Al Jazeera Forum: Trumpova administracija teži lažnim postignućima kroz nepravedan mir u Ukrajini i Gazi

Na sesiji „Međunarodna situacija pod novom američkom administracijom“ održanoj u okviru 16. Al Jazeera Foruma, koji je završen u nedjelju navečer u Dohi, analizirana su obećanja administracije Donalda Trumpa nakon njegovog povratka na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama, a riječ je o prekidu rusko-ukrajinskog rata i postizanju mira na Bliskom istoku.

Učesnici sesije smatraju da je Trump pregovarač koji ne mari za političke ili strateške konstante te da ima „radikalnu i nejasnu“ viziju u vezi s ostvarivanjem „lažnih postignuća“ uspostavljanjem mira, bilo u Ukrajini ili na Bliskom istoku.

Taj mir učesnici smatraju nepravednim jer se nameće dvjema neravnopravnim stranama, uz nametanje troška njegovog ostvarivanja Trumpovim saveznicima.

Učesnici foruma su upozorili arapske zemlje da ne popuste pred Trumpovim prijetnjama da će prisilno raseliti stanovnike Pojasa Gaze te da će ukinuti vojnu i ekonomsku pomoć, kao što vlade na Kubi, u Iranu i u Kini nisu promijenile svoje stavove pred prijetnjama tokom posljednjih 60 godina.

Nekonvencionalan

Istraživač specijaliziran za američku politiku Mohamed Elmenshawy rekao je kako smatra da Trump želi uspjeh u onome u čemu 13 američkih predsjednika nije uspjelo u regiji Bliskog istoka od početka arapsko-izraelskog sukoba. Istakao je da je došao s nejasnom vizijom kako postići mir tamo i u Ukrajini da bi se predstavio kao mirotvorac i osvojio Nobelovu nagradu za mir, za koji Elmenshawy kaže da je nepravedan mir.

Elmenshawy je za Al Jazeeru rekao da je Trump nekonvencionalan predsjednik jer je jedini od 46 američkih predsjednika koji je došao na vlast a da prethodno nije bio na bilo kakvim izborima, bilo na državnom nivou ili nekom drugom. Predsjednički izbori 2016. bili su prvi izbori u kojima je sudjelovao i pobijedio.

Dodao je da Trumpova administracija u drugom mandatu izaziva potres u vanjskoj politici, koju su Sjedinjene Američke Države gradile pola stoljeća, a koja se temeljila na dvoje: stvaranju globalne stabilnosti koja omogućava kapitalizmu da se širi i američkoj dominaciji u tom sistemu.

Elmenshawy smatra da su Trumpove izjave o regiji i budućnosti Pojasa Gaze veoma važne, posebno one o raseljavanju, koje su potresle arapske prijestolnice jer Trump uvijek preuzima inicijativu da podigne ljestvicu na najviši nivo kako bi postigao dogovor koji će biti uspješan, a ne nužno i pošten, uključivanjem arapskih zemalja u ulogu koju ne žele igrati u Pojasu Gaze i osiguranjem Izraela.

Trump je koristio riječ raseljavanje kako bi uplašio arapske zemlje i natjerao ih da postignu nešto konkretno za pregovaračkim stolom u vezi s budućnošću Gaze, ali Elmenshawy smatra da pokazivanje slabosti nije dobro, rješenje je pokazati snagu jer Trump je „čovjek poslovnih dogovora“ i mora imati ravnopravnog partnera s druge strane pregovaračkog stola.

Naglasio je da Trumpova administracija ima vrlo jasnu viziju okončanja rata u Ukrajini i postizanja mira, ali je taj mir nepravedan. Smatra da rusko-ukrajinski rat nije u interesu SAD-a, da je Evropa postala teret i da više nije strateški važna za SAD. Također, Trumpova administracija smatra da Ukrajina mora biti neutralna država i da ne smije postati članica NATO-a, što je suprotno stavovima prethodnih američkih administracija.

Nejasna strategija

Taras Zhovtenko iz Ilko Kucheriv fondacije Demokratske inicijative u Ukrajini, specijaliziran za međunarodnu sigurnost, rekao je da je Trumpova strategija prema rusko-ukrajinskom ratu nejasna, kako u pregovorima, tako i prema evropskim saveznicima.

Dodao je da Trumpova administracija pokušava napredovati u pregovaračkom procesu s Rusijom, prekinuti rat i postići mir, ali zauzvrat ne nudi nikakve resurse za stabilizaciju situacije u Ukrajini. Umjesto toga, nastoji prisiliti Rusiju da prekine vatru i prebaci teret na evropske zemlje.

Objasnio je da Evropljani sada razmatraju dva scenarija, od kojih je prvi da pošalju svoje oružane snage u Ukrajinu, što bi prisililo Rusiju da zaustavi vatru, nakon čega bi došlo do stabilnosti i pregovora.

Nakon Trumpove pobjede na izborima, Evropa je izabrala uspostavljanje mirovne misije u Ukrajini, zatim ulazak u pregovore o prekidu vatre, a zatim raspoređivanje evropskih snaga i osiguravanje političkih pregovora.

Zhovtenko smatra da Trump podržava drugi scenarij jer zahtijeva malo finansijskih sredstava, pogotovo što nije klasični lider. Koristi države kao da su nekretnine nad kojima želi ostvariti kontrolu, pristupa materijalistički u odnosima sa svojim evropskim saveznicima, uključujući i rusko-ukrajinski rat.

Pritisak na saveznike

Haoues Taguia, istraživač u Al Jazeerinom centru za studije, specijaliziran za međunarodne odnose, smatra da Trumpova politika za postizanje mira, bilo da je riječ o ukrajinskoj krizi ili Bliskom istoku, počiva na pritisku na saveznike i prebacivanju troškova na njih kako bi ostvario „lažne uspjehe“.

Haoues je za Al Jazeeru rekao da je problem s Trumpovom strategijom u tome što je kontradiktorna i nejasna – prijeti sankcijama, ali negira vojnu intervenciju; zatim vrši ekonomski pritisak, a nasuprot tome nudi ekonomske pogodnosti od svojih saveznika onima koji mu se povinuju.

Dodao je da Trump trenutno razmišlja o rješavanju krize u Gazi tako što će odgovornost prebaciti na svoje saveznike Jordan i Egipat, ucjenjujući ih vojnom i ekonomskom pomoći kako bi izvršio pritisak na njih, što su obje zemlje odbile. Također, vrši pritisak i na Saudijsku Arabiju da smanji cijene nafte, kako bi se smanjili prihodi Rusije i kako bi bila primorana napraviti ustupke u ukrajinskoj krizi. Kada je riječ o Iranu, Trump ne nudi sigurnosne garancije u zamjenu za odustajanje od nuklearnog programa, već povećava strah u regiji, jer želi apsolutnu sigurnost Izraela na račun ostalih zemalja u regiji.

Moralno pitanje

Mahmoud Yazbak, profesor bliskoistočnih studija i palestinske historije na Univerzitetu u Haifi, potvrdio je da je nakon Trumpovog izbora došlo do promjena u američkoj politici i strategijama za Bliski istok jer je prije njegovog dolaska na vlast postojalo uvjerenje da će novi sistem preoblikovati arapsko-izraelski sukob.

Rekao je da su Trumpove ideje o Pojasu Gaze proturječne i nerazumne te da ih je iznio bez razumijevanja ili razmatranja o utjecaju tih ideja na milione stanovnika Pojasa Gaze.

Dodao je da su etničko čišćenje i prisilno raseljavanje pojmovi koji su odbačeni i neprihvatljivi u međunarodnoj politici, ali ih je Trump učinio dijelom rasprava u cijelom svijetu, iako ih je međunarodna zajednica zabranila od kraja Drugog svjetskog rata. To je ovo pitanje podiglo na najviši nivo moralne zabrinutosti. Je li svijet izgubio osnovne moralne principe prema narodima, upitao se Yazbak.