Ukrajina napredovala u Rusiji, Moskva suočena s nedostatkom tenkova

Ukrajinske snage pokrenule su novu iznenadnu ofanzivu unutar Rusije, šireći svoje uporište u Kursku prema sjeveru i istoku, pet mjeseci nakon početka upada na tlo njenog susjeda.

Geolocirani snimci pokazuju kako se ukrajinske snage kreću iz baze u Sudži prema Berdinu, zauzimaju polja i ulaze u to naselje u nedjelju.

Do ponedjeljka su ukrajinske snage zauzele i naselja Ruskoke Porečnoje i Novosotnicki. Sva tri naselja leže na glavnoj cesti između Sudže i regionalnog glavnog grada Kurska.

Ruski vojni blogeri tvrde da ukrajinske snage, također, drže naselja Martinovka, Čerkaskoje Porečnoje i Mihajlovku.

Prijavljeno je da su ukrajinske snage napredovale u tri vala, koristeći manje jedinice uz podršku oklopnih vozila, navode ruski blogeri.

Čini se da je jedan od razloga njihovog uspjeha bila učinkovita upotreba elektroničkog ratovanja.

“Naše bespilotne letjelice još ne mogu učiniti ništa, jer ih je neprijateljski EW (elektronsko ratovanje) doslovno prikovao za zemlju”, napisao je jedan novinar.

Čini se da su ukrajinske snage, također, koristile raketne sisteme visoke mobilnosti (HIMARS) da blokiraju dolazak pojačanja Rusima.

“Kao i u augustu, neprijatelj aktivno prikriva svoje ofanzivne akcije udarima HIMARS-a”, napisao je ruski novinar. “Pokušava onesposobiti naše rezerve, artiljeriju i operatere dronovima.”

‘Učinkovita taktika’ ukrajinske vojske

Eksplozije su zabilježene u zračnoj tehničkoj bazi u samom Kursku, 70-ak kilometara od područja pod kontrolom Ukrajine. Štab vojnih operacija iz Kurska tvrdi je da je oborio više od jedne ukrajinske rakete, sugerirajući da su druge uspjele proći.

“Izvještaji da ukrajinske snage koriste dalekometnu vatru kako bi gađale ruska pozadinska područja i elektronsko ratovanje za degradaciju ruskih bespilotnih letjelica kao podršku ukrajinskom mehaniziranom napredovanju, pokazuju da ukrajinske snage koje djeluju u Kursku primjenjuju učinkovitiju taktiku kombiniranog naoružanja”, napisao je Institut za proučavanje rata (ISW), savjetodavno tijelo sa sjedištem u Washingtonu.

Osim projektila, Ukrajina koristi i vlastite bespilotne letjelice dugog dometa za napad na ruske energetske mete. Ukrajinski dron pogodio je u subotu terminal za pretovar plinskog kondenzata u luci Ust-Luga, u blizini Lenjingrada, izazvavši veliki požar.

Ukrajinski zvaničnici naveli su niz razloga za kontrainvaziju, a glavni je zadržavanje desetaka hiljada ruskih vojnika koji bi inače napadali ukrajinsko tlo.

“Rusi su rasporedili jake jedinice u području Kurska. Tu su i vojnici iz Sjeverne Koreje. Ono što je važno jeste da okupator trenutno ne može preusmjeriti sve te snage u drugim smjerovima, posebno u regije Donjeck, Sumi, Harkiv ili Zaporižja”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u večernjem obraćanju u ponedjeljak.

“Od početka operacije Kursk neprijatelj je već izgubio više od 38.000 vojnika samo u tom području, uključujući oko 15.000 nenadoknadivih gubitaka”, dodao je.

Glavni štab Ukrajinskih oružanih snaga objavio je listu ruske opreme uništene u Kursku, uključujući 104 tenka, 575 borbenih oklopnih vozila, više od hiljadu drugih vozila i 330 artiljerijskih sistema.

Ukrajina, također, tvrdi da je zarobila 860 Rusa u Kursku, koje će koristiti za razmjenu za svoje ratne zarobljenike.

Rusija ima problema s oklopnim vozilima

Rusija je uspjela zamijeniti vojnike, ali je upitna njena sposobnost zamjene opreme.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane procjenjuje da su tokom 2024. ukrajinske snage uništile 3.689 ruskih tenkova, 8.956 borbenih oklopnih vozila i više od 13.000 artiljerijskih oruđa.

Ukrajinska mornarica navodi da je potopila pet brodova i 458 manjih letjelica.

Rusija je izvlačila staro sovjetsko oklopno oružje iz skladišta i obnavljala ga za borbu. Nije jasno koliko dugo to može nastaviti raditi.

Jedan posmatrač ruske opreme procijenio je da je Rusiji ostalo oko 48 posto tenkova i sličan postotak oklopnih borbenih vozila, ali satelitske fotografije sugerirale su da je veliki dio u tako lošem stanju da je neupotrebljiv.

Međunarodni institut za strateške studije sa sjedištem u Londonu je prije godinu procijenio da je Rusiji ostalo oklopnih vozila za period od dvije do tri godine.

Nastavak ruskih napada na ukrajinske položaje tokom prošle sedmice je, također, pokrenuo pitanja o ruskom oklopu.

Ruske snage usmjerile su veliki dio ljudstva i vatrene moći na naselja Pokrovsk i Mirnorad u Donjecku, a u petak su s juga napali 26 puta duž 45 kilometara fronta.

“Žestoke borbe se nastavljaju duž cijele linije, a najgore je u blizini Pokrovska”, rekao je Zelenski u svom obraćanju.

U utorak se na tom području desio 41 borbeni okršaj, od 176 na cijelom frontu.

Na najbližoj tački ruske snage držale su položaje samo 1,5 kilometara od Pokrovska, gdje navodno još živi i radi 7.300 civila.

“Intenzitet borbi se promijenio, postao je jači. Sada se nasuprot nas nalazi posebna motorizirana brigada i motorizirana pukovnija Ruske Federacije”, rekao je Serhij Okišev, narednik 25. desantne brigade koja se bori u regiji Pokrovsk.

Međutim, istakao je da ruske trupe koriste manje oklopnih vozila, a više drugih. Nejasno je da li je to zbog nedostatka oklopa u ruskom arsenalu ili zbog manevriranja.

Slično tome, glasnogovornik Ukrajinskih snaga u Kurakovu je u petak rekao da su “Rusi u proteklih nekoliko sedmica prešli na napade isključivo pješadijom, a ako su koristili oklopna vozila, onda je to bilo samo za vatrenu podršku, a ne i za same napade. ”

“Rusi drže vlastita oklopna vozila što dalje jer se veoma plaše naših protivtenkovskih raketnih sistema”, rekao je.

Ukrajina ulaže u bespilotne i sisteme dugog dometa

Ukrajina je tokom prošle godine mnogo uložila u odbrambenu industriju, posebno u bespilotne sisteme raznih vrsta, razvijajući inovativne taktike.

Ukrajinska vojna obavještajna služba u ponedjeljak je za ukrajinsku novinsku kuću TSN rekla da je njen mornarički dron Magura V 31. decembra iznad Crnog mora srušio ne samo jedan, nego dva ruska helikoptera Mi8.

Napad se dogodio u blizini rta Tarkankut, 15 kilometra od Sevastopolja.

Jedinica 13. vojne obavještajne službe, odgovorna za upravljanje površinskim dronom Magura, postavila je zamku ruskim zračnim snagama koje su angažirane da uoče i unište mornaričke dronove.

“U ovoj konkretnoj akciji nismo, kao inače, imali zadatak sakrivati ​​se od avijacije. Išli smo u lov na zračne ciljeve”, rekao je neidentificirani izvor.

Glavni komandant Oleksandr Sirski rekao je da oružane snage “povećavaju broj brigada s pojačanom bespilotnom komponentom” i stvaraju posebnu brigadu za bespilotne sisteme.

“Sve u svemu, u decembru su pripadnici Oružanih snaga Ukrajine pogodili više od 54 hiljade neprijateljskih ciljeva. Gotovo polovinu od toga – 49 posto – izvršili su dronovi kamikaze”, napisao je na društvenim medijima.

Ukrajinski premijer Denis Šmihal u petak je objavio da Ukrajina planira ove godine napraviti oko 3.000 krstarećih projektila i bespilotnih letjelica te najmanje 30.000 bespilotnih letjelica dugog dometa.