Partnerstvo Dodika i Orbana dugoročno može biti opasno za BiH
U ideološkom smislu, kao autoritarni nacionalisti i dugovječni lideri, Orban i Dodik preziru vrijednosti liberalne demokratije, na kojima je utemeljena Evropska unija, pa i demokratije uopšte.

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je kako se nada da će “novi vjetrovi” u međunarodnoj politici zaustaviti političke napade na predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, s kojim se sastao u Budimpešti prije nekoliko dana. Istovremeno, Dodik je hvalio Orbana, nazivajući ga vizionarom.
Politički analitičari Orbanovo i Dodikovo prijateljstvo smatraju potencijalno opasnim po Bosnu i Hercegovinu, ali i cijelu regiju, pogotovo kako se bliži 26. februar, kada će pred Sudom BiH biti izrečena presuda Dodiku, za kojeg mnogi analitičari tvrde da je spreman radi opstanka na vlasti žrtvovati i mir.
Nastavite čitati
list of 3 items- list 1 of 3Orban ističe da bi EU trebala više ulagati u Zapadni Balkan
- list 2 of 3Cseh: Dodik jača tenzije na Balkanu, a ne Rezolucija o Srebrenici
- list 3 of 3Evropski desničari i populisti s oduševljenjem dočekali Trumpov povratak na vlast
Nakon sastanka Orban je u objavi na društvenoj mreži X napisao kako Mađarska želi stabilnost na Balkanu, pri čemu je kazao kako Dodik baš tome doprinosi, boreći se za stabilnost i napredak Republike Srpske.
“Za to ga ne treba kažnjavati”, ocijenio je Orban koji je Dodiku jedan od rijetkih političkih prijatelja u Evropi.
„Orban je čovjek sa vizijom, što dokazuje i to da su se desile mnoge stvari koje je radio ili predvidio. On je među prvima spriječio ulazak migranata, a Evropa i SAD imaju taj problem i niko neće da kaže da je on bio u pravu“, kaže Dodik, koji je naveo da je Evropa trenutno u haosu.
Orban dodatno osnažen Trumpovom pobjedom
Armina Galijaš, viša naučna saradnica u Centru za studije jugoistočne Evrope Univerziteta u Grazu, kaže za Al Jazeeru kako je Orban bitna figura u EU-u i u evropskoj politici, pravi koalicije sa svim desničarima, podržava Trumpa od 2016. i sad se njegovom pobjedom osjeća dodatno osnažen.
„Dodik pokušava da mu bude partner, ali ta riječ je neprimjerena u ovom kontekstu. Orban, kao i Putin, ne bira Dodika, nego on bira njih. Riječ partnerstvo je ovdje prejaka“, kaže Galijaš.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Elmir Sadiković smatra da diplomatija u međunarodnim odnosima u pravilu podrazumijeva komunikaciju na istom ili približno istom nivou političke funkcije, tako da su sastanci Orbana i Dodika u simboličkom smislu problematični sami po sebi, ali su razumljivi, jer su njih dvojica interesno povezani po više osnova.
„U ideološkom smislu kao autoritarni nacionalisti i dugovječni lideri preziru vrijednosti liberalne demokratije, na kojima je utemeljena Evropska unija, pa i demokratije uopšte. Orbanu je Dodik koristan kao alat preko kojeg može jačati regionalni politički uticaj Mađarske, a Dodiku se komunikacijom sa Orbanom otvara prostor izlaska iz međunarodne izolacije. U njihovim ličnim odnosima svakako ulogu imaju i određene poslovno-finansijske transakcije. Moguće je da su i najvažnije“, smatra profesor Sadiković.
Dodikovo partnerstvo s Orbanom opasnost za BiH
Politički analitičar Haris Ćutahija smatra da partnerstvo Dodika i Orbana predstavlja ozbiljnu prijetnju za stabilnost BiH jer Dodiku daje međunarodnu političku podršku i jača njegovu poziciju unutar EU-a, gdje Orban često koristi svoj utjecaj kako bi podržao saveznike s autoritarnim tendencijama.
„Time se otežava djelovanje EU protiv Dodikovih secesionističkih poteza, jer Mađarska može blokirati sankcije ili druge mjere“, ističe Ćutahija.
Sagovornici su podijeljenih mišljenja da Dodiku može koristiti prijateljstvo s Orbanom ukoliko bude osuđen pred Sudom BiH i krene u destabilizaciju zemlje, kako najavljuje.
Galijaš kaže da Dodik radi na destabilizaciji zemlje i sa presudom i bez nje, a Orban će ga na tom putu podržati, ako bude vidio za sebe neku korist u tome.
„Ako do toga dođe, ne mislim da prijateljstvo sa Orbanom može imati posebnu ulogu. Ne mislim ni da je destabilizacija Zapadnog Balkana interes Mađarske kao neposrednog susjeda. Osim toga, drugi evropski akteri imaju mnogo veći uticaj u BiH. Suštinski važno pitanje je kako će se Srbija u tom slučaju ponašati“, smatra profesor Sadiković.
Ako Dodik bude osuđen pred Sudom BiH i odluči destabilizirati zemlju, smatra Ćutahija, Orban mu može pružiti političku zaštitu i podršku unutar EU-a, lobirajući protiv sankcija i dodatnih pritisaka.
„Međutim, ne može mu direktno pomoći u domaćim političkim procesima, osim kroz ekonomske i političke veze koje može koristiti kao alat za dodatni pritisak na institucije BiH“.
Blokade evropskog puta BiH
Retrogradne snage jačaju u EU, s većinom njih je Orban u odličnim odnosima, pa to može onda značiti dugoročno problem za BiH, jer Dodik uz pomoć Orbana može blokirati evropski put BiH.
Evropska unija već godinama kritikuje Orbana zbog ograničavanja slobode medija, prava manjina i rada civilnog društva, kao i zbog dugogodišnjeg prijateljstva s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Optužen je za podrivanje osnovnih vrijednosti EU-a, dok mađarski premijer optužuje Brisel za prekoračenje ovlaštenja.
Armina Galijaš ističe kako je jasno da se Evropa, pa i svijet, nalaze na raskrsnici. Birači su nezadovoljni sadašnjom politikom, kao i politčkim sistemom, te su u potrazi za alternativama. Stoga ni sam rast njemačke desničarske stranke AfD nije slučajan.
„Ipak, ne treba zaboraviti da postoje i druge alternative i svi ti desničari ne posjeduju apsolutnu moć u svojim zemljama te da, ako i pobjeđuju, relativno knap pobjeđuju na izborima. Treba pogledati na Srbiju i studentske proteste koji pokazuju kako se protiv autoritarizma i korupcije, ipak, može boriti. Bez jakog Vučića, nema ni jakog Dodika, bez obzira na Orbana. Svi su ranjivi i smjenjivi, bez obzira na politički profil i svako ima svoju Ahilovu petu“, zaključuje Galijaš.
Profesor Sadiković napominje kako su mehanizmi blokade evropskog puta dio našeg ustavnog i političkog sistema.
„Širi kontekst (geo)političkih i ekonomskih kretanja svakako zabrinjava i ne ide u prilog ideji proširenja EU, neovisno o pojedinačnim akterima. Što se tiče evropskog puta BiH, mišljenja sam da je bez ozbiljne revizije ili nadogradnje Lisabonskog ugovora i redefiniranja postojećeg koncepta i politike proširenja EU, postizanje punopravnog članstva nedostižan cilj“, kazao je Sadiković.
Ćutahija zaključuje kako jačanje retrogradnih snaga u EU, s kojima Orban ima dobre odnose, može dugoročno predstavljati problem za BiH.
„Ako se trend jačanja desničarskih i populističkih opcija nastavi, Bosna i Hercegovina bi mogla biti dodatno blokirana na svom evropskom putu, jer bi Dodik preko Orbana i sličnih saveznika mogao osigurati podršku za opstrukcije u procesu evropskih integracija“.
