Ko je u protekle tri godine najviše pomogao Ukrajini
Ukrajini je u posljednje tri godine ukupno dodijeljeno približno 267 milijardi eura pomoći, što je više od 80 milijardi eura godišnje.
Tokom protekle tri godine ruske agresije na Ukrajinu države donatori pružile su kontinuiran, ali ograničen dotok pomoći.
Prema podacima Programa za praćenje podrške Ukrajini pri Institutu za svjetsku ekonomiju u Kielu, Ukrajini je u posljednje tri godine ukupno dodijeljeno gotovo 267 milijardi eura pomoći, što je više od 80 milijardi eura godišnje.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Rusija tokom noći napala zapadnu Ukrajinu dronovima i raketama
- list 2 of 4Ukrajinski suverenitet narušavan je mnogo prije Trumpa
- list 3 of 4Identifikacija tijela ubijenih u Ukrajini: Forenzičari rade sa ograničenim resursima
- list 4 of 4Gradonačelnik: Rusija srušila dronove upućene na Moskvu
Od ukupnog iznosa, 130 milijardi eura (49 posto) izdvojeno je za vojnu pomoć, 118 milijardi eura (44 posto) za finansijsku podršku, a 19 milijardi eura (sedam posto) za humanitarnu pomoć.
Sjedinjene Američke Države poslale su najviše pomoći – 64 milijarde eura vojne i 50 milijardi finansijske i humanitarne pomoći, ali ako Evropu gledamo kao cjelinu, ona je najveći donator sa 70 milijardi eura finansijske i humanitarne pomoći te 62 milijarde eura vojne pomoći.
Slabljenje američke pomoći počelo je sredinom 2023. godine, a dotok pomoći značajno je smanjen tokom devet mjeseci kada je Kongres SAD-a blokirao svaki novi zakon o pomoći. Iako je tok pomoći donekle obnovljen krajem 2024. godine, povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika otvara pitanja o budućnosti američke vojne podrške, što bi moglo značajno povećati pritisak na evropske vlade.
Iako ove brojke djeluju impozantno, ukupan iznos je relativno mali kada se posmatra u odnosu na BDP zemalja donatora. Njemačka, Velika Britanija i SAD mobilizirali su manje od 0,2 posto BDP-a godišnje za pomoć Ukrajini, dok su Francuska, Italija i Španija izdvajale oko 0,1 posto.
Samo njemačke porezne subvencije za dizel gorivo godišnje koštaju porezne obveznike tri puta više nego ukupna vojna pomoć ove zemlje Ukrajini.
Kada se gleda udio pomoći u BDP-u država donatora, prednjače zemlje istočne Evrope.
Na početku rata je vojna podrška Ukrajini uglavnom dolazila iz postojećih nacionalnih arsenala. Međutim, produženi sukob iscrpio je te zalihe te je vojna pomoć tokom 2023. i 2024. sve više dolazila iz industrijske proizvodnje.
Taj je pomak posebno očigledan u Njemačkoj, gdje su gotovo tri četvrtine vojne opreme za Ukrajinu naručene direktno iz industrije, dok je 48 posto vojne pomoći SAD-a došlo iz novih narudžbi.
Ujedinjeno Kraljevstvo se više oslanjalo na postojeće zalihe, pa je 22 posto pomoći došlo iz novih narudžbi.
U godinama koje dolaze, ključni izazovi biće održavanje kontinuiteta u pomoći, izgradnja industrijskih kapaciteta i uspostavljanje efikasnijih mehanizama zajedničke nabavke.
Kako sukob poprima karakteristike iscrpljujućeg rata, evropska koordinacija i ulaganje u odbrambeni sektor postaju neizbježni za podršku Ukrajini.