Obnova Gaze: Šta je potrebno da se dobije teška bitka

Prošlo je 16 mjeseci od početka izraelskog rata protiv Gaze, a enklava leži u ruševinama. Ponovna izgradnja bit će jedan od najvećih poduhvata obnove u modernoj historiji, a još nema odgovora na pitanje – ko će to platiti.

Izraelska vojska ubila je više od 61.700 ljudi i ranila njih još 110.000, uglavnom žena i djece. Mnoga su tijela još zakopana ispod gotovo 50 miliona tona ruševina.

Za sada nema jasnog plana obnove. Prošle je sedmice američki predsjednik Donald Trump dao komentare o tome da će Sjedinjene Američke Države “preuzeti” Gazu i primorati njeno stanovništvo na seobu, što su grupe za ljudska prava nazvale etničkim čišćenjem.

Njegov prijedlog kategorički su odbili međunarodni čelnici.

Prava cijena obnove i dalje nepoznata

Od 7. oktobra 2023. godine Izrael je izbacio najmanje 75.000 tona eksploziva na Gazu. Više od 90 posto domova i 88 posto škola je oštećeno ili uništeno, a da se ne spominje razaranje cesta, bolnica, farmi i postrojenja za pročišćavanje vode.

Ujedinjeni narodi procjenjuju kako će obnova Gaze koštati 53 milijarde dolara, a u izvještaju UNDP-a od prošle godine se navodi kako bi to moglo potrajati najmanje do 2040. godine.

“Procjena UNDP-a ne uključuje svu fizičku infrastrukturu. To je samo stanovanje”, rekao je Rami Alazzeh, oficir za ekonomska pitanja UN-ove Konferencije za trgovinu i razvoj.

“Nećemo znati pravu cijenu rekonstrukcije dok se ne izvrši procjena na terenu. Uz to, znamo kako će to koštati desetke milijardi dolara”, dodao je Alazzeh. “I taj proces će morati početi čišćenjem ruševina.”

Samo raščišćavanje koštat će najmanje 1,2 milijarde dolara ili “više od pola iznosa BDP-a Gaze 2022. godine”, ističe Alazzeh.

Uklanjanje ruševina bit će komplicirano zbog neeksplodiranih ubojitih sredstava, opasnih kontaminanata – poput azbesta – i hiljada tijela ubijenih.

Odvojeno od fizičke infrastrukture je obnova života ljudi u Gazi.

“Ratni uvjeti stvorili su nezaposlenost od 90 posto”, kazao je Alazzeh. “Ljudska snaga je teško pogođena. Djeca su izgubila 16 mjeseci škole, a ljudi godinu i po nisu dobili adekvatnu medicinsku njegu.”

U prvih devet mjeseci sukoba Svjetska zdravstvena organizacija prijavila je gotovo milion slučajeva akutnih respiratornih infekcija u Gazi, pola miliona slučajeva dijareje i 100.000 slučajeva šuge, a sve je bilo praćeno visokom stopom pothranjenosti.

Budući da su prilike za dugoročni razvoj Gaze “veoma ograničene”, Alazzeh je naveo kako će “tempo obnove, također, ovisiti o mogućem nastavku neprijateljstava”, misleći na ponavljajuće izraelsko uništavanje infrastrukture Gaze u prošlosti.

Finansiranje je nešto više od novca

Nakon izraelskog rata protiv Gaze 2014. godine međunarodni donatori obećali su 5,4 milijarde dolara za obnovu cesta, bolnica, stambenih kompleksa i poljoprivrednih projekata. Ovog puta obnova će se fokusirati na slična područja, ali ukupan nivo razaranja je veći i situacija se čini neizvjesnijom.

Palestinski ekonomist za razvoj Raja Khalidi rekao je za Al Jazeeru da, osim Trumpovog neuobičajenog plana, “ključni igrači poput Egipta i Katara neće staviti mnogo novca na sto bez političkog procesa”.

Za Khalidija, “ublažavanje blokade i generiranje zamaha [izgradnje] zahtijeva vladu u Gazi koja je prihvatljiva donatorima, Palestincima i Izraelcima”. No, upozorio je kako je “politički konsenzus već godinama Ahilova peta”.

Čak i kad bi sredstva stigla, rekao je Khalidi, izraelska zabrana unošenja građevinskog materijala “dvostruke namjene” u Gazu – koja datira iz 2007. godine – koči gradnju. Izrael blokira uvoz cijevi, čelika i cementa, tvrdeći da bi mogli pomoći Hamasu u izgradnji podzemnih tunela.

Premda treća faza sporazuma o prekidu vatre između Hamasa i Izraela predviđa potpuno povlačenje izraelskih trupa, nakon čega slijedi proces obnove od tri do pet godina, Khalidi je naglasio da su šanse za postizanje te faze vrlo male.

Izrael je već zaprijetio da će nastaviti s bombardiranjem Gaze ako Hamas do subote ne oslobodi tri zarobljenika za koje je postignut dogovor o razmjeni. Hamas je najavio prekid realizacije svog dijela sporazuma o prekidu vatre, navodeći kao razlog ponavljajuća izraelska kršenja primirja.

Trumpov bliskoistočni plan

Izrael je saopćio kako neće platiti popravak štete koju je napravio u Gazi.

“Izrael je odbacio ideju o kompenzaciji”, rekao je Daniel Levy, bivši savjetnik Izraelske vlade. “Nepravedno, Izraelu se, također, daje riječ o tome kako treba upravljati Gazom.”

Izraelska vlada objavila je kako neće prihvatiti upravu Hamasa u Gazi, dok mnogi u međunarodnoj zajednici žele revitaliziranu Palestinsku samoupravu (PA) da upravlja Gazom, što je osjećaj koji ne dijeli većina Palestinaca u Pojasu Gaze.

Sve do prošle sedmice, analitičari su vjerovali da će Trump – koji je dugo želio da Saudijska Arabija normalizira odnose s Izraelom kroz Abrahamov sporazum – pokušati nagovoriti Izraelce i Palestince na regionalno prihvatljiv, iako krhak mir.

Ipak, nakon Trumpovog prijedloga da se Gaza etnički očisti, mogućnost saudijsko-izraelske normalizacije, koju je Rijad uvjetovao stvaranjem palestinske države, gurnuta je izvan horizonta, naveo je Levy.

“Stav Saudijske Arabije o uspostavi palestinske države je čvrst i nepokolebljiv”, objavilo je njeno Ministarstvo vanjskih poslova kao odgovor na Trumpov plan “rivijera Bliskog istoka”.

“Ne bih polagao mnogo nade u rješenje s dvije države”, rekao je Levy. “Nažalost za Gazu, rekonstrukcija je razgovor u sjeni. Ponovna izgradnja je politika […] i konačno distanciranje od izraelskih interesa.”

“Ne očekujem da će Trump ili međunarodna zajednica to učiniti u skorije vrijeme”, dodao je.

Za ekonomistu Khalidija, palestinska odlučnost nakon 16 mjeseci rata nudi pogled u budućnost.

“Ako novac [iz inozemstva] ne dođe, ljudi u Gazi će je sami obnoviti”, rekao je. “Trajat će mnogo duže, ali oni će to učiniti.”