Bez članstva u NATO-u ili američkih trupa: Trumpov novi plan za kraj rata u Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump održao je odvojene telefonske razgovore u srijedu s ruskim i ukrajinskim čelnicima, dok se njegova administracija fokusira na ono što tvrdi da je mapa puta za okončanje rata u Ukrajini.

Pregovori o okončanju sukoba – jedno od Trumpovih ključnih obećanja u kampanji – trebali bi početi “odmah”, rekao je američki predsjednik između poziva.

U međuvremenu, Trumpov ministar odbrane Pete Hegseth dao je do sada najdetaljniji pregled stavova administracije o ključnim pitanjima u ratu, od ukrajinskih aspiracija za članstvo u NATO-u do njenih teritorijalnih ciljeva.

Evo pregleda američkog novog pristupa sukobu:

Trumpov razgovor s Putinom

Trump je rekao da je 1,5-satni razgovor bio “vrlo produktivan” i da ruski predsjednik Vladimir Putin dijeli njegov cilj da se okonča rat.

“Kao što smo se obojica složili, želimo spriječiti milione pogibija koje se događaju u ratu Rusije i Ukrajine”, napisao je Trump u objavi na svojoj mreži Truth Social. “Predsjednik Putin čak je upotrijebio moj vrlo snažan moto kampanje ‘ZDRAV RAZUM’. Obojica jako vjerujemo u to.”

Trump je kasnije kazao kako se on i Putin planiraju sastati licem u lice, vjerovatno u Saudijskoj Arabiji “u ne tako dalekoj budućnosti”.

Novinarka Al Jazeere Julija Šapovalova iz Moskve javlja kako je razgovor Trumpa i Putina dao nadu mnogim Rusima. “Oni vide da Trump aktivno pokušava održati svoje obećanje da će zaustaviti rat u Ukrajini”, rekla je Šapovalova. “Ali je još dug put do bilo kakvih prekretnica u odnosima.”

Trumpov razgovor sa Zelenskim

Taj je razgovor, također, prošao “vrlo dobro”, prema Trumpovoj izjavi, koji je dodao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi “postići mir”.

Rezimirajući razgovor, Zelenski je naveo kako su on i Trump imali “vrlo suštinsku” raspravu o ekonomskim i vojnim pitanjima, uključujući ukrajinsku upotrebu dronova. Također je naveo kako ga je Trump obavijestio o svom prethodnom razgovoru s Putinom.

“Definiramo naše zajedničke korake s Amerikom kako bismo zaustavili rusku agresiju i garantirali pouzdan, trajan mir”, izjavio je Zelenski. “Kao što je predsjednik Trump rekao, ‘uradimo to’.”

Međutim, Trump je kasnije umanjio očekivanja Zelenskog za neke od glavnih ratnih ciljeva, rekavši novinarima da Ukrajina vjerovatno neće povratiti svu teritoriju koju joj je Rusija oduzela niti se pridružiti Sjevernoatlantskom savezu (NATO).

Ima li više detalja o Trumpovoj viziji?

Da, američki ministar odbrane Pete Hegseth dao je dublji pregled tokom sastanka s vojnim saveznicima Ukrajine u Briselu. Iznio je stavove administracije o budućim granicama i odbrambenim garancijama za Ukrajinu.

Hegseth tvrdi kako se Trumpov stav zasniva na jasnom pogledu na prve linije fronta, gdje Rusija uglavnom pobjeđuje. Washington, jasno je dao do znanja, premješta fokus prema svojoj teritoriji i azijsko-pacifičkoj regiji, što znači smanjenja u Evropi.

“Okončat ćemo ovaj razorni rat – i uspostaviti trajan mir – samo udruživanjem savezničke snage s realnom procjenom stanja na frontu”, rekao je u srijedu Hegseth kolegama članovima Ukrajinske odbrambene kontaktne grupe, koalicije od 57 država koje vojno podržavaju Ukrajinu.

Hoće li Ukrajina ući u NATO?

Kako kažu iz SAD-a, neće. Hegseth je otvoreno izjavio da SAD “ne vjeruje da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod dogovorenog rješenja”.

Čini se kako je čak i Zelenski priznao da bi pridruživanje odbrambenom bloku moglo biti isključeno, predlažući “Plan B” za odbranu Ukrajine u intervjuu za The Economist. Ako Ukrajina ne postane članica NATO-a, kazao je on za navedeni list, onda mora formirati vojsku jednake snage ruskoj vojsci.

“Za sve ovo treba nam oružje i novac. I tražit ćemo to od SAD-a”, istakao je Zelenski.

Međutim, švedski ministar obrane Pal Jonson rekao je u četvrtak da bi NATO i dalje trebao biti otvoren Ukrajini u budućnosti ako ispuni svoje uvjete.

Šta je s povratkom teritorije?

To ovisi. Dok bi Ukrajina možda mogla vratiti dio svoje teritorije kroz pregovore, ne bi trebala očekivati ​​povratak na svoje granice prije 2014. godine kada je Rusija anektirala istočni poluotok Krim, rekao je Trump novinarima kasnije u srijedu.

Rusija je “uzela mnogo zemlje, borili su se za tu zemlju i izgubili su mnogo vojnika”, naveo je Trump.

Hegseth je, ističući ovaj stav ranije u Briselu, izjavio kako će potjera za “iluzornim ciljem” povrata Ukrajine na granice od prije 2014. “samo produžiti rat i dovesti do više patnje”.

Ovo je oštra suprotnost prethodnoj američkoj administraciji pod vodstvom Joea Bidena, koja je dala desetke milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini i obećala da će podržavati Kijev “koliko god bude potrebno” da se bori protiv ruske invazije.

Čini se kako se Zelenski, koji je dugo isključivao mogućnost ustupanja bilo kakve teritorije Rusiji, tiho prilagodio promjenjivom stavu SAD-a.

U novembru je Zelenski rekao kako je Ukrajina spremna “diplomatijom vratiti Krim” – potencijalno nagovještavajući prihvaćanje de facto ruske kontrole nad teritorijom, iako ne službeno. Također je nedavno predložio “razmjenu teritorije” s Rusijom, pošto ukrajinske snage trenutno drže dijelove ruske zapadne regije Kursk.

Kremlj je, međutim, odbacio takvu zamjenu kao “nemoguću”.

Kakve će biti garancije za sigurnost Ukrajine?

Kakve god bile, one neće uključivati ​​američke trupe na terenu, rekao je Hegseth.

Umjesto toga, naveo je, sigurnost Ukrajine trebale bi čuvati “sposobne evropske i neeuropske trupe”. Ako su te trupe raspoređene kao mirovne snage, dodao je, ne bi trebale biti povezane s NATO-om.

Keir Giles, viši savjetnik u londonskom savjetodavnom tijelu Chatham House, rekao je za Al Jazeeru da ovo “efektivno isključuje… vjerodostojne sigurnosne garancije” bilo od SAD-a, bilo od NATO-a.

Hegseth je, također, pozvao saveznike u NATO-u da preuzmu veći finansijski teret odbrane, uključujući povećanje svoje odbrambene potrošnje sa dva na pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“Evropa mora Ukrajini osigurati najveći dio buduće smrtonosne i nesmrtonosne pomoći”, poručio je šef američke odbrane.

Sljedeći veliki događaj na koji treba pripaziti je Minhenska sigurnosna konferencija koja počinje u petak, a na kojoj se očekuje da će rat u Ukrajini biti na vrhu dnevnog reda. Zelenski i drugi najviši ukrajinski zvaničnici sastat će se s američkim potpredsjednikom J. D. Vanceom i državnim sekretarom Marcom Rubiom na marginama događaja.

Keith Kellogg, Trumpov izaslanik za Rusiju, koji će, također, biti prisutan, istakao je: “Kad se vratimo iz Minhena, želimo predsjedniku dostaviti opcije, tako da, kada se [direktno] uključi u mirovni proces, on zna kako će to izgledati za njega.”

Burna diplomatska akcija – i izjave američkih, ruskih i ukrajinskih čelnika – vjerovatno znače da je u toku “proces pronalaženja rješenja za privremeni prekid vatre ili pauzu aktivnog ratovanja” u Ukrajini, rekla je za Al Jazeeru Marija Zolkina, šefica studija regionalne sigurnosti i sukoba pri Fondaciji demokratskih inicijativa.

Međutim, Giles sugerira kako je vjerovatnost održavanja bilo kakvog primirja sumnjiva. Obećanja o miru “postignuta nagrađivanjem agresora, malo vrijede kada se usporede sa stalnim pripremama Rusije za nastavak rata”, rekao je.