Trumpov ‘plan’ o preuzimanju Gaze stavlja Egipat u nezgodnu poziciju

Sastanak koji je u utorak održan između jordanskog kralja Abdullaha II i američkog predsjednika Donalda Trumpa završio je u napetom iščekivanju šta će uslijediti za Pojas Gaze.

U pitanju je Trumpov prijedlog da Sjedinjene Američke Države „preuzmu“ enklavu i protjeraju Palestince u Egipat i Jordan.

Kralj Abdullah je spomenuo tokom improvizovane konferencije za medije da će alternativni plan za obnovu Gaze bez etničkog čišćenja osmisliti arapske države, uključujući Egipat, koji već planira hitni arapski samit o Gazi, 27. februara.

Nekoliko sati kasnije, Egipat je izdao izjavu potvrdivši da će predstaviti „sveobuhvatnu viziju za obnovu Gaze istovremeno osiguravši da Palestinci ostanu na svojoj zemlji“ i ponovio je svoju posvećenost saradnji s SAD-om na postizanju „pravednog razrješenja palestinskog pitanja“.

Šta je na kocki za Egipat?

„Teško je znati koliko ozbiljno treba shvatiti Trumpov prijedlog o preuzimanju Gaze“, Al Jazeeri je kazao Jacob Eriksson, predavač studija o poslijeratnom oporavku na Univerzitetu u Yorku.

„Međutim, ako Trump ostane pri svojoj ideji, to bi moglo dovesti Egipat u tešku poziciju“, dodao je, referirajući se na Trumpove prijetnje da će zamrznuti fondove za pomoć Egiptu ako ne bude sarađivao.

„U vrijeme kada se Egipat i dalje suočava sa sve većim ekonomskim izazovima povezanim s dugom i inflacijom, ovo bi moglo imati znatan utjecaj.“

SAD je od 1946. dao Egiptu više od 85 milijardi bilateralne strane pomoći, uključujući vojnu i ekonomsku pomoć, prema podacima Američke trgovinske komore u Egiptu.

Egipat je bio peti najveći primatelj američke strane pomoći u 2023, primivši 1,45 milijardi dolara, od čega je 85 posto bilo za vojni sektor.

Egipatski novinar Hossam El-Hamalawy rekao je da je pomoć koju Kairo prima „potvrda da je Egipat blizak saveznik i partner Washingtona“ i označava snažnu političku podršku iz Washingtona.

No, ovdje nije riječ samo o novcu.

Iako je strana podrška ključna za opstanak trenutne egipatske administracije, ključan je i unutrašnji politički mir, koji bi mogao biti destabilizovan ako se dozvoli protjerivanje Palestinaca.

„Generacija za generacijom egipatske mladeži imala je Palestinu kao ulaznu kartu za politiku“, kazao je El-Hamalawy.

„Osim toga … [egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi] veoma je zabrinut da bi se mogao ponoviti bejrutski scenarij gdje su operacije palestinskog otpora na ovaj ili onaj način dale Izraelu opravdanje da uđe u Liban i okupira njegove dijelove na dugi period“, dodao je El-Hamalawy, misleći na izraelske napade na Liban i okupaciju njegove teritorije u različitim periodima, uključujući i danas.

Protuponuda

Za sada, dok Trump ne prestane pričati o prisilnom raseljavanju Palestinaca, El-Sisi je navodno rekao da neće prisustvovati nikakvim razgovorima u Bijeloj kući.

Egipat nema mnogo izbora nego da sarađuje s drugim arapskim državama na protuprijedlogu koji mogu odbraniti zajedno.

„Bilo kakvi drastični postupci mogli bi ugroziti važne sporazume“, Al Jazeeri je kazao politički analitičar Abdallah Nasef, koji vjeruje da će Kairo morati učiniti neke manje ustupke u prijedlogu.

„Egipat bi mogao, slično Jordanu, ponuditi da primi ranjenike i njihove porodice, iako u većem broju nego što je to predložio Jordan“, smatra Nasef.

Kralj Abdullah je rekao u utorak da bi Jordan mogao „odmah“ uzeti 2.000 bolesne djece.

Egipat je od početka rata liječio ranjene Palestince u svojim bolnicama, a to će vjerojatno nastaviti u većem broju kada se prijelaz otvori.

„Iako će se svaki značajan ekonomski doprinos obnovi Gaze vjerovatno pokazati teškim s obzirom na prethodno spomenute ekonomske izazove, egipatski zvaničnici … će bez sumnje nastaviti nuditi svoje usluge posrednika i političkog partnera“, kazao je istraživač Jacob Eriksson, sumnjajući u to koliko Egipat može finansijaki doprinijeti.

Obnova

Izrael je izjavio da neće isplatiti odštetu Palestincima niti pomoći da se sanira šteta koju je nanio Gazi. Umjesto toga, države iz regije i međunarodna zajednica morat će implementirati bilo kakav plan koji predlože Egipat i Jordan.

„Može se nagađati da će, definitivno, [ovaj plan] uključivati prikupljanje ogromnih količina gotovine i finansijskih sredstava iz Zaljeva … kako bi se ubrzao proces obnove za Palestince bez njihovog raseljavanja“, rekao je El-Hamalawy.

Egipatske građevinske kompanije izgledaju spremne sarađivati s međunarodnim naporima na obnovi Gaze. Naprimjer, investitor iz oblasti nekretnina i izgradnje Hisham Talaat Moustafa, rekao je u TV intervjuu 9. februara da je radio na planu obnove koji bi zahtijevao učešće od 40 do 50 posto građevinskih kompanija iz Egipta i drugih država.

„Egipat bi mogao doprinijeti naporima za obnovu, istovremeno garantujući da stanovnici Gaze ne moraju biti izgnani“, rekao je Nasef, dodajući da „neće morati ako se dozvoli ulazak u Pojas karavanima i šatorima“, što Izrael i dalje blokira. Složio se s El-Hamalawyjem kada je riječ o finansiranju, gdje će morati uskočiti zaljevske države, zbog egipatskih ekonomskih problema.

Zaljevske zemlje odigrale su značajnu ulogu u finansiranju pomoći koja je ušla u Pojas Gaze u proteklih nekoliko mjeseci, a Vijeće za saradnju u Zaljevu je najavilo u decembru da su države članice (Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabiija i Ujedinjeni Arapski Emirati) zajedno dale humanitarnu pomoć Gazi i Zapadnoj obali u vrijednosti od 650 miliona dolara, od oktobra 2023.

Obnova Gaze, gdje je većinu zgrada i infrastrukture uništio Izrael, koštat će znatno više.

Međutim, s Trumpovim planom raseljavanje iz Gaze i sa sporazumom o prekidu vatre u Gazi koji je u protekloj sedmici prijetio da se uruši, arapske države su pod pritiskom da odgovore.