Gaza u fokusu: Odupiranje Jordana Trumpovom pritisku

Jordanski kralj Abdulah II trebao bi se sastati s predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trumpom u Washingtonu, DC, usred njegovog stalnog insistiranja da monarh prihvati Palestince koje bi želio raseliti iz Gaze kako bi SAD mogle preuzeti kontrolu nad enklavom.

Ideja se pojavila u Trumpovim komentarima – datim zajedno sa nasmiješenim izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom prošle sedmice – Palestince treba „ukloniti“ iz razorenog Pojasa Gaze. Trump je naglasio da se Palestinci, po njegovom mišljenju neće vratili što bi dovelo do etničkog čišćenja.

Jordan je odbacio tu ideju.

Trumpove komentare osudio je ne samo Jordan već i Egipat, za koji je Trump također rekao da bi trebao “uzeti” Palestince iz Gaze, kao i Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar.

Međutim, Trump je rekao da će američka financijska podrška Jordanu i Egiptu natjerati ih na saradnju.

“Ako se ne slože, moguće je da ću obustaviti pomoć”, rekao je Trump u ponedjeljak, dan prije sastanka s kraljem Abdullahom.

Crvena linija

“Prihvatanje još jednog vala Palestinaca u zemlju je crvena linija”, rekao je za Al Jazeeru Dima Toukan, nerezidentni stipendist na Bliskoistočnom institutu. “Kralj neće popustiti po ovom pitanju.”

Kralj Abdullah, dugogodišnji američki saveznik, bio je pod međunarodnim i domaćim pritiskom od početka izraelskog rata u Gazi od oktobra 2023.

Položaj Jordana kao ključnog regionalnog saveznika SAD-a i trgovinskog partnera s Izraelom razljutio je njegovo pretežno propalestinsko stanovništvo, koje također uključuje najmanje 2 miliona palestinskih izbjeglica i Jordanaca palestinskog porijekla.

Svako prihvaćanje Trumpovih ideja, koje su upoređene s Nakbom u kojoj je gotovo 750.000 Palestinaca etnički očišćeno od strane cionističkih bandi kako bi proglasili državu Izrael 1948., bio bi recept za domaće nemire i doveo u pitanje legitimitet monarhije.

Protesti protiv izraelskog rata u Gazi, u kojem je ubijeno više od 61.700 Palestinaca održavaju se u Amanu veći dio posljednjih 16 mjeseci.

Iako su se smirili nakon primirja između Izraela i Hamasa, Jordanci su u petak ponovo izašli na ulice kako bi protestovali protiv ideje da Trump raseli Palestince iz Gaze u Jordan.

“Jordanci su bili jasni sa svojim porukama tokom protesta u petak”, rekao je Toukan.

Ljutnja može brzo dovesti do nestabilnosti: U napadu Jordanca u septembru ubijena su tri izraelska graničara.

“Osjećam da kralj prenosi hitnu poruku a to je da će Trumpov katastrofalni ‘plan’ zapravo uništiti Jordan”, rekao je Sean Yom, vanredni profesor Političkih nauka na Univerzitetu Temple.

„Ideja raseljavanja/preseljenja predstavlja egzistencijalni strah kod svih Jordanaca – širom svijeta, od monarhije do društva – da će Izrael anektirati cijelu Palestinu, i da će Jordan koji je siromašan resursima ostati da skuplja komadiće.”

Problemi sa pomoći

Jordan mora uzeti u obzir druge stvari kada su Trumpovi komentari u pitanju.

Čak i prije izraelskog rata u Gazi, monarhija je bila pod pritiskom zbog ekonomskih borbi koje su dovele do razočarenja među nekim od utjecajnih plemena u zemlji.

Jordan već osjeća Trumpov potencijal da poremeti decenije finansijske pomoći nakon što je na dan svoje inauguracije najavio da će većina globalnih obaveza SAD-a vezana za pomoć biti zamrznuta na 90 dana.

Neki Jordanci kažu da su izgubili posao ili da je Trumpova odluka utjecala na njihov posao. Također je primjetno da iako su Egiptu i Izraelu primjetni izuzeci u vezi sa zamrzavanjem strane pomoći, položaj Jordana kao čvrstog regionalnog saveznika ga nije zaštitio.

“Jordan je direktno ovisan o pomoći SAD-a i sigurnosti”, rekao je Yom. “Kraljevstvo je podložno geopolitičkim ucjenama.”

Otkako što su Jordan i Izrael potpisali mirovni sporazum Wadi Araba 1994. godine, Hašemitsko Kraljevstvo je ključni saveznik SAD-a sa podrškom koja često prelazi administracije i stranačke linije.

Ali, analitičari kažu da bi Trumpov pritisak mogao prisiliti Jordan i druge regionalne saveznike da počnu razmišljati o alternativama.

Jordan, Egipat i druge zaljevske države “vjerojatno gledaju prema Rusiji i Kini”, rekao je Geoffrey Hughes za Al Jazeeru autor knjige Srodstvo, islam i politika braka u Jordanu: Naklonost i milosrđe.

“Mnogo će zavisiti od toga koliko to plaši Trumpovu administraciju i koliko je vjerodostojna bilo kakva prijetnja o dezerterstvu ili oklijevanju u svjetlu signala koji dolaze iz Moskve i Pekinga.”

Trupe kao štap

Da bi nastavila s uobičajenim radom, Jordan bi morala pronaći dovoljno sredstava od stranih sila kako bi popunila milijardu dolara praznine. Analitičari su rekli da je malo vjerovatno da će cijeli iznos biti pokriven.

Ali Jordan možda ima još jedno sredstvo utjecaja.

“Najveća stvar na koju treba obratiti pažnju je stacioniranje američkih snaga u Jordanu”, rekao je Hughes.

U Jordanu ima gotovo 3.000 američkih vojnika, koji su posljednjih godina uglavnom fokusirani na suzbijanje ISIL-a (ISIS), kao dio šire mreže američkih trupa koje su navodno raspoređene za suzbijanje ISIL-a u posljednjoj deceniji, sa drugim trupama stacioniranim u Siriji i Iraku.

Pa ipak, s Trumpom na vlasti, čak ni ta poluga možda nije toliko važna kao što se nekada činilo.

Američki predsjednik se odvojio od svojih prethodnika, koji su pridavali značaj američkom prisustvu u regionu, govoreći o povlačenju američkih trupa iz Sirije i Iraka.

Trump je ponovio namjeru da povuče američke trupe iz Sirije krajem januara, ostavljajući neke da se pitaju da li bi prisustvo SAD-a u Jordanu bilo prioritet.

To bi također moglo promijeniti odnos Jordana i Izraela, dajući Izraelu izgovor da direktno interveniše sa uočenim “sigurnosnim prijetnjama” unutar jordanske teritorije.

“Možda Trump čak i ne želi [američke trupe u Jordanu] … one takođe komplikuju bilo kakvu izraelsku agresiju koja bi mogla uslijediti,” rekao je Hughes.