Stier: Beograd treba kazniti odgovorne za Novi Sad i poštovati suverenost BiH
Hrvatski europarlamentarac Davor Ivo Stier komentirao je za AJB predstavljeni nacrt izvještaja o stanju u Srbiji kao i aktuelni politički trenutak u Bosni i Hercegovini.

Izvjestitelj Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula predstavio je ovih dana svoj izvještaj u kojem se osuđuju napadi na mirne demonstracije u državi i neutemeljene tvrdnje beogradskih vlasti da su države članice Evropske unije uključene u organiziranje studentskih protesta sa ciljem pokretanja „obojene revolucije”.
U izvještaju, koji je Picula predstavio na sastanku vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, “najoštrije se osuđuju nasilni napadi na mirne demonstrante” te izražava zabrinutost što su neki od njih uhapšeni.
Nastavite čitati
list of 4 itemsSastanak Bećirovića i Erdogana: Konkretna i snažna podrška Turske BiH
Evropski parlament otvara kancelariju za Zapadni Balkan u Tirani
Turska kao ključ za izlaz EU-a iz sigurnosne i ekonomske krize
Izvjestitelj u sjeni Davor Ivo Stier rekao je potom da ambivalentna višegodišnja strategija Srbije, koja traži savezništvo i s EU-om, SAD-om, Kinom i Rusijom, sada traži ozbiljnu reviziju.
Za Al Jazeeru ovaj europarlamentarac iz Hrvatske navodi kako je o studentskim protestima, kao i svemu drugome navedenom u nacrtu izvještaja koji je predstavio Picula, vođena rasprava na plenarnoj sjednici u Strasbourgu kao i na Vanjskopolitičkom odboru Evropskog parlamenta.
„Definitivno, glavni politički i društveni događaj su studentski protesti. I naglašeno je kako studenti imaju pravo (na proteste), da se to pravo mora poštivati, da se ne smije ni u kom slučaju ugrožavati, a da je zapravo odgovornost vlasti da vrate povjerenje u državne institucije“.
Dodaje kako se taj povratak povjerenja može uraditi ukoliko se cijeloj priči „doista pristupi transparentno i da se kazne odgovorni za tragediju u Novom Sadu“.
Multivektorska vanjska politika
Stier je kazao i kako je današnja situacija u Srbiji plod određenih društvenih procesa koji se odvijaju već duže vrijeme. No, postavlja se pitanje – kada će i na koji način takva situacija kulminirati?
„U samom izvješću se govori o tome što se tiče vladavine prava, što se tiče djelovanja javne administracije. Europska komisija je vrlo detaljno izvijestila o tome gdje su nedostaci na kojima Srbija mora raditi. I, kao što sam rekao, to nije nešto što se događa sad ili nekoliko posljednjih dana. To su procesi, odnosno nepostojanje nekog većeg napretka na tom području je nešto što se događa već duže vrijeme“, naveo je hrvatski eurozastupnik.
„Ono što sam naglasio je da je, po meni, ključni problem zapravo u odluci da Srbija ne odredi jasno svoje političko usmjerenje. Ideja multivektorske vanjske politike koja traži i savezništvo sa Europom, ali i sa SAD-om i sa Rusijom i sa Kinom istovremeno, dovodi naravno do jedne ambivalentnosti koja nije samo u smislu vanjsko-političkih odnosa, nego očito ima i unutarnjih reperkusija“.
„Zbog toga mislim da je to određivanje i potpuno svrstavanje sa EU, usklađivanje sa pozicijama EU i usklađivanje i sa svim vrijednostima EU. To se, naravno, očekuje ne samo od Srbije nego od bilo koje zemlje koja se kandidira za punopravno članstvo“.
Na pitanje znači li to da i sama Evropska unija mora biti odlučnija prema Beogradu poput Sjedinjenih Američkih Država koje su uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije, Stier odgovara kako je tu „Europski parlament bio vrlo jasan – ne samo u ovom nacrtu izvještaja koje je Tonino Picula predstavio, nego i u prijašnjim izvještajima koje je Europski parlament usvojio.“
„To je bila vrlo jasna poruka. Ono što sam ja danas spomenuo je da moramo isto tako biti iskreni i reći – da, to je politika koju provodi sada ova vladajuća većina, ali da je to politika koja je prije 15 godina još tako definirana. Mislim da je doista vrijeme da se ona revidira.“
Stier nastavlja kako bi Srbija imala od toga velike koristi te kako je naglasio i pozitivne aspekte te saradnje koja danas postoji između Srbije i EU-a i „koja pokazuje potencijal i koristi koje bi i EU, ali i Srbija imali od toga da se ispune uvjeti za članstvo i onda pristupanje od Srbije u punopravno članstvo EU.
Pitanje presude Dodiku
Sagovornik Al Jazeere je i šef delegacije Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Pitali smo ga može li se očekivati određena eskalacija situacije u BiH, s obzirom da se očekuje presuda Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska, odakle je poslana poruka da bi osuđujuća presuda značila i kraj Bosne i Hercegovine kao države. Također je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao da, u slučaju da Dodik bude osuđen, znači “da smo svi u problemima”.
Stier je odgovorio kako se od Beograda očekuje da djeluje tako da poštuje suverenost, neovisnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
„Naravno, ne samo od Beograda, već od svih susjeda BiH, ali s obzirom i na Svesrpski sabor, koji je održan, i nekih poruka koje su odaslane pogotovo se to očekuje od Beograda i pogotovo u ovakvim osjetljivim trenucima.“
Ispunjavanje EU reformi
Na kraju smo zatražili njegov komentar na bh. put ka članstvu u EU te da li ova država bilježi napredak ili nazadak na europutu u posljednjih godinu dana.
„Kada pogledate što se dogodilo u posljednjih godinu dana, definitivno dobivanje statusa kandidata, odnosno odluke Vijeća da se mogu otvoriti pristupnih pregovori su bili pozitivni koraci. Isto tako i usvajanje zakona o graničnoj kontroli, o osobnim podacima su u tom pogledu bili koraci u pozitivnom smislu“, ističe naš sagovornik.
„Međutim, kao što znate, još nedostaju dva zakona vezano za sudove i za tijelo koje imenuje i tužitelje i suce koji se trebaju jednostavno uskladiti, odnosno usvojiti. Zatraženo je mišljenje i Venecijanske komisije, koje još treba doći, ali se onda očekuje i od BiH da i to ispuni i da se, naravno, imenuje i glavni pregovarač i pregovaračka struktura u tom smislu.“
Stier potcrtava kako ima još dosta posla da se uradi te kako je od presudne važnosti da, uvažavajući sve unutarnje prilike i ne miješajući se u unutarnje procese u BiH, političke snage i predstavnici tih snaga u institucijama budu fokusirani maksimalno na ispunjavanje EU reformi kako bi mogli što prije imati međuvladinu konferenciju i doista otvoriti pregovore.
„Odluka je na političkoj razini Europskog vijeća donesena, ali dok se ovi koraci ispune, mi ne možemo doista otvoriti te pregovore. To bi bilo itekako pozitivno da se učini što je prije moguće tako da ostvarimo i da BiH ostvari taj napredak koji doista je u interesu svih ljudi u Bosni i Hercegovini, a i nešto što isto tako uživa punu potporu država članica Europske unije.“