Šarenilo pronatalnih mjera u BiH: Ključna uloga nevladinog sektora

Bosna i Hercegovina je složena država sa više nivoa vlasti gdje se nadležnosti preklapaju te često dolazi do neujednačenih djelovanja ili izbjegavanja odgovornosti.

Kad su u pitanju pronatalne mjere primjetno je šarenilo u pristupu i izostanak sistemskih rješenja. Postoje strategije, ali nisu još usvojene. Ipak, pod pritiskom nevladinog sektora i javnosti posljednjih godina primjetan je napredak i u ovom segmentu.

Vlade Tuzlanskog kantona, naprimjer, pronatalnu politiku provodi kroz dva resora – Ministarstvo za kulturu, sport i mlade i Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak.

„Ministarstvo za kulturu, sport i mlade svake godine povećava iznos novčanih sredstava za podršku mladima u vidu subvencioniranja troškova za smještaj i boravak djece u predškolskim ustanovama. Kada je u pitanju Ministarstvo za rad socijalnu politiku i povratak postoji niz prava iz oblasti zaštite porodice sa djecom vezana za novčana davanja: naknada umjesto plaće za porodilje, novčana pomoć nezaposlenim porodiljama, osiguranje jednog obroka u osnovnim školama, jednokratna novčana pomoć za roditelje sa troje i više djece i subvencija troškova prijevoza“, navode iz Odjeljenja za informisanje Vlade Tuzlanskog kantona.

Vlada Unsko-sanskog kantona preko Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike od 2019. godine izdvaja sredstva za materijalnu podršku porodicama sa troje i više djece.

„U 2024. godini po prvi put je uvedena i dodatna pomoć nezaposlenim porodiljama. U cilju rješavanja problema sa kojima se susreću porodice nezaposlenih porodilja, ali i podrške demografskom razvoju, predloženo je da se sredstva planirana u Budžetu usmjere na isplate dodatne pomoći nezaposlenim porodiljama. Na taj način su za porodilje tokom 2024. godine izdvojena sredstva za dodatnu naknadu u mjesečnom iznosu od 159,55 konvertibilnih maraka, a zajedno sa iznosom od 340,45 konvertibilnih maraka, koji se isplaćuje u skladu s Zakonom o materijalnoj podršci porodicama sa djecom u Federaciji BiH, ukupni iznos iz Budžeta USK za porodilje je iznosio 500 konvertibilnih maraka mjesečno“, kažu iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona.

Podrška entitetskih vlasti

Glavna odgovornost Federalnog ministarstvo rada i socijalne politike je postavljanje strateških okvira, donošenje zakonodavnih rješenja i shodno tome osiguravanje dijela finansijskih sredstava za mjere koje imaju za cilj poticanje rađanja, podršku porodicama i unaprjeđenje socijalne zaštite porodica s djecom.

„Ministarstvo je ranije u okviru Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom nastojalo postaviti okvir koji će postaviti standard za minimalne porodiljne naknade za nezaposlene porodilje gdje je ovim zakonom predviđeno da minimalna naknada za nezaposlene porodilje na nivou Federacije BiH ne smije biti niža od 50 posto minimalne plate u FBiH. Obzirom da su materijalni poticaji u oblasti poticanja nataliteta uglavnom u nadležnosti nižih nivoa vlasti, do prošle godine nije postojala nikakva natalitetna mjera koja se finansirala iz federalnog budžeta“, navode iz Federalnog ministarstvo rada i socijalne politike.

Ovo Ministarstvo je prošle godine po prvi put u budžetu planiralo 16 miliona konvertibilnih maraka kao podršku za svako novorođeno dijete u Federaciji BiH.

„Roditelji za svako novorođeno dijete dobijaju jednokratnu pomoć u iznosu od 1.000 konvertibilnih maraka. Svjesni smo da smo suočeni s ozbiljnim demografskim izazovima, i s tim u vezi, Ministarstvo rada i socijalne politike u saradnji sa Populacijskim fondom krenulo je u izradu prve Strategije demografskog razvoja i oporavka, koja ima za cilj skrenuti pažnju na negativne trendove poput pada nataliteta, iseljavanja stanovništva i smanjenja stope zaposlenosti. Ova Strategija je završena i uskoro ide na usvajanje, a predstavlja sveobuhvatan okvir za zaustavljanje demografskog pada i stvaranje temelja za budući razvoj društva.“

Prava iz sistema dječje zaštite ostvaraju se u skladu sa Zakonom o dječjoj zaštiti bh. entiteta Republika Srpska za koju je nadležna Javna ustanova „Javni fond za dječiju zaštitu“ sa sjedištem u Bijeljini.

„Ovaj zakon uređuje devet mjera od pomoći za opremu novorođenčeta, materinskog dodatka, dodatak na djecu do 15 godine života, refundacija plate za vrijeme korištenja porodičnog odsustva, pronatalitetna naknada za treće i četvrtorođeno dijete, naknada roditelju-njegovatelju ili njegovom“, navode iz Javnog fonda za dječiju zaštitu.

Djelovanje NVO sektora na demografiju

S obzirom na tranziciju u bosanskohercegovačkom društvu, NVO sektor i dalje igra značajnu ulogu u artikulisanju stavova javnosti i usmjeravanja vlasti da brže djeluju po prioritetnim pitanjima.

„Prve općine koje su počele s pronatalitetnim politikama su iz zapadne Hercegovine, zatim Prozor-Rama i Konjic. U posljednje dvije godine pridružuju im se i tri općine iz Kantona Sarajevo – Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo i Centar. Prvi kanton koji je uveo sistemsku politiku, posebno za višečlane porodice, jeste Bosansko-podrinjski kanton. Ovaj kanton, pored značajnih naknada za novorođenčad, uvodi i mjesečnu naknadu od 240 konvertibilnih maraka za treće i svako naredno dijete, bez imovinskog cenzusa“, kaže Mustafa Vlahovljak iz Udruženja porodica s troje ili više djece “Porodice tri plus”.

S obzirom na broj stanovnika, i budžet Kanton Sarajevo se izdvaja po broju pronatalnih mjera.

„U posljednje tri godine Kanton Sarajevo se, usvajanjem inicijativa ‘Porodice tri plus’, pridružio sistemskoj provedbi pronatalitetne politike. Ove inicijative uključuju naknade za porodilje, bezuslovni dječji dodatak za porodice s troje i više djece, te subvencije za vrtiće u iznosu od 50 posto. Također, Kanton Sarajevo uvodi posebne bodove i prednost pri upisu djece iz višečlanih porodica u vrtiće, besplatne udžbenike za sve osnovce i solidne poticaje za stanove za mlade. Sve ove mjere čine ga pozitivnim primjerom u provedbi pronatalitetnih politika.“

Međutim, posljednji statistički izvještaji nisu zabilježili pozitivna kretanja u Kantonu Sarajevo, za razliku od Zapadno-hercegovačkog kantona.

„Ako uzmemo u obzir sve sjajne mjere lokalnih zajednica u Zapadnohercegovačkom kantonu – uključujući subvencije od 100 posto za vrtiće za višečlane porodice, mjesečnih 500 konvertibilnih maraka za svako treće i naredno dijete bez imovinskog cenzusa, te druge ishodovane inicijative – ovaj kanton se ističe kao najsvjetlija tačka kada je u pitanju sistemska provedba pronatalitetnih politika u Federaciji BiH. Mjere Zapadnohercegovačkog kantona su se pokazale kao najefikasnije, posebno u smanjenju pada nataliteta. Kao rezultat toga, ovaj kanton je, nakon sedam godina negativnog prirodnog priraštaja ove godine ostvario pozitivan prirodni priraštaj“, naglašava Vlahovljak.

Ističe da Kanton Sarajevo i Bosansko-podrinjski kanton, koji provode značajne pronatalitetne mjere za višečlane porodice, iako i dalje bilježe pad nataliteta, taj pad je najmanji u odnosu na ostale kantone koji ne sprovode mjere “Tri plus”.

„Ponosni smo što je Udruženje ‘Porodice tri plus’ svojim zalaganjem uspjelo ishodovati navedene mjere podrške za višečlane porodice.“

Mjere koje daju rezultate

Udruženje roditelja četvoro i više djece grada Trebinja osnovano je i djeluje od 2006. godine i trenutno broji 187 porodica.

„Udruženje 4+ relativno dobro je ostvarilo zadatu misiju i viziju. Na području grada Trebinja, pronatalitetnim mjerama kao što su, besplatna vantjelesna oplodnja, novčana pomoć za djecu iz ruralnih područja, novčane pomoći za djecu iz socijalno ugroženih porodica, stipendije, pomoć prilikom rođenja djeteta, te besplatni udžbenici za djecu iz višečlanih porodica, doprinosi se poboljšanju položaja višečlanih, kao i  porodice uopšte“, kaže Rada Gutić.

Udruženja 4+ su takođe prepoznata i od institucija bh entiteta Republika Srpska kao relevantni partner kada je u pitanju demografska politika.

„Želim istaći period od 2021. godine kada su pronatalitetne mjere bile skromne ili čak nisu ni postojale. Sve se uglavnom odnosilo na socijalne mjere koje su bile zanemarljivo male. Iznos dječijeg dodatka bio je svega 46 konvertibilnih maraka 2021. godine. Zahvaljujući našim aktivnostima i korektne saradnje sa ministarstvom, vladom i predsjednikom Republike Srpske u 2022. godini dječiji dodatak je porastao na 97, a danas iznosi 117 konvertibilnih maraka“, podsjeća Gutić.

Iz Udruženja posebno ističu naknadu za roditelja njegovatelja koju ostvaruju djeca sa smetnjama u razvoju do navršene 30. godine života te naknadu za porodice sa četiri i više djece.

„Jedna od najznačajnijih pronatalitetnih mjera je svakako naknada koja je ustanovljena donošenjem zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece koja iznosi 750 konvertibilnih maraka neto, koju ostvaruje oko 4.500 porodica od septembra 2022. godine. Stupanjem na snagu ovoga zakona primjećuje se da je ona već dala rezultate. U toku prošle godine na području Trebinja bilo je 16 porodica sa troje djece a koje su se odlučile na rađanje četvrtog djeteta. Taj trend se nastavio i u ovoj godini, a slično je i sa ostalim lokalnim zajednicama. U 2023. godini na teritoriji [entiteta] Republike Srpske rođeno je 191 dijete više nego 2022. godini“, zaključuje Gutić.

Nužno uključenje akademske zajednice

Demografija je često tematika koja je podložna manipulacijama, populizmu i spinu nacionalista, političara i pojedinih medija. Zbog toga je nužno afirmisanje naučnog pristupa.

„U Kantonu Sarajevo početkom 2024. godine završena je izrada ‘Strategije demografskog razvoja’ za period 2022-2031. godina. Međutim, strategija još uvijek nije usvojena. U strategiji su predložena tri strateška cilja sa osam prioriteta i 20 mjera. Pored pronatalitetnih mjera, važan segment strategije čine i mjere usmjerene na poboljšanje kvaliteta života starih stanovnika, smanjenje siromaštva, smanjenje mortaliteta, te migracije i prerazmještaj stanovništva“, prof. dr. Haris Gekić, sa Odsjeka za geografiju Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu.

On je bio predsjednik komisije za izradu strategije demografskog razvoja koja nije usvojena, iako se već godinama primjenjuju pojedine mjere.

Iz Strategije posebno izdvaja mjere koje se odnose na povećanje beneficija u vezi sa rođenjem i ranim godinama djetetovog života, unaprijeđenje i poboljšanje sistema biomedicinski potpomognute oplodnje, poboljšanje kvaliteta života porodica tri plus i usklađivanje porodičnog i poslovnog života.