Inovativni program za mlade: Kako postati lider promjena

UPSHIFT program je inovativna inicijativa koju uz podršku UNICEF-a Bosne i Hercegovine realizuje nevladina organizacija Genesis Project iz Banje Luke. Cilj programa je osnaživanje mladih da postanu društveni inovatori i lideri promjena u svojim zajednicama. Učešćem u ovom programu, mladi uče kako da identifikuju probleme, razvijaju kreativna rješenja i realizuju projekte koji pozitivno utiču na njihov životni prostor.

„UPSHIFT njeguje dva pristupa usmjerena na razvoj vještina te na društveno preduzetništvo, koji se nadovezuju jedan na drugi. Oba pristupa osmišljena su tako da angažuju marginalizovane mlade ljude kao ko-kreatore rješenja, a ne samo kao korisnike usluga. Pristupi u UPSHIFT-u mogu biti usmjereni na probleme ili na mlade kako bi oni sami mogli birati probleme koji najviše utiču na njih i njihove zajednice. Srž programa, takođe, leži u vjerovanju da su mladi ključni nosioci promjena i da, uz odgovarajuću podršku, mogu postati pokretači razvoja svojih zajednica“, rekao je Draško Stojčević, projektni koordinator UPSHIFT tima Bosne i Hercegovine.

Prema njegovim riječima, ključni koraci kroz koje mladi prolaze u okviru UPSHIFT programa osmišljeni su tako da ih vode kroz proces od identifikacije problema do realizacije konkretnih rješenja.

„Prije svega, mladi rade na identifikaciji problema gdje, u timovima od tri do pet učesnika, istražuju svoju zajednicu kako bi prepoznali konkretne probleme koji utiču na njih ili njihove vršnjake. Zatim, slijedeći UPSHIFT metodologiju, timovi mladih kreiraju rješenja uz pomoć UPSHIFT mentora kojeg dodjeljujemo svakom timu. U ovom procesu rade na izradi prototipa, kreiranju konkretnih modela, testiranju rješenja kako bi usavršili svoje ideje. Nakon što dođu do konačnog rješenja, slijedi definisanje aktivnosti, vremenskog okvira i budžeta. Ovo je svakako faza koja im pomaže da steknu vještine potrebne za pisanje projektnih aplikacija u budućnosti“, kaže sagovornik.

Dodaje da po završetku mladi prezentuju svoja rješenja pred stručnim žirijem, koji procjenjuje inovativnost, relevantnost i izvodljivost njihovih ideja.

„Timovi s najuspješnijim rješenjima dobijaju finansijska sredstva za realizaciju svojih ideja, a nakon toga implementiraju svoje projekte uz kontinuiranu podršku. Ovaj proces mladima pruža priliku da rješavaju konkretne probleme, ali ih i osposobljava za buduće uloge aktivnih građana i lidera u društvu.“

Konkretne promjene u zajednici

Ističe da UPSHIFT program pomaže mladima da shvate kako oni sami mogu biti ključni pokretači promjena u svojim zajednicama.

„Na radionicama i u diskusijama učesnici osvještavaju da su njihovi glasovi važni i da njihove ideje mogu imati stvaran uticaj. Takođe, mogućnost da dobiju sredstva za realizaciju svojih ideja djeluje kao snažan motivator. Mladi ne samo da prepoznaju probleme, već im program nudi da rade na njihovom rješavanju uz konkretne resurse i infrastrukturu. Ovo im omogućava da svoje ideje ne vide samo kao teorijske koncepte, već kao konkretne promjene u zajednici koje su sami inicirali. Kada mladi vide konkretne rezultate svojih napora, poput realizovanih projekata ili poboljšanja u lokalnoj zajednici, osjećaju ponos i zadovoljstvo, što ih dodatno motiviše da nastave s aktivizmom i društvenim angažmanom“, rekao je Stojčević.

Nastavlja da je interes adolescenata za UPSHIFT program u Bosni i Hercegovini izuzetno izražen i konstantno raste, što potvrđuje sve veći broj prijava za učešće.

„Mladi prepoznaju ovaj program kao priliku da steknu praktične vještine, dobiju podršku za svoje ideje i ostvare konkretne promjene u svojim zajednicama“, kaže sagovornik.

Kada je riječ o razlikama između mladih iz urbanih i ruralnih sredina, smatra da se najizraženija razlika ogleda u pristupu informacijama i tehnologiji koja igra značajnu ulogu u njihovom angažmanu.

„Dok mladi u urbanim sredinama imaju bolji pristup internetu i tehnološkim resursima, što olakšava njihovo uključivanje u programe poput eUPSHIFT-a, njihovi vršnjaci iz ruralnih područja često trebaju dodatnu podršku kako bi saznali za prilike i učestvovali. Primijetili smo i to da u ruralnim sredinama mladi često osjećaju snažniju povezanost sa svojom zajednicom i imaju izraženiju želju da doprinesu njenom razvoju. Međutim, bez obzira na ove razlike, UPSHIFT program uspijeva da motiviše mlade iz različitih sredina, zahvaljujući svojoj inkluzivnosti i fleksibilnosti.“

Zapostavljeni u procesu donošenja odluka

Tvrdi da se odnos vlasti prema mladima u Bosni i Hercegovini može opisati kao nedovoljno sistematski, uprkos postojanju deklarativne podrške.

„Mladi čine značajan dio populacije, ali često se osjećaju zapostavljeno u procesu donošenja odluka i oblikovanja politika koje utiču na njih i njihov svakodnevni život. S druge strane, vrijedi napomenuti da u lokalnim zajednicama ima pozitivnih primjera gdje vlasti, kroz saradnju sa omladinskim organizacijama, nevladinim sektorom i međunarodnim organizacijama, ulažu napore kako bi mladima omogućile bolje uslove za razvoj i participaciju. Nažalost, takvi primjeri su i dalje izuzetak, a ne pravilo“, rekao je Stojčević.

Smatra da, generalno, odnos vlasti prema mladima u Bosni i Hercegovini zahtijeva mnogo više pažnje, ulaganja i strateškog  pristupa.

„Mladi su ključni resurs svakog društva i neophodno je da budu uključeni u procese donošenja odluka. Takođe, potrebno je da se za njih kreiraju konkretni programi koji će ih motivisati da ostanu, da grade svoju budućnost u Bosni i Hercegovini i aktivno doprinose razvoju društva“, kaže sagovornik.

Napominje da se mladi koji pokreću projekte u svojim lokalnim zajednicama često suočavaju s nizom izazova koji mogu otežati realizaciju njihovih ideja.

„Jedan od najčešćih problema je nedostatak finansijske podrške. Mladi često nemaju pristup fondovima ili resursima potrebnim za realizaciju svojih projekata. I kada postoje određeni grantovi i programi podrške, često se dešava da su procedure za dobijanje ovakve poodrške prilično komplikovane. Dodatni izazov predstavlja manjak vještina i iskustva u oblastima kao što su planiranje, vođenje projekata ili upravljanje budžetom.“

Nadalje, kazuje kako mladi često imaju odlične ideje, ali im nedostaju praktična znanja kako bi te ideje pretvorili u konkretne projekte.

„Pored toga, nedostatak prostora za okupljanje ili potrebne opreme, često otežava organizovanje i realizaciju aktivnosti. Ovo se dešava i zbog toga što podrška lokalne zajednice nije uvijek na nivou na kojem bi trebala biti. Odsustvo povjerenja u sposobnosti mladih sigurno djeluje demotivišuće na njih i ometa ili usporava njihov angažman. Programi poput UPSHIFT-a nastoje da prevaziđu ove prepreke razvijanjem znanja i vještina, mentorstva i finansijske podrške, osnažujući mlade da postanu nosioci pozitivnih promjena u svojim zajednicama“, rekao je Stojčević.

Suočavanje sa izazovima

Konstatuje da mladi u Bosni i Hercegovini često nisu u potpunosti svjesni svoje moći i potencijala za pokretanje promjena, što je rezultat složenih društvenih okolnosti u kojima žive.

„Od ranog doba oni se suočavaju sa izazovima poput nedostatka prilika za kvalitetno obrazovanje, profesionalni razvoj, nezaposlenosti, osjećaja marginalizacije… Ovi faktori oblikuju njihovo razmišljanje i često dovode do skepticizma prema sistemu. Društvena nepravda i svakodnevni susreti s korupcijom i političkom neodgovornošću dodatno ih demotivišu, stvarajući dojam da su promjene izvan njihove moći“, kaže sagovornik.

Navodi da mladi, također, osjećaju kako njihov trud i uspjeh društvo dovoljno ne priznaje i ne podržava.

„Ipak, kada se uključe u programe poput UPSHIFT-a, mladi počinju prepoznavati svoj potencijal i značaj svoje uloge u društvu. Kroz prilike da rade na konkretnim projektima i vide rezultate svog rada i truda, shvataju da, iako su prepreke stvarne, njihove ideje i energija mogu značajno doprinijeti razvoju zajednice. Mladi u Bosni i Hercegovini imaju ogromnu snagu i kreativnost, ali im je potrebna podrška. Ulaganje u njihov razvoj, pružanje prilika za učešće i osnaživanje putem obrazovnih i društvenih programa je ključ za otključavanje njihovog potencijala i stvaranje pozitivnih promjena u društvu.“

Poručuje da su planovi za razvoj UPSHIFT programa u Bosni i Hercegovini usmjereni na njegovo širenje i osiguravanje još većeg uticaja na živote mladih i njihovih zajednica, ali da u velikoj mjeri zavise od kontinuirane finansijske podrške donatora.

„Naš primarni cilj je da program postane još dostupniji mladima širom Bosne i Hercegovine, posebno u ruralnim područjima i među ranjivim grupama, gdje su prilike za razvoj često ograničene. Ipak, bez adekvatne finansijske podrške, naš kapacitet da proširimo program i uključimo veći broj mladih može biti značajno ograničen. Zbog toga smo fokusirani na razvoj strategija za privlačenje novih donatora i osiguravanje dodatnih izvora finansiranja kako bismo omogućili kontinuitet i dalji razvoj programa. Ulaganje u mlade je ključ za izgradnju boljeg društva i vjerujemo da će potencijalni donatori prepoznati značaj ovakvih inicijativa za budućnost Bosne i Hercegovine“, zaključuje Draško Stojčević.