Šta stoji iza Trumpovih napada na Južnu Afriku

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump u petak je potpisao izvršnu uredbu o zamrzavanju pomoći Južnoafričkoj Republici, pozivajući se na nedavni zakon o eksproprijaciji zemlje, koji je usvojila ta država, za koji Trump i njegovi saveznici tvrde da diskriminiše poljoprivrednike bijelce.

No, blokada pomoći samo je kulminacija niza tačaka pritiska između SAD-a i Južnoafričke Republike, koje su se stvarale čak i tokom administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena, a sada su eksplodirale s Trumpom.

Pratimo pad u bilateralnim vezama između ove dvije zemlje i istražujemo šta svaka od njih rizikuje izgubiti ako se odnosi dalje budu pogoršavali.

Šta je Trump rekao o zabrani pomoći Južnoj Africi?

Dana 2. februara Trump je objavio na svojoj platformi Truth Social, rekavši: “Južna Afrika konfiskuje zemlju i VRLO LOŠE tretira određene klase ljudi.

“Sjedinjene Američke Države to neće tolerisati, nego ćemo djelovati”, napisao je. “Također, ukinut ću sve buduće finansiranje Južne Afrike dok se ne završi potpuna istraga!”

Izvršna uredba koju je Trump naknadno potpisao 7. februara tvrdila je da zakon o eksproprijaciji, donesen u decemrbu, omogućuje “Vladi Južne Afrike da zaplijeni poljoprivrednu imovinu etničkih manjina Afrikanera bez naknade”.

“Ovaj zakon slijedi nebrojene vladine politike osmišljene da demontiraju jednake mogućnosti u zapošljavanju, obrazovanju i poslovanju te retoriku punu mržnje i vladine radnje koje potiču nesrazmjerno nasilje protiv rasno nenaklonjenih zemljoposjednika”, stoji u uredbi.

Sljedeći dan je udvostručio te komentare, obraćajući se novinarima. “Užasne stvari se događaju u Južnoj Africi”, rekao je, misleći na zemljišni zakon.

U izvršnoj uredbi SAD je, također, ponudio preseljenje Južnoafrikanaca Afrikanera, prijedlog koji su odbile grupe Afrikanera, uključujući one koje su lobirale kod SAD-a i Trumpa protiv Južnoafričke vlade.

Jesu li i Trumpovi pomoćnici napali Južnu Afriku?

Od američkog državnog sekretara Marca Rubija do multimilijardera rođenog u Južnoj Africi i Trumpovog savjetnika Elona Muska, napadi protiv Južne Afrike bili su neumoljivi od prvih komentara američkog predsjednika.

Dan nakon Trumpovih početnih komentara, kada je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa branio zemljišni zakon na mreži X, Musk – najbogatiji čovjek na svijetu – odgovorio je: “Zašto imate otvoreno rasističke zakone?”

U srijedu je Rubio na mreži X objavio da “neće prisustvovati samitu G20 u Johannesburgu” zato što, prema njegovim riječima, “Južna Afrika radi veoma loše stvari, poput eksproprijacije privatnog vlasništva.”

Južnoafrička Republika, koja predsjedava G20, blokom 20 najvećih ekonomija svijeta, domaćin je sastanka ministara vanjskih poslova te skupine 20. i 21. februara.

Šta je istina o zemljišnom zakonu?

Kao što je Al Jazeerin Qaanitah Hunter objasnio u ovom prilogu, Južnoafrička vlada insistirala je na tome da nije bilo prisilne konfiskacije zemlje i da će svaka eksproprijacija koja se dogodi biti “ustavno propisan pravni proces”.

Stručnjaci su kritikovali pokušaje da se sugeriše da je južnoafrički zakon na bilo koji način sličan nasilnom oduzimanju zemlje poljoprivrednicima bijelcima u Zimbabveu 2000-ih godina.

Južnoafrički zakon zabranjuje samovoljno preuzimanje zemljišta i u većini slučajeva predviđa naknadu. Također, zahtijeva od vlasti da najprije pokušaju postići razuman sporazum s vlasnikom zemljišta, a jedino ako to ne uspije, zemljište bi se moglo naći pod eksproprijacijom (izvlaštenjem).

Zemljište se može izvlastiti samo za javne svrhe – kao što su izgradnja škola, bolnica ili autocesta – ili za javni interes, što uključuje zemljišnu reformu. Više od tri decenije nakon završetka aparthejda, južnoafrička manjinska bjelačka zajednica – koja čini sedam posto stanovništva – kontroliše više od 70 posto zemlje.

Ipak, južnoafrički farmeri bijelci dugo su bili opsesija Trumpa.

Godine 2018, tokom svog prvog mandata, Trump je naveo da je Južna Afrika svjedočila “ubistvima velikih razmjera” farmera bijelaca. Nema dokaza koji to potvrđuju, a Južnoafrička Republika je u to vrijeme rekla da je Trump bio krivo informisan.

No, dok su Trumpovi napadi na Južnu Afriku u skladu s pričom o bjelačkoj žrtvi na koju se politički pokret američkog predsjednika dugo oslanjao, napetosti između ove dvije zemlje nisu nestale u četiri godine koliko je Biden bio predsjednik.

Zapravo su se netrpeljivosti i povećale.

Je li pozicija Južne Afrike prema Izraelu utjecala na veze s SAD-om?

Početkom 2024. tadašnji ministar vanjskih poslova Južne Afrike Naledi Pandor odletio je u SAD na sastanak kako bi smirio krizu.

Američki kongres raspravljao je o prijedlogu zakona za kažnjavanje Južne Afrike zbog oštre kritike izraelskog brutalnog rata protiv Gaze, u kojem je dosad ubijeno približno 50.000 ljudi, uključujući mnoge nestale za koje se sada smatra da su mrtvi.

Južnoafrička Republika je u decembru 2023. godine tužila Izrael Međunarodnom sudu pravde u Hagu, optuživši ga da je počinio genocid u Gazi. Od tada je ICJ donio privremene uredbe protiv Izraela, dok su se mnoge zemlje pridružile slučaju Južne Afrike.

ICJ tek treba donijeti konačnu presudu, ali neki američki članovi Kongresa su odlučili da Južna Afrika mora platiti cijenu.

Zakon o reviziji bilateralnih odnosa između SAD-a i Južne Afrike, predstavljen u Zastupničkom domu Američkog kongresa prije gotovo godinu dana, optužio je Južnu Afriku “da se svrstava na stranu zlonamjernih aktera, uključujući Hamas, kojeg smatraju zastupnikom iranskog režima”.

Pandor se u Washingtonu pokušao susresti s članovima Kongresa i razgovarao sa savjetodavnim tijelima kako bi artikulisao korijene južnoafričkog protivljenja izraelskoj politici protiv Palestine i genocidnom ratu u Gazi iz doba aparthejda.

Taj zakon tek treba biti usvojen, ali su Trump u svojoj izvršnoj uredbi i Rubio u svojim nedavnim komentarima, također, spomenuli južnoafričku politiku prema Izraelu kao razlog za uzvratni udarac Washingtona.

“Južna Afrika je zauzela agresivne stavove prema Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima, uključujući optuživanje Izraela, a ne Hamasa, za genocid pred Međunarodnim sudom pravde i ponovno oživljavanje odnosa s Iranom, zbog razvoja komercijalnih, vojnih i nuklearnih aranžmana”, stoji u izvršnoj uredbi.

Ali, koje su to “agresivne akcije” koje je Južna Afrika poduzela protiv SAD-a? Rubio je, također, optužio Južnu Afriku za “antiamerikanizam”. O čemu je govorio?

Prijedlog zakona iz 2024. u Kongresu nudi uvid u dublje strateške napetosti koje već neko vrijeme zasjenjuju veze.

Bira li Južna Afrika Rusiju i Kinu umjesto SAD-a?

Prijedlog zakona iz 2024. optužuje Južnu Afriku za “tijesne veze s Narodnom Republikom Kinom i Ruskom Federacijom”.

U maju 2023. ambasador SAD-a u Južnoj Africi optužio je tu zemlju za isporuku oružja Rusiji za njen rat protiv Ukrajine, i to putem teretnog broda koji je tajno pristao u mornaričku bazu u blizini Cape Towna.

Istraga Južnoafričke vlade zaključila je u septembru 2023. da “nisu pronađeni dokazi” za tvrdnje da je Južna Afrika isporučivala oružje Rusiji. Ramaphosa je rekao da je optužba “imala najštetniji učinak na njihovu valutu, ekonomiju i položaj u svijetu; zapravo im je narušila imidž”.

Ranije te godine, u februaru 2023, Južna Afrika, Rusija i Kina održale su zajedničke vojne vježbe u Indijskom okeanu. SAD je odgovorio, rekavši da je “zabrinut”, a Pretoria je pazila da uravnoteži odnose između Rusije i Kine, s jedne strane, i SAD-a i njegovih saveznika, s druge.

Unatoč slučaju ICJ-a, Južnoafrička Republika nastavlja održavati čvrste trgovinske veze s Izraelom: u nekim je razdobljima tokom prošle godine Južnoafrička Republika bila najveći dobavljač uglja Izraelu, čak i dok se vlada Ramaphose suočavala s domaćim optužbama za licemjerje.

U međuvremenu, Južnoafrička Republika je, također, uvjerila ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne prisustvuje samitu BRICS-a čiji je domaćin bila prošle godine. Južnoafrička Republika je članica Međunarodnog kaznenog suda koji je izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini. Očekuje se da će članovi ICC-a uhapsiti osobe s potjernica protiv njih.

Šta je u opasnosti ako se odnosi dodatno pogoršaju?

Kao što je ovaj Al Jazeerin explainer iz 2024. (na engleskom) istaknuo, Južnoafrička Republika najveći je trgovinski partner SAD-a u Africi, s američkim izvozom u vrijednosti od 9,3 milijarde dolara u Južnoafričku Republiku 2022. Oko 600 američkih preduzeća posluje u zemlji.

Južna Afrika je, također, ključni strateški partner za SAD – demokratski bedem u regiji u kojoj su se mnogi drugi pokreti nakon oslobođenja okrenuli autoritarizmu.

Mnogo je toga na kocki i za Južnu Afriku.

Iako je Kina daleko najveći trgovinski partner Južne Afrike, SAD je četvrti najveći izvor njenog uvoza – nakon Kine, Njemačke i Indije – i drugo najveće odredište za njen izvoz, nakon Kine, prema organizaciji “The Observatory of Economic Complexity (OEC)”.

Južnoafrička Republika ima koristi od Zakona o rastu i mogućnostima Afrike (AGOA), američkog zakona koji je usvojio Kongres 2000. godine i koji mnogim subsaharskim nacijama, uključujući Južnu Afriku, omogućuje bescarinski pristup američkim tržištima za 1.800 proizvoda. Južnoafrički izvoz u SAD-u u 2022. iznosio je gotovo 11 milijardi dolara, pokazuju podaci OEC-a.

Prijetnja da će Južna Afrika izgubiti taj status prema AGOA-i sada lebdi, jer Trump preuzima trgovinske odnose za koje vjeruje da su nepošteni prema SAD-u.