Sve o procesu protiv Dodika na Sudu BiH

U Sudu Bosne i Hercegovine zakazano je iznošenje završnih riječi na suđenju predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću, bivšem vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a.

Posljednje ročište predviđeno je za iznošenje završnih riječi Tužilaštva i odbrane.

Dokazni postupak u predmetu završen je 5. februara, kada je Dodik rekao da je zadužen da poštuje Ustav Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, a da je “Ustav RS-a usaglašen sa Ustavom BiH”.

Nakon posljednjeg ročišta, Sud bi nakon tri dana trebao izreći prvostepenu presudu.

Za šta se sudi Dodiku i Lukiću?

Milorad Dodik je optužen jer je u maju 2023. potpisao ukaz o stupanju na snagu zakona o neprimjenjivanju presuda Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, koje je donio Parlament bh. entiteta Republika Srpska, iako ih je visoki predstavnik Schmidt poništio temeljem svojih ovlasti.

Miloš Lukić je optužen jer je osigurao da Dodikov ukaz bude objavljen u Službenom glasniku.

Izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, po kojima se sudi Dodiku i Lukiću, nametnuo je aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt 1. jula 2023, istovremeno kada je stavio izvan snage zakone kojima je entitetski parlament, Narodna skupština Republike Srpske pokušala blokirati provedbe njegovih odluka, kao i presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Iako je Schmidt temeljem svojih ovlasti poništio sporne zakone, Dodik je, ipak, potpisao ukaz o njihovom stupanju na snagu, a Lukić ih je objavio u Službenom listu RS-a.

Šta je govorio Dodik tokom suđenja?

Milorad Dodik je tokom suđenja konstantno osporavao kompletan proces, dovodeći u pitanje legitimnost Christiana Schmidta i Suda BiH.

Dodik je na početku govorio da ide na „namješteno suđenje u Sarajevo da brani Republiku Srpsku“ jer nema pravo da se povuče i jer nije kukavica i da smatra da je to prilika da se „Srpska oslobodi Sarajeva i BiH“.

Tvrdio je da mu se u Sarajevu sudi iz političkih razloga, a ne zbog počinjenih krivičnih djela. Govorio je da je za njega suđenje dokaz da je BiH “kolonija u kojoj se radi po nalogu stranaca” i koje “zajedno s Bošnjacima smatra odgovornim za sve postojeće probleme u zemlji”.

Dodik se branio i time da je „ukaz potpisao dan prije nego što mu je predočen Službeni glasnik“ u kojem je objavljena Schmidtova odluka.

Također, na početku se žalio kako u sudnici nije bilo zastave RS-a te kako su mu pokušali “uvaliti optužnicu na latinici”, a on je tražio da bude na ćirilici koju, kako je tvrdio, jedino razumije.

Dodik je kazao kako Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine smatra neustavnim i nezakonitim.

Dodikova odbrana tvrdila je da ne postoji krivično djelo za koje se Dodik i Lukić terete jer “Christian Schmidt nije visoki predstavnik zato što imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti UN-a”.

Kako je teklo suđenje?

Kompletan proces bio je razvučen odgađanjima iz mnogih razloga.

Optužnica protiv Dodika i Lukića potvrđena je 11. septembra 2023. godine, 20 dana nakon što je početnu verziju Tužilaštva BiH Sud vratio na doradu, jer „tužioci nisu detaljno opisali koja su krivična djela počinili Dodik i Lukić”.

Odgoda se desila na samom startu procesa, 21. novembra, kada je ročište odgođeno na zahtjev Dodika, zbog “službenog puta”, a novi pretres zakazan za 6. decembar.

No, i 6. decembra je uslijedila odgoda ročišta, nakon što je Vanraspravno vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo rješenje kojim je odbijen zahtjev da se Dodiku u sudi u Banjoj Luci.

Dodikovi advokati podnijeli su zahtjev, pozivajući se na “ekonomičnost postupka”, jer optuženik i svi svjedoci koje namjerava pozvati odbrana žive u tom bh. gradu. A kasnije je Dodik tvrdio i to da mu se u Sarajevu priprema “osvetničko suđenje”.

Odbrana je zatražila odgađanje početka suđenja zbog ulaganja žalbe Apelacionom vijeću, što je sudija Mirsad Strika prihvatio. No, i Apelaciono vijeće Suda BiH kasnije je odbilo Dodikov zahtjev.

Suđenje je konačno počelo 16. decembra 2023, kada su se Dodik i Lukić odbili izjasniti o krivici, tvrdeći da ne razumiju optužnicu i kako vjeruju da je osuđujuća presuda već donesena. Odbrana je tvrdila da krivično djelo za koje se Dodik tereti ne postoji, jer je Schmidt “nelegalan visoki predstavnik”.

Dodik i Lukić su se 20. decembra treći put pojavili pred Sudom BiH, ali glavni pretres nije održan, jer Tužilaštvo nije bilo spremno za svoje uvodne riječi.

Nova odgoda uslijedila je 17. januara, kada je Dodikova odbrana zatražila izuzeće sudije Strike i još sedam sudija Suda BiH.

Strika je ranije odbio zahtjev da se ročište odgodi zbog bolesti drugooptuženog Lukića te da se postupci protiv Dodika i Lukića razdvoje.

No, kasnije je Strika navodno sam odlučio napustiti predmet, pa je suđenje preuzela Sena Uzunović.

Na čemu je bazirana optužnica?

Glavni pretres konačno je počeo 5. februara 2024. čitanjem optužnice. Tužilaštvo je pojasnilo da je optužnica bazirana na neprovođenju odluka visokog predstavnika, dok je odbrana navela da je postupak usmjeren protiv ustavnih organa Republike Srpske i nastojanja da se Dodik skloni iz političkog života u BiH.

Dodik je i ovoga puta ponovio da je riječ o političkom procesu.

Sud BiH je, nakon što je Tužilaštvo završilo iznošenje materijalnih dokaza, odbio prijedlog odbrane da se u sudnici sasluša Christian Schmidt.

U oktobru 2024, kada je bilo predviđeno ulaganje materijalnih dokaza odbrane Miloša Lukića te replike dokaza Tužilaštva Bosne i Hercegovine, suđenje je prekinuto nakon što je Dodikova odbrana bezuspješno zatražila izuzeće sutkinje Sene Uzunović zbog „pristranosti“.

Proces je usporila i operacija kojoj se Dodik u decembru podvrgao u Beogradu. Sud BiH je zato odgodio glavni pretres zakazan za 30. decembar te je umjesto toga održana statusna konferencija s braniocima.

Vlasti RS-a su, također, iznosile zahtjeve da se Dodik više ne pojavljuje na suđenjima “dok ne bude zdravstveno sposoban sudjelovati u postupku”. Pravdali su to konstatacijom kako je Dodik „ispunio svoje ustavne obaveze kada je potpisao ukaz o proglašenju zakona koje je usvojio entitetski parlament“.

Krajem januara ove godine Sud je odbio zahtjev Dodikove i Lukićeve odbrane da postupak bude vraćen na početak. Goran Bubić, Dodikov advokat, rekao je da u slučaju koji se na Sudu BiH vodi protiv njegovog klijenta ne postoji “cjelina procesa”.

S kakvom bi se kaznom mogli suočiti?

Proglasi li ih Sud BiH krivim, Dodiku i Lukiću prijeti kazna do pet godina zatvora, a osuđujuća presuda značila bi i njihovu automatsku smjenu s dužnosti koje obavljaju.

To znači da bi Dodik automatski bio smijenjen s pozicije predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, dok bi se odlučilo o dužini zatvorske kazne.

Šta kažu vlasti bh. entiteta RS?

Uoči ročišta stigle su nove prijetnje iz RS-a. Zvaničnici bh. entiteta Republika Srpska, koji su sve vrijeme iskazivali potpunu podršku Dodiku i tvrdili da je riječ o procesu protiv cijele Republike Srpske, na sastanku u ponedjeljak u Banjoj Luci najavili su radikalne odluke u slučaju bilo kakve presude u tom predmetu.

„Narodna skupština RS, Vlada RS i sve institucije RS djelovat će na način da će donijeti radikalne odluke kao odgovor na bilo koju presudu Suda BiH“, navedeno je, između ostalog, u saopćenju.

Na sjednici Kolegija Narodne skupštine RS-a dan uoči završnih riječi je prihvaćen prijedlog Vlade RS-a da NSRS bude u stalnom zasjedanju. Odlučeno je da se sjednica NSRS-a sazove telefonskim putem u roku 24 sata od kada Vlada RS-a dostavi materijale.

U Vladi RS-a će nakon završnih riječi biti održan sastanak sa svim gradonačelnicima i načelnicima opština u tom bh. entitetu. Nakon toga će, kako navodi RTRS, biti održana sjednica Vlade RS-a, na kojoj će se analizirati ukupna politička i sigurnosna situacija i posljedice koje može imati proces pred Sudom BiH.