Trumpov višestruki napad na slobodu govora: Pokušaji da se novinari pokore

Prvog dana na dužnosti predsjednik Donald Trump je potpisao izvršnu uredbu koja je u suštini ponovno potvrdila slobodu govora, a koja je od ranije ugrađena u Prvi amandman Ustava Sjedinjenih Američkih Država.

U uredbi se navodi kako je prethodna administracija predsjednika Josepha Bidena “gazila slobodu govora” cenzuriranjem “govora Amerikanaca na internet platformama” i prisilila društvene mreže da to poštuju pod krinkom borbe protiv “netačnih informacija”, “dezinformacija” i “malinformacija”.

Ono što je uredba previdjela je da su članovi obje stranke stalno tražili od društvenih mreža – uključujući X (bivši Twitter) koji je u vlasništvu sadašnjeg Trumpovog saveznika Elona Muska – da uklone nepovoljan sadržaj.

U isto vrijeme, Trump stalno napada platforme i ljude koji kritiziraju njega, njegove saveznike i njegovu agendu. Njegovi napadi na tradicionalnije medijske institucije – poput TV i radio informativnih mreža te novina – eskalirali su nakon pobjede na izborima.

“Vidimo višestruki napad na slobodu govora, ali ne bilo koju slobodu govora. Konkretno, mislim da vidimo višestruki napad na kapacitete novinara, kao i pojedinaca, da dovedu u pitanje sve što Donald Trump ili Trumpova administracija učini”, rekla je za Al Jazeeru Heidi Kitrosser, profesorica ustavnog prava na Univerzitetu Northwestern, kojoj su u fokusu pitanja slobode govora.

“Vidimo pokušaje da se novinari pokore, ne samo kako bi izbjegli kritiku Donalda Trumpa i ljudi koji rade s njim, već kako bi izbjegli izvještavanje o vijestima na bilo koji način koji se njemu ne sviđa.”

Izborni spin

Nakon što je Trump osvojio predsjedničku poziciju, obrušio se na nekoliko medija. Podnio je dvije tužbe protiv The Des Moines Registera i njegove anketarke J. Ann Selzer, nakon što je provela anketu koja je pokazala da Trump zaostaje za potpredsjednicom Kamalom Harris.

Ankete su od samog početka predviđale tijesnu utrku, a novine nisu bile izuzetak. Bili su u pravu. Trump je pobijedio, ali ne velikom uvjerljivošću koju su on i njegovi saveznici najavljivali. Utrka je zapravo bila jedna od najtješnjih u američkoj izbornoj historiji i s najmanjom razlikom od 1968. Trump je na kraju završio s manje od polovine glasova.

Trump je tužio ABC News u martu 2024. nakon što je njihov dugogodišnji voditelj George Stephanopoulos u eteru komentirao da je Trump “proglašen odgovornim za silovanje” autorice E. Jean Carroll. Godine 2023. sud je utvrdio da je Trump seksualno zlostavljao Carroll, ali to je drugačiji prijestup od silovanja prema zakonu New Yorka. ABC News je pristao platiti 15 miliona dolara Trumpovoj predsjedničkoj fondaciji za namirenje tužbe.

Trump je, također, napao CBS-ov program vijesti 60 Minutes. Predsjednik je sugerirao da je program lažno uredio intervju s tadašnjom demokratskom predsjedničkom kandidatkinjom Kamalom Harris kako bi bivša potpredsjednica izgledala dobro te da je izrezao dijelove koji nisu u skladu s nastojanjima da skrenu volju birača u njezinu korist. CBS je odbacio optužbe.

Trump je, također, zatražio da se emiteru ukine licenca. Federalna komisija za komunikacije (FCC) lokalnim televizijskim i radijskim stanicama daje osmogodišnje dozvole za korištenje javnih valova. Postoje ograničena vremena kada FCC može opozvati licence, naprimjer ako stanica potpuno prestane emitirati program. Naredni skup TV-stanica za obnovu licence je tek u jesen 2028.

Uoči izbora Trump je, također, zaprijetio da će istražiti MSNBC i NBC zbog izvještavanja o njemu. Trumpovi saveznici tvrdili su da su se NBC i Comcast miješali u izbore, dopustivši Harris da se pojavi u emisiji Saturday Night Live 90 sekundi, iako je Trump dobio istu količinu vremena na istoj mreži manje od 24 sata kasnije tokom NASCAR utrke.

Trump je dugo prijetio da će promijeniti zakone o kleveti kako bi se lakše tužile medijske organizacije, ali budući da su zakoni o kleveti u nadležnosti saveznih država i nisu federalni, on ih zapravo ne može promijeniti.

“Mislim kako je nastojao olakšati napad na novinara korištenjem svih dostupnih alata, pod pretpostavkom da ima neku ideju o čemu govori”, rekla je Kitrosser.

Postinauguracijska eskalacija

Tokom predizborne kampanje Trump se distancirao od Projekta 2025, nacrta za preuređenje Savezne vlade, koji je izradila The Heritage Foundation. No otkako je pobijedio na izborima, imenovao je nekoliko autora dokumenta da vode različite Vladine odjele, uključujući imenovanje Brendana Carra za čelnika FCC-a.

Od tada je FCC otvorio istrage protiv javnih emitera NPR i PBS zbog optužbi da su prikazivali reklame, što su oba medija negirala. Federalno finansiranje ovisi o stanicama koje ne prikazuju reklame ili druge promocije za profitne subjekte.

Napadi republikanaca na javne medije nisu ništa novo. Tako je 2012. republikanski predsjednički kandidat Mitt Romney rekao da namjerava povući sredstva za javno emitiranje, dok je 2007. tadašnji predsjednik George W. Bush predložio smanjenje javnog emitiranja od 25 posto. U 1970-im, Richard Nixon je istraživao mogućnost ukidanja javne televizije.

Trump je prvog dana na dužnosti izvršnom naredbom imenovao Carra da vodi FCC. Dva dana kasnije, FCC je ponovno pokrenuo pritužbe protiv tri glavne mreže u Sjedinjenim Američkim Državama – NBC, CBS i ABC.

Naprimjer, u septembru je Trump pozvao FCC da otkaže licence za ABC nakon što je mreža moderirala predsjedničku debatu. Agencija je nedavno vratila tu žalbu, iako nema ovlasti opozvati nijednu od tih dozvola.

Zatim je, u zavjereničkom govoru na mreži Truth Social, Trump nagovještavao kako je Američka vlada nezakonito plaćala medijske kućama, uključujući Politico, za izvještavanje. U stvarnosti je, međutim, savezna Vlada plaćala pretplatu na novinske publikacije, što nije neobično.

Pod Carrovim uputama, FCC je, također, tjerao CBS da preda transkripte i neobrađeni video intervjua s Harris, za koji je Trumpova kampanja navodila da je lažiran. CBS je udovoljio zahtjevu agencije, FCC je objavio transkript i cijeli video intervjua, što je CBS, također, učinio na svojoj internet stranici.

“Na razmišljanje me tjera to kada CBS tvrdi da je zakonski prisiljen predati te dokumente kao da nema izbora. Naravno da ima izbora. Postoji pravni sistem u kojem se možete oduprijeti neustavnim zahtjevima Vlade, a oni mogu slobodno tražiti svoja prava kao što to čine mnoge medijske kuće”, rekao je za Al Jazeeru Seth Stern, jedan od direktora Fondacije za slobodu medija (Freedom of the Press Foundation).

Prozvani bez komentara

Matična firma CBS Newsa, Paramount, navodno se priprema za nagodbu po tužbi zbog intervjua, što je izazvalo internu reakciju, prema biltenu Puck, uključujući i neke od najviših dopisnika CBS-a. Novinari mreže zaprijetili su ostavkom ili javnim istupima. Anderson Cooper koji je, uz svoju ulogu voditelja na CNN-u, dopisnik za 60 Minutes, navodno je pozvao osoblje da ne daju otkaz u znak protesta.

Cooper nije odgovorio na zahtjev Al Jazeere za komentar.

“Kad imate ovakav politički trik za intervju koji je samo montiran radi dužine, onda je tako lako cijelu stvar učiniti javnom i raspravljati o problemu. Razlog zašto 60 Minutes ne emitira intervjue u cijelosti je taj što emisija traje 60 minuta. Internet sada postoji. Postoji beskonačan, praktički beskonačan prostor za objavljivanje intervjua u cijelosti. Zašto uopće čekati pravni spor”, dodao je Stern.

Anna Gomez, jedna od pet povjerenica FCC-a, koju je imenovao predsjednik Biden, oštro je osudila Carrov potez, rekavši da je odluka da se napadne CBS pokušaj zastrašivanja medija.

“Taj potez osmišljen je kako bi utjerao strah televizijskim stanicama i utjecao na uredničke odluke mreže. Zakon o komunikacijama jasno zabranjuje Komisiji da cenzurira televizijske kuće, a Prvi amandman štiti novinarske odluke od zastrašivanja Vlade”, navela je Gomez u izjavi za javnost.

Carr nije odgovorio na zahtjev Al Jazeere za komentar.

Stern vjeruje da su odluke ABC-jeve matične firme Disney i Paramount za nagodbe rezultat poslovnih interesa izvan njihovih novinskih operacija. Naprimjer, spajanje Paramounta i Skydancea je trenutno na čekanju.

CBS nije odgovorio na zahtjev Al Jazeere za komentar.

“To govori o široj klimi straha i o tome šta bi budućnost mogla nositi, je li bolje nagoditi se ili ne, odnosno pustiti da se stvari odvijaju na sudu”, rekla je za Al Jazeeru Katherine Jacobsen, programska koordinatorica za Kanadu, SAD i Karibe pri Odboru za zaštitu novinara.

Prioritet medijima s krajnje desnice

U međuvremenu, Ministarstvo odbrane je, također, preuredilo radni prostor za novinare u Pentagonu. Agencija, koju sada vodi bivši voditelj Fox Newsa, zamijenila je svoja prethodna mjesta za mainstream medije i zamijenila ih onima s krajnje desnice, s izuzetkom HuffPosta.

Umjesto NBC Newsa, dovela je One America News Network – ekstremno desničarsku mrežu koja sada ima emisiju koju vodi Matt Gaetz, bivši kongresmen s Floride, koji je, prema istrazi Etičkog odbora Zastupničkog doma, platio nekoliko žena za seksualne usluge, uključujući maloljetnicu, a nakratko je bio Trumpov kandidat za glavnog državnog tužitelja.

Ministarstvo odbrane nije odgovorilo na zahtjev Al Jazeere za komentar.

Poznata novinarka Katie Couric napisala je na X-u kako bi ovaj potez spriječio novinare koji prate Pentagon da rade svoj posao.

Couric nije odgovorila na Al Jazeerin zahtjev za intervju.

“Žalosno je, ali predvidivo da će se Trump upustiti u takvu vrstu favoriziranja. Ipak, to je, također, prilika za preispitivanje pristupa i moguće bolje novinarstvo,” dodaje Stern.

“Nadam se kako će svi mediji, koji su isključeni i nemaju pristup na koji su navikli, iskoristiti priliku da se odmaknu od pristupnog novinarstva i udvostruče istraživačko novinarstvo koje ne zahtijeva da budu u sobi za briefinge kada Vladini zvaničnici iznose svoje mišljenje.”

Povrh toga, Trumpov kandidat za direktora FBI-a Kash Patel prijetio je u podcastima krajnje desnice da će napadati novinare.

U sobi za briefing u Bijeloj kući, tajnica za medije Karoline Leavitt najavila je novu medijsku poziciju za podcastere i kreatore online sadržaja. Bijela kuća je saopćila kako se takvih prijavilo više od 7.000, ali nije navela na temelju kojih će kriterija administracija dodijeliti pozicije.

Bijela kuća nije odgovorila na Al Jazeerin zahtjev za intervju.

Kreatori online sadržaja su brzo rastuća kategorija medija, ali nemaju iste uredničke standarde kakve zahtijevaju tradicionalne novinske organizacije. Prema izvještaju UNESCO-a, 62 posto autora vijesti i komentara kaže da ne provjeravaju informacije prije nego što ih dijele.

Uz napade na slobodu medija, Trumpov tim i njegovi saveznici na federalnom, državnom i lokalnom nivou u proteklih su nekoliko godina progurali niz mjera koje ometaju slobodu izražavanja.

Ove mjere uključuju zabrane poučavanja knjiga o određenim temama kao što je kritička rasna teorija, ograničavanje pristupa istraživačkim resursima, prijetnje deportacijom demonstranata koji nisu državljani, nametanje određenih vjerskih sistema vjerovanja u uredskom okruženju nad ostalima i potiskivanje zabrane pristupa seksualnom materijalu.

Historija se ponavlja

Trumpova administracija nije prva koja ima neprijateljski odnos s medijima. Postojale su ozbiljne zabrinutosti na tom planu čak i tokom administracije predsjednika Baracka Obame.

Čak i kad bi Obama odlazio u lavlju jazbinu, posebno dajući intervjue za Fox News Sunday, pa čak i s bivšim voditeljem javnog mnijenja u udarnom terminu Billom O'Reillyjem (koji je 2017. bio prisiljen podnijeti ostavku zbog optužbi za nedolično seksualno ponašanje), također je oštro reagirao na curenje informacija i procesuirao osam onih koji su objavili vijesti prema Zakonu o špijunaži iz 1917. Ministarstvo pravosuđa u vrijeme Obame je, također, na sud pozvalo novinare The Associated Pressa i Fox Newsa.

“Korištenje Zakona o špijunaži u vrijeme Obamine administracije bilo je veoma zabrinjavajuće. Administracija je bila previše sretna u vezi s napadima na ljude koji služe kao medijski izvori”, rekla je Kitrosser, profesorica ustavnog prava.

Trump je eskalirao neprijateljstvo prema medijima i novinare nazvao “neprijateljima naroda”. Često prijeti medijskim kućama i agresivno napada “zviždače”.

Prva Trumpova administracija natjerala je Ministarstvo pravosuđa da istraži osam novinara u okviru istrage o 334 curenja informacija tokom njegovog prvog mandata. Ministarstvo pravosuđa je, također, zaplijenilo telefonske zapise novinara The Washington Posta, The New York Timesa i CNN-a.

“Obamina administracija je na neki način stvorila ovo vrlo problematično oružje i upotrijebila ga na neke problematične načine. Ipak, u Trumpovoj administraciji, to je u biti u rukama vrlo osvetoljubivog predsjednika bez zakona koji je jasno izrazio svoju želju da napada svakoga koga doživljava kao ličnog neprijatelja”, dodaje Kitrosser.