Deportacije u Guantanamo: Sve o kontroverznom Trumpovom planu
Američki predsjednik želi poslati tzv. neovlaštene imigrante u Guantanamo, zloglasni zatvor poznat po zlostavljanju zatvorenika. Hoće li njegov plan uspjeti?

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu koja predviđa da Guantanamo Bay, američki zatvor na Kubi, promijeni namjenu i bude pretvoren u pritvorni centar za neovlaštene imigrante.
Prema procjenama istraživačkog centra Pew, gotovo jedanaest miliona takvih imigranata živi u SAD-u, države čiji ukupni broj stanovnika iznosi 341 milion.
Nastavite čitati
list of 4 itemsNa Zapadnoj obali radimo ono što zatvorenici uvijek rade – gajimo nadu
UN upozorava na alarmantan broj raseljenih na Zapadnoj obali
Jordanski kralj obećao plan za koji se nada da će dobiti američku podršku
Debate u vezi sa imigracijom dominiraju američkom politikom posljednjih godina i predstavljale su ključni dio nedavne predsjedničke izborne kampanje. Trump je obećao da će provesti „najveću deportaciju u američkoj historiji“.
Ipak, do sada, ovaj objekt je korišten za smještaj samo onih koje SAD opisuje kao „ilegalne neprijateljske borce“, a ne za migrante bez dokumenata.
U nastavku detaljnije pročitajte o Trumpovim planovima za Guantanamo, zloglasni zatvor u kojem su američki vojni zvaničnici ranije optuženi za korištenje taktika mučenja protiv zatvorenika.
Šta je Trump rekao o Guantanamu?
Trump je potpisao izvršnu uredbu pod naslovom „Proširivanje operativnog centra za migrante u mornaričkoj stanici Guantanamo Bay do punog kapaciteta“.
Ova uredba usmjerava američke ministre odbrane i domovinske sigurnosti da rade na proširenju Guantanama „do punog kapaciteta kako bi se osigurao dodatni prostor za zatvaranje kriminalaca visokog prioriteta, stranih državljana koji su nezakonito prisutni u SAD-u“.
Trump je izjavio da će 30.000 kreveta biti dostupno za smještaj „najgorih“ imigranata bez dokumenata, odnosno onih s kriminalnim dosjeom, rekavši da njegova administracija „ne vjeruje“ njihovim zemljama porijekla da će ih zadržati.
U uredbi se još navodi sljedeće: „Ovaj memorandum se izdaje kako bi se zaustavila invazija na granicu, raskrinkali kriminalni karteli i vratio nacionalni suverenitet.“
Trump je najavio ovu akciju dok je potpisivao prvi zakon u svom drugom predsjedničkom mandatu, Zakon Laken Riley, koji također nastoji izbaciti neovlaštene imigrante.
„Potpisivanja nas dovode korak bliže iskorjenjivanju nevolje migrantskog kriminala u našim zajednicama jednom zauvijek“, rekao je Trump.
Ovo je jedan od mnogih slučajeva u kojima je Trump povezao imigrante s kriminalom u SAD-u. Međutim, studija ekonomista iz 2023. na američkim univerzitetima analizirala je stope zatvaranja i podatke o popisima od 1870. do 2020. godine i otkrila da su šanse da imigranti budu zatvoreni dosljedno manje vjerovatne od šansi da se to desi ljudima rođenim u SAD-u.
Šta je Zakon Laken Riley?
Zakon Laken Riley je prijedlog zakona koji je donio Kongres s republikanskom većinom, a u srijedu ga je potpisao Trump, također republikanac.
Ovaj prijedlog zakona zahtijeva od Ministarstva domovinske sigurnosti da „pritvori određene neameričke državljane (strance prema federalnom zakonu) koji su uhapšeni zbog provale, krađe, otuđivanja ili krađe u trgovini“.
Zakon je dobio ime po 22-godišnjoj studentici sestrinstva koja je ubijena u kampusu Univerziteta u Georgiji prošlog februara. Imigrant bez dokumenata iz Venecuele Jose Antonio Ibarra proglašen je krivim za ubistvo.
Ibarra je ranije bio uhapšen zbog krađe iz trgovine. Odrekao se prava na suđenje s porotom i proglašen je krivim i osuđen na doživotni zatvor bez mogućnosti uvjetne kazne u novembru.
Neke demokrate su se protivile zakonu.
„U ovom prijedlogu zakona, ako je osoba samo optužena za zločin, ako neko želi uperiti prst i optužiti nekoga za krađu iz trgovine, zatvorili bi je u privatni zatvor i deportovali bez dana na sudu“, kazala je njujorška zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez novinskoj agenciji The Associated Press.
Međutim, neke demokrate su glasale za ovaj prijedlog zakona – većinom predstavnici iz ključnih država gdje izbore dobijaju ili demokrate ili republikanci.
U Zastupničkom domu, prijedlog zakona usvojen je sa 263-156 glasova uz podršku 46 demokrata. U Senatu je prijedlog zakona usvojen sa 64-35 glasova, a 12 demokrata glasalo je za. Demokrate koje su odobrile prijedlog zakona bile su iz država Nevada, Pennsylvania, Arizona, New Hampshire, Georgia, Michigan i Virginia.
„Svako ko počini zločin, treba odgovarati. Zato sam glasala za Zakon Laken Riley“, napisala je senatorka Catherine Cortez Masto, demokratkinja iz Nevade, na platformi X.
Gdje se nalazi Guantanamo Bay?
Centar za pritvor nalazi se u mornaričkoj bazi Guantanamo na istočnom vrhu Kube. To je približno 800 kilometara jugoistočno od Floride.
Kakva je historija ovog pritvornog centra?
U novembru 2001, nakon napada 11. septembra na New York i Washington, tadašnji američki predsjednik George W. Bush potpisao je vojnu uredbu kojom je dozvolio SAD-u da neograničeno drži u pritvoru strane državljane u sklopu američkog „rata protiv terorizma“.
Zatvor u kojem su držani bio je u sklopu baze Guantanamo. Otvoren je 11. januara 2002, i tada je tamo dovedeno prvih 20 zatvorenika – većinom iz Afganistana, Saudijske Arabije, Pakistana, Jemena, Kuvajta i Velike Britanije.
U posljednje dvije decenije, tamo je držano 780 muškaraca i tinejdžera (najmanje 15 zatvorenika klasificiranih kao maloljetnici), mnogi bez optužnice.
„Bush je rekao da će ‘projekt Guantanamo’ pomoći da se stane u kraj terorizmu, a učinio je upravo suprotno. Trumpov plan će isto tako učiniti SAD manje sigurnom, a ne više“, Al Jazeeri je kazao Clive Stafford Smith, jedan od prvih advokata za ljudska prava koji je dobio odobrenje za ulazak u zatvor nakon što je otvoren i čiji klijenti uključuju zatvorenike iz Guantanama.
U decembru 2002. godine, tadašnji američki ministar odbrane Donald Rumsfeld odobrio je niz tehnika ispitivanja u zatvoru, uključujući senzornu deprivaciju, izolaciju, stresne položaje i upotrebu pasa za „izazivanje stresa“.
Bivši predsjednik demokrata Barack Obama 2009. godine je potpisao izvršnu uredbu kojom naređuje zatvaranje ovog zatvora. Međutim, ostao je otvoren jer se Obama suočio s protivljenjem iz obje stranke zbog sigurnosnih pitanja. Kongres je donio zakon koji je blokirao zatvaranje. Obaminu uredbu poništila je izvršna uredba koju je potpisao Trump 2018. tokom svog prvog mandata. Predsjednik Joseph Biden, demokrata, ponovo je pokrenuo pokušaj Obamine administracije da zatvori Guantanamo, ali zatvor je i dalje otvoren nakon što se Kongres ponovo usprotivio transferima zatvorenika.
Od 6. januara, 15 zatvorenika ostalo je u Guantanamu nakon što je većina zatvorenika puštena, s obzirom na to da nisu optuženi ni za kakvo krivično djelo, i vraćeni su matične ili u treće države tokom godina.
Prema izvještaju grupe za ljudska prava Amnesty International, samo je sedam zatvorenika u Guantanamu ikada osuđeno za teroristička kaznena djela, uključujući pet kao rezultat nagodbi prije suđenja pod kojima su se izjasnili krivim u zamjenu za mogućnost puštanja iz baze.
U istom izvještaju, Amnesty je naveo: „Objekti u Guantanamu postali su simbol grubih kršenja ljudskih prava i mučenja koje je činila američka vlada u ime borbe protiv terorizma.“
Amnesty je uputio na još jedan izvještaj iz 2023. specijalnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda o promociji i zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda u borbi protiv terorizma koji, kako kažu „podrobno opisuje 21 godinu neograničenog pritvora za 780 muslimanskih muškaraca i dječaka, i mnoštvo kršenja njihovih ljudskih prava.“
Je li Trumpov plan da drži imigrante bez dokumenata u Guantanamu održiv?
Stafford Smith rekao je da Trump „ima sirovu moć odvesti ljude tamo, baš kao što je to učinio i predsjednik Bush s zatvorenicima u januaru 2002“.
Prema njegovim riječima, razlika se sada u tome što će, za razliku od zarobljenika odvedenih iz stranih zemalja u Guantanamo, neovlaštene imigrante odvesti iz SAD -a u zatvor.
To znači da će „imati sva zakonska prava [američkih] rezidenata, uključujući cijeli Ustav i pravo na odgovarajući sud“, rekao je. Dodao je da će u ovom slučaju Guantanamo funkcionirati kao „samo drugačiji pritvorski centar“ za imigrante koji bi se inače držali u SAD -u.
„Zbog toga će imati sva prava kao i bilo koja druga izbjeglica – zapravo i veća, jer je Trump već nerazborito rekao da ih ne može poslati kući, što znači da će postojati snažni dokazi da ih ne mogu držati neograničeno“, kazao je Stafford Smith. Objasnio je da bi izbjeglici bile dozvoljene posjete porodice, za razliku od zatvorenika trenutno u Guantanamu.
Stafford Smith, koji je posjetio Guantanamo da bi se susreo s klijentima u više navrata, rekao je da zatvor ima samo 500 ćelija i nekoliko drugih prostora za ljude u zatvoru, ali sve i da Trump zatvori 30.000 ljudi, to bio bio veoma mali postotak od ukupnog broja imigranata koje je obećao deportovati, što bi tu njegovu akciju činilo „potpuno beznačajnom u široj slici“.
Hoće li biti pravnih mjera da se ovo zaustavi?
Stafford Smith je predvidio da će biti poduzete pravne mjere kako bi se zaustavila Trumpova nedavna akcija i, jer će zatvorenici imati zakonska prava, „bit će mnogo lakše za nas kao advokate“ u usporedbi s ranijim pravnim slučajevima protiv zatvorskog sistema u Guantanamu.
Naveo je primjer slučaja koji je podnio Centar za ustavna prava 2002. u ime četiri muškarca držana u Guantanamu. Slučaj se zasnivao na žalbi protiv neograničenog držanja zatvorenika bez zakonitog saslušanja. U junu 2004, Vrhovni sud je presudio u korist zatvorenika. Dotad su dvojica zatvorenika već bila puštena. Druga dvojica su puštena nakon presude.
Stafford Smith je ocijenio Trumpov novi postupak „populističkom predstavom koja bi trebala pokazati američkom narodu da on nešto radi“.