Al Jazeeru istakao glavne izazove s kojima se ruska ekonomija suočava tokom tekuće godine, a to su:

• godišnja inflacija od 9,5 posto u 2024. godini, potaknuta visokim vojnim i sigurnosnim izdacima, za koje se očekuje da će činiti 41 posto ukupne potrošnje državnog budžeta u 2025. godini,
• smanjenje državnih subvencija na kredite,
• sve veći rast plata usljed nedostatka radne snage.

Prema njegovim riječima, sankcije su izazvale problem nedostatka domaćih dobavljača koji mogu zamijeniti nedostupnu uvoznu opremu, materijale i komponente, što je postao jedan od glavnih problema s kojima se ruska industrija suočava, što je pokazalo istraživanje Instituta za ekonomsku prognozu pri Ruskoj akademiji nauka, prema kojem 53 posto kompanija pati od nedostatka alternativnih dobavljača u Rusiji.

Međutim, naglasio je da se ruska ekonomija prilagodila sankcijama bolje nego što su zvaničnici i stručnjaci očekivali na početku krize. Iako široko rasprostranjene sankcije nisu bile „bezbolne“, ekonomskog kolapsa nije bilo.

Ruska ekonomija je, kako je rekao, zabilježila rast BDP-a, investicija te količine izvoza i uvoza, uprkos ograničenjima u finansijskom sektoru, tržištu dionica, izvozu, uvozu i međunarodnim rezervama te uprkos velikom broju globalnih kompanija koje napuštaju zemlju i poremećaju lanaca snabdijevanja.

Nije bilo kolapsa

Stručnjak za makroekonomiju Igor Blinkin smatra da su neke od odluka Centralne banke, poput borbe protiv inflacije povećanjem kamatnih stopa, dovele do profitne marže od najviše 20 posto u većini sektora, kao i do pada investicija.

Za Al Jazeeru je rekao da visoke cijene povećavaju rizik od bankrota kompanija, posebno u slabim sektorima poput nekretnina, koji su pogođeni mjerama usmjerenim na usporavanje procesa kreditiranja, uključujući zaustavljanje podrške za državne stambene kredite.

Dodao je da su istraživanja javnog mnijenja pokazala da je inflacija postala najveći ekonomski problem jer su se cijene osnovnih namirnica, poput putera, jaja i povrća, udvostručile u 2024. godini, što je negativno utjecalo na prihode najugroženijih, uz smanjenje stvarnih penzija za 0,7 posto u prošloj godini.

Sagovornik je naglasio da je ruska ekonomija pokazala „čuda izdržljivosti“ i sposobnost prilagođavanja novim izazovima.

To dokazuje navodeći da je Rusija, uprkos krizi, uspjela izbjeći finansijski kolaps i zadržala priliv prihoda od nafte i gasa u ekonomiju, koji je, iako pao na 5 posto, manji nego što je bio tokom kriznog perioda pandemije COVID-19.

Objasnio je to time što je Moskva djelovala s visokom dinamikom i poduzela mjere da svoju ekonomiju preusmjeri na saradnju s prijateljskim zemljama, izgradi alternativne logističke i proizvodne lance, ukloni dolare iz ekonomije i pređe na korištenje rublje i „prijateljskih valuta“ kao glavnih sredstava plaćanja.

Na kraju je rekao da lekcije izvučene iz sankcija zahtijevaju od Rusije ne samo da se preusmjeri na druge regije, već i da restrukturira sve aspekte svoje ekonomije, inače će živjeti po pravilima onih koji joj nameću sankcije i bore se protiv fragmentacije globalnog finansijskog sistema.