Kako Evropa pokušava zaštititi Ukrajinu od Trumpa

Na treću godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu, evropske države se nalaze u transatlantskom rascjepu sa svojim saveznikom Sjedinjenim Američkim Državama.

Na početku novog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, SAD i Rusija su počele mirovne pregovore te isključile Ukrajinu i Evropu iz procesa.

Mnogi evropski lideri, frustrirani Trumpovim ponašanjem u vezi s Ukrajinom, sada rade na pronalaženju načina da omoguće sigurnosne garancije za ratom razorenu zemlju.

Evo šta evropski čelnici rade da podrže Kijev.

Kako je sve počelo?

Ovog mjeseca Trump je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i dogovorio da se održe mirovni pregovori s Rusijom. To je izazvalo zabrinutost među evropskim čelnicima i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, jer su bili isključeni iz pregovora.

“Nema odluka o Ukrajini bez Ukrajine. Evropa mora imati mjesto za stolom kada se donose odluke o Evropi”, rekao je Zelenski 15. februara na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je dva dana kasnije ugostio evropske čelnike na hitnom samitu u Jelisejskoj palati u Parizu kako bi razgovarali o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Dan kasnije, 18. februara, visoke diplomate iz SAD-a i Rusije sastale su se u Saudijskoj Arabiji bez Ukrajine i Evrope za stolom. Navedeno je da su dvije zemlje razgovarale o popravljanju svojih odnosa.

Od tada su Trump i Zelenski upleteni u verbalni rat. Trump je ukrajinskog lidera nazvao “diktatorom” i optužio Ukrajinu da je počela rat s Rusijom. Zelenski je uzvratio, rekavši da američki predsjednik živi u ruskom “prostoru dezinformacija”.

Šta evropski čelnici rade u vezi s ovim pitanjem?

Lideri 27 zemalja Evropske unije sastat će se 6. marta. Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa najavio je u nedjelju da će se ovaj sastanak održati u Briselu. Samit će biti o ukrajinskoj i evropskoj sigurnosti.

„Živimo u ključnom trenutku za Ukrajinu i evropsku sigurnost”, napisao je na društvenim mrežama.

Čelnici EU-a su se posljednji put sastali 3. februara kako bi razgovarali o tome kako izbjeći carinski rat sa SAD-om.

EU razvija paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan najmanje 20 milijardi eura, izjavila su za Politico trojica diplomata EU-a. Portal je izvijestio da bi paket pomoći mogao sadržavati novčana sredstva i vojnu opremu, poput projektila i artiljerijskih granata. Šefica vanjske politike EU-a Kaja Kallas stoji iza inicijative za obnovu vojne pomoći Kijevu.

Administracija Donalda Trumpa povlači se od pružanja sigurnosnih garancija Ukrajini i želi da Evropa preuzme vodeću ulogu, navodeći da SAD ima druge prioritete, poput sigurnosti granica.

Evropske zemlje moraju se suočiti s teritorijalnim ambicijama Rusije, koje će “biti samo veće uz podršku SAD-a”, rekao je za Al Jazeeru Keir Giles, viši savjetnik u londonskom savjetodavnom tijelu Chatham House.

Giles je dodao da američki čelnici očigledno “namjeravaju iskoristiti neprijateljski utjecaj” kako bi ruski mirovni uslovi bili prihvaćeni.

“Evropske zemlje su spriječene svojom nesposobnošću da iskoriste vojnu moć, jedinu valutu koja ima ikakav utjecaj u odvraćanju Rusije i SAD-a”, rekao je Giles.

Koju poruku evropski čelnici šalju Trumpu?

Macron je posjetio, a premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer tek će ove sedmice posjetiti Washington kako bi pokušali odgovoriti Trumpu da ne napusti Ukrajinu.

Starmer i Macron su razgovarali telefonski u nedjelju i zaključili da Evropa mora “pokazati ujedinjeno vodstvo u podršci Ukrajini suočenoj s ruskom agresijom”, navodi Starmerov ured.

Starmer je tokom konferencije Škotske laburističke stranke u Glasgowu u nedjelju rekao: “Nakon svega što su pretrpjeli, nakon svega za šta su se borili, ne bi moglo biti rasprave o Ukrajini bez Ukrajine, a narod Ukrajine mora imati dugoročnu sigurnu budućnost”.

Međutim, Trump je prethodno za Fox News rekao da Starmer i Macron “nisu učinili ništa” da okončaju rat u Ukrajini.

“Postoji jasna paralela između povorke čelnika koji su krenuli kod Trumpa u Washington kako bi ga pokušali nagovoriti i perioda krajem 2021. i početkom 2022. kada se isti proces dešavao u pokušaju da se Putin uvjeri da ne napadne Ukrajinu”, rekao je Giles.

U novembru 2021. tadašnji direktor CIA-e William Burns posjetio je Moskvu kako bi razgovarao o odnosima SAD-a i Rusije, a u februaru sljedeće godine Macron i britanski ministar odbrane Ben Wallace odletjeli su u Rusiju kako bi pokušali uvjeriti Putina da smanji tenzije s Ukrajinom.

Koliko je raširena podrška Ukrajini?

Dok Ukrajina obilježava treću godišnjicu ruske invazije, mnogi čelnici došli su u Kijev kako bi pokazali svoju podršku.

Čelnike, uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen i kanadskog premijera Justina Trudeaua, dočekali su Andrii Sybiha, ukrajinski ministar vanjskih poslova, te Andriy Yermak, šef kabineta Zelenskog.

Španski premijer Pedro Sanchez, letonski predsjednik Edgars Rinkevics, predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda i premijerka Estonije Kristen Michal su, također, doputovali u Kijev.

Prema lokalnim izvještajima, u glavnom gradu Ukrajine su bili i finski predsjednik Alexander Stubb, danska premijerka Mette Frederiksen, norveški premijer Jonas Gahr Store i švedski premijer Ulf Kristersson.

„Budimo jasni: slobodna i suverena Ukrajina nije samo u evropskom interesu“, napisala je Von der Leyen u objavi na platformi X. „Također je u interesu cijelog svijeta.“