Autoputevi spašavaju živote, smanjuju zagađenje i donose ekonomsku korist

Ono što je sigurno je to da autoputevi spašavaju živote, što se može zaključiti nakon usporedbe iz BiH između 2005. i 2023. godine.

Jedan od mostova na autotrasi Vc, most Počitelj, blizu Bijače, graničnog prelaza između BiH i Hrvatske (Armin Durgut/PIXSELL)

Krajem 2019. godine Al Jazeera je objavila infografiku o tome koliko koja država regiona ima kilometara autoputa. Na tadašnjoj infografici se moglo vidjeti kako najviše kilometara autoputa ima Hrvatska, a najmanje Crna Gora, koja tada nije imala niti jedan jedini kilometar.

U međuvremenu, stanje se nije mnogo promijenilo, osim što Crna Gora sada ima 40-ak kliometara autoputa, a ostale zemlje tek nešto više nego te 2019. godine.

Hrvatskim autoputevima upravljaju tri kompanije, dok je u Bosni i Hercegovini riječ o dvije koje su entitetski podijeljene. Bosna i Hercegovina ima ukupno 230 km autoputeva, koji su međusobno nepovezani, a plan je da do 2028. godine bude završen koridor Vc, koji spaja Budimpeštu i Ploče. Taj koridor kroz Bosnu i Hercegovinu povezuje granične prijelaze Svilaj na sjeveru i Bijaču na jugu zemlje.

Upitna isplativost

Na stranici preduzeća Autoputevi Republike Srpske trenutno stoji mapa postojećih autoputeva, te onih koji su „u planu“, kao i brzih cesta koje su planirane mahom kroz istočni dio entiteta RS. Sve će to u budućnosti, ako bude ostvareno, činiti jednu lijepu mrežu autoputeva, ali je veliko pitanje koliko će sve to biti isplativo, s obzirom da zemlje regije nemaju toliko stanovnika koji bi ih mogli koristiti.

Slično je i u Hrvatskoj, pa je tako van sezone autocesta Zagreb – Ploče vrlo često pusta, posebno u Dalmaciji, gdje nema gužve kao u ljetnim mjesecima.

Srbija zato ima jedan vrlo prometan autoput, od juga do sjevera zemlje, te se tuda uglavnom ide ukoliko se putuje iz Grčke i Turske prema zapadnim i sjevernim zemljama Evrope. Nepostojanje drugih autoputeva na toj ili obližnjim relacijama, pa čak ni unutar Šengen zone u koju su sada ušle Bugarska i Rumunija, će vjerovatno autoputu u Srbiji još dugo donositi profit.

Albanija ima 200 kilometara autoputa, s tim da je u planu još toliko, ali bitno je napomenuti da neki albanski autoputevi ne bi ispunjavali kriterije u drugim zemljama, nego bi se smatrali brzim cestama, pošto su na nekim mjestima prekinuti raskrsnicama i kružnim tokovima, a često nemaju ni zaustavnu traku. Put od Drača do granice sa Kosovom i dalje do Prištine je uglavnom sličan autoputevima u regiji, i to je jedini albanski autoput koji se trenutno naplaćuje, dok su svi ostali besplatni.

Kosovo, u odnosu na površinu, ima relativno veliki broj kilometara autoputa i trenutno vožnju autoputem i dalje nije potrebno platiti.

Hrvatska ima jedan od skupljih autoputeva u Evropi

Za razliku od Albanije i Kosova, gdje su autoputevi uglavnom besplatni, Hrvatska ima jedan od najskupljih autoputeva u Evropi, zato što se naplata vrši po prijeđenom kilometru, te je i dalje uposlen veliki broj ljudi. Autoputevi u zemljama s vinjetama su obično jeftiniji, pa je tako u Sloveniji godišnja cijena jednaka onoj u kojoj samo triput odete od Zagreba do Ploča ili obrnuto.

Koliko autoputevi utiču na okoliš, razgovarali smo s Damirom Petrovićem, pravnikom za okoliš, koji nam je rekao kako autoputevi mogu imati uticaj na biodiverzitet, zatim na tlo i vodu ili emisije buke. Zbog toga se često pored autoputeva mogu vidjeti branici buke pored same ceste, a ponekad je slučaj i da se snizi ograničenje brzine. Petrović kaže kako su autoputevi predmet postupka procjene uticaja na okoliš sukladno EU propisima (Direktivi 2011/92/EU) koji su obavezni u EU i, obično, preneseni u propise zemalja regije. Tokom postupka, koji uključuje učešće javnosti, utvrđuje se uticaj na okoliš i, u slučaju značajnih štetnih učinaka, uvode se mjere za sprečavanje ili njihovo ublažavanje.

„Tako, recimo, trasa autoputa može biti korigovana kako bi se izbjegao negativan uticaj na biodiverzitet, zatim autoputevi moraju imati sisteme prikupljanja i odvodnje otpadnih voda, kao i pregrade za zaštitu od buke“, dodaje Petrović.

Presječeno životinjsko stanište

Jedan od negativnih uticaja autoputa može biti npr. na populaciju određenih životinja.

Po podacima stranice hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, medvjedi su neke od životinja koje često stradaju na cestama ili prugama. Zbog toga na autoputu možemo vidjeti životinjske prelaze koji izgledaju kao tuneli oko kojih nema brda, a to se gradi upravo zbog toga što se u prošlosti životinjama presijecalo stanište, pa su samim tim brže izumirale. Mrki medvjedi su inače zaštićena vrsta i na našim prostorima ih je ostalo između 900 i 1.000.

Po podacima Autocesta Federacije BiH i njihovom izvještaju studija bioraznolikosti, ne postoji rizik da se njihovo stanište poremeti u ovom dijelu regije, što zvuči prilično čudno, s obzirom da ih u Dalmaciji itekako ima, a to nije tako daleko od autoputa Vc koji gradi bh. entitet Federacija BiH.

Smanjenje buke i zagađenja zraka

Petrović dodaje kako autoputevi mogu imati i pozitivan uticaj, kada npr. zaobilaznica oko grada može smanjiti buku i zagađenje zraka u urbanim sredinama. Većina evropskih gradova ima tzv. autoput prsten, dok u našoj regiji to baš i nije slučaj, pa tako jedino Zagreb ima nešto kao polukrug, dok autoput kroz Beograd prolazi kroz sam grad. Sarajevska zaobilaznica se gradi već decenijama i nema naznaka da će uskoro biti završena.

Ipak, ono što je možda najzanimljivije za našu priču je broj smrti na cestama, koji je nekako proporcionalan količini autoputeva u zemljama, pa je tako u 2022. godini u Evropskoj uniji Rumunija prednjačila po broju smrtnih slučajeva, dok su u vrhu bile ili zemlje sa velikom mrežom autoputeva, poput Holandije ili Danske, ili one s veoma malom populacijom u odnosu na površinu, poput Norveške.

Po podacima Eurostata, Rumunija je u 2022. godini imala najviše smrtnih slučajeva u saobraćaju, foto: Eurostat

Ono što je sigurno je to da autoputevi spašavaju živote. Po podacima bh. autokluba BiHAMK, između 2005. i 2023. godine se broj smrtnih slučajeva relativno smanjivao na cestama, s određenim porastima u određenim godinama.

Godine 2005. je broj smrtnih slučajeva iznosio 375, dok je u 2023. godini 255 osoba izgubilo život. U međuvremenu je izgrađen dobar dio autoputa, kojeg prije nije bilo, mada su vjerovatno i drugi faktori uticali na smanjenje smrtnosti.

Izvor: Al Jazeera

Reklama