Trumpove prijetnje su potvrda strateške važnosti Grenlanda

Na konferenciji za novinare na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ovih dana je ponovio želju za preuzimanjem Grenlanda, što je, kako je rekao, ključno za američku nacionalnu sigurnost.

Trump, koji bi trebao biti inauguriran 20. januara, odbio je isključiti korištenje vojne ili ekonomske moći za postizanje cilja preuzimanja autonomne danske teritorije.

Također je rekao da želi učiniti Kanadu 51. državom SAD-a i preuzeti kontrolu nad Panamskim kanalom, kao dio svog nastojanja za teritorijalnom ekspanzijom SAD-a.

No, zašto Trump želi Grenland, teritoriju koja je 80 posto prekrivena snijegom i od Washingtona udaljena više od 3.000 kilometara? Je li ovo prvi put da SAD pokušava doći do Grenlanda?

Kakav status ima Grenland?

Smješten između Arktičkog okeana i sjevernog Atlantskog okeana, Grenland je najveći otok na svijetu i geografski je dio Sjeverne Amerike. Iako je Australija puno veća i okružena vodom, ne smatra se otokom, jer je kontinent.

Grenland je dom za oko 56.000 ljudi, uglavnom domorodačkih Inuita.

Njegov glavni grad Nuuk bliži je New Yorku (otprilike 2.900 kilometara) od Kopenhagena, koji se nalazi 3.500 kilometara istočno.

Otok je bio pod danskom vlašću od ranog 18. stoljeća do 1979. godine, kada je postao samoupravna teritorija. Od 2009. godine Grenland ima pravo proglasiti nezavisnost putem referenduma.

Grenlandski premijer Mute Egede pozvao je na nezavisnost od Danske.

Arktički otok jedan je od dvije autonomne teritorije Danske. Drugi su Farski Otoci.

Budući da je Danska dio NATO-a, Grenland je dio Sjevernoatlantskog vojnog saveza (NATO).

Grenland nije država članica Evropske unije, ali je s njom povezan kao jedna od 25 prekomorskih zemalja i teritorija (OCT) Unije.

“Državljani OCT-a građani su EU-a”, navedeno je na web stranici Unije. Zbog toga se Grenlanđani smatraju građanima EU-a.

Godine 1973. Grenland se sa Danskom pridružio tadašnjoj Evropskoj zajednici.

EU nije službeno komentirao nedavne Trumpove izjave.

Kako su Grenland i Danska reagirali na Trumpove prijetnje?

Dana 23. decembra, Trump je u objavi na svojoj medijskoj platformi Truth Social rekao da su “vlasništvo i kontrola Grenlanda apsolutna potreba”.

Na to je izabrani grenlandski premijer Egede rekao da otok nije na prodaju.

“Grenland je naš. Nismo na prodaju i nikada nećemo biti na prodaju. Ne smijemo izgubiti našu dugu borbu za slobodu”, rekao je Egede u komentaru.

Danska vlada najavila je da će povećati troškove odbrane na Grenlandu na 1,5 milijardi dolara nakon Trumpove želje da preuzme autonomni otok.

Uoči putovanja svog sina Donalda Trumpa mlađeg na Grenland, novoizabrani američki predsjednik ponovo je na svojoj platformi Truth Social napisao: “Grenland je nevjerovatno mjesto i ljudi će imati ogromne koristi ako, i kada, postane dio naše nacije”.

Nakon Trumpovih najnovijih komentara, Egede se u srijedu u Kopenhagenu sastao sa danskim kraljem Frederikom X, ali detalji sastanka nisu objavljeni.

Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je prethodno da “Grenland pripada Grenlanđanima”, dok je ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao da otok nema ambiciju postati savezna država u sastavu SAD-a.

Zašto Trump želi Grenland?

Ovo nije prvi put da je Trump izrazio želju da preuzme kontrolu nad otokom na kojem se nalazi američka vojna baza. Trump je otkazao svoj put u Kopenhagen nakon što je Danska, bliski američki saveznik, odbila njegovu ponudu za kupovinom otoka tokom njegovog prvog mandata.

Grenland nudi najkraći put od Sjeverne Amerike do Evrope. To daje SAD-u stratešku prednost za njegovu vojsku i sistem ranog upozorenja na balističke rakete.

SAD je izrazio interes za proširenjem svoje vojne prisutnosti na Grenlandu postavljanjem radara u vodama koje povezuju Grenland, Island i Veliku Britaniju. Ove vode su prolaz za ruske i kineske brodove, koje Washington želi pratiti.

Otok je također jako bogat mineralima, uključujući one rijetke koji se koriste u proizvodnji baterija i u visokotehnološkoj industriji.

Prema istraživanju iz 2023. godine, ukupno 25 od 34 minerala koje Evropska komisija smatra “kritičnim sirovinama” pronađeno je na Grenlandu.

Grenland ne vadi naftu i plin, a njegovom rudarskom sektoru protivi se domorodačko stanovništvo. Ekonomija otoka uveliko se oslanja na ribarsku industriju.

Je li SAD prije pokušao kupiti Grenland?

Da. SAD već dugo izražava interes za Grenland.

SAD je razmišljao o kupovinu Grenlanda barem dva puta, uključujući 1867. i 1946. godinu, kada je predsjednik Harry S. Truman predložio kupovinu za 100 miliona dolara. Danska je odbila ponudu.

Godine 1867. SAD je od Rusije kupio Aljasku. Nakon toga, američki državni sekretar William H. Seward pokušao je pregovarati o kupovinu Grenlanda od Rusije, ali je pokušaj propao.

SAD je okupirao Grenland 1941. nakon invazije nacističke Njemačke na Dansku tokom Drugog svjetskog rata. Uspostavio je vojnu i radijsku prisutnost na otoku, a američke snage su od tada bile stalno prisutne u svemirskoj bazi Pituffik, prethodno poznatoj kao zračna baza Thule, na sjeverozapadu Grenlanda.

Dok je Grenland još uvijek bio danska kolonija 1946. godine, Truman je odlučio kupiti otok za 100 miliona dolara, što je Danska odbila. To je učinjeno u tajnosti Hladnog rata i javno je objavljeno tek 1991. u izvještaju Associated Pressa.

Mercatorova projekcija: Koliki je Grenland?

Neke današnje karte svijeta mogu dovesti u zabludu u pogledu toga koliko je velik Grenland.

Arktički otok ima 2,17 miliona kvadratnih kilometara, što ga čini gotovo tri puta većim od američke države Teksas.

Međutim, na temelju karata smatra se da je danska teritorija veća. To je zato što moderne karte svijeta obično koriste Mercatorovu projekciju, koju je osmislio evropski kartograf Geert de Kremer 1569. godine. Projekcija je kritizirana zbog iskrivljavanja proporcija kopnenih masa.

Na Mercatorovoj karti teritorija Grenlanda je velika gotovo kao Afrika. Međutim, u stvarnosti, unutar Afrike može „stati“ 14 Grenlanda.

Zašto je Trumpov sin posjetio Grenland?

Trumpov sin Donald Trump Jr. stigao je u utorak na Grenland. Grenlandska vlada saopćila je da je Trump Jr. posjetio otok “kao privatna osoba” te da se predstavnici Grenlanda neće susresti s njim.

Uprkos tome, Trump je u ponedjeljak na svojoj platformi Truth Social napisao: “Čujem da su ljudi Grenlanda ‘MAGA'”, misleći na njegov pokret „Make America Great Again“.

“Moj sin, Don Jr, i razni predstavnici, putovat će tamo kako bi posjetili neka od najveličanstvenijih područja i znamenitosti. Grenland je nevjerovatno mjesto, a ljudi će imati ogromne koristi ako, i kada, postane dio naše nacije”, dodao je Trump.

“Štitit ćemo ga i njegovati od vrlo opakog vanjskog svijeta.”

Kako je svijet reagirao?

Trumpovi nedavni komentari izazvali su bijes nekih evropskih čelnika.

Njemački kancelar Olaf Scholz osudio je Trumpovu ideju.

“Granice se ne smiju pomicati silom. Ovo načelo vrijedi za svaku zemlju, bilo na istoku ili zapadu”, napisao je Scholz na svom nalogu na platformi X. “U razgovorima sa našim evropskim partnerima postoji nelagoda zbog nedavnih izjava iz SAD-a. Jasno je: moramo biti zajedno.”

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot izjavio je za nacionalni radio da “nema govora o tome da EU dopusti drugim nacijama u svijetu, ko god oni bili […] da napadaju njene suverene granice”.