Sučeljavanje poput kampanje: Ništa novo

Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, gdje će snage odmjeriti Zoran Milanović i Dragan Primorac, bit će održan u nedjelju, 12. siječnja.

Još jednom izbornom danu prethodi aktivna izborna kampanja dvojice kandidata, ali i jedino sučeljavanje dvojice kandidata, koje je održano na HRT-u.

Zamišljeno je da to sučeljavanje bude iskorišteno za predstavljanje njihovih izbornih programa i ideja kako bi se dodatno mobilizirali birači, ali je pitanje što se zapravo tijekom tog vremena moglo čuti i vidjeti. Naime, sučeljavanje se pretvorilo u više-manje svađu dvojice kandidata, međusobne prozivke i uvrede tako da je na momente sve to bilo teško i gledati.

S tom ocjenom se slaže i hrvatski politički analitičar Dragan Bagić koji kaže kako sučeljavanje nije bilo dojmljivo kao i da birači nisu mogli ništa novo saznati te da ono neće značajnije utjecati na njihove stavove.

„Zoran Milanović je i dalje veliki favorit u nedjelju i bilo bi veliko čudo kada bi Dragan Primorac došao i u situaciju da ga ugrozi. Po meni, pobjeda Milanovića nije uopće upitna nego je samo pitanje kolika će razlika biti. Ako bi Milanović pobijedio s većom razlikom od one u prvom krugu, a nekakav omjer glasova samo njih dvojice je 72:28, to bi bio debakl za HDZ. Međutim, ako taj rezultat bude bolji od razlike 65:35, onda možemo reći kako se HDZ na kraju, ipak, nekako izvukao, odnosno da je spasio stranački obraz“, kaže Bagić.

Sučeljavanje kao izgubljeno vrijeme

Govoreći o sučeljavanju, Bagić kaže kako je to zapravo bilo potpuno izgubljeno vrijeme tijekom kojeg se nisu mogle čuti nikakve nove poruke, odnosno kako su oba kandidata sve svoje teme već ranije iskomunicirali.

Između ostalog, dotakao se i daljeg odnosa obojice kandidata prema Bosni i Hercegovini te Srbiji. Tijekom razgovora o vanjskoj politici Hrvatske najviše su se spominjala imena Milorada Dodika i Dragana Čovića, odnosno tko je s kim dobar, tko se s kim i gdje viđao i slično.

„Nažalost, nije bilo nikakve ozbiljnije rasprave o hrvatskoj politici u regiji, što je jako važno političko pitanje za Hrvatsku. Ta rasprava je bila vrlo površna i tanka gdje nije rečeno ništa suvislo. Sve se svelo na prepucavanje tko je s kim prijatelj, tko se s kim nalazio i slično.

Po meni je Primorac propustio priliku da pokaže bilo kakvu kompetenciju i predstavi neke nove ideje kada je riječ o odnosu Hrvatske prema BiH. I kada je riječ o daljem odnosu prema Srbiji nema razliku. Tu je Primorac pokušao Milanoviću prišiti nekakvu etiketu njegove bliskosti sa ‘srpskim svetom’, što je promašeno i neutemeljeno“, rekao je Bagić.

Tri razloga za veliku Milanovićevu prednost

Odgovarajući na upit zašto je Milanović u prvom krugu ostvario toliko veliku prednost te gotovo pobijedio u prvom krugu, Bagić kaže kako postoje tri razloga.

Jedan je da je sam kandidat, odnosno da je u ovoj kampanji Primorac naštetio sam sebi, svom ugledu i reputaciji jer se pokazao znatno slabijim političkim akterom nego što se mislilo prije. Drugi razlog je loša strategija kampanje, kako je ona osmišljena i provođena. Bagić kaže kako je kampanja Primorca jedna od najlošijih u hrvatskoj povijesti, u kojoj nije bilo jasnih strateških koncepata, ali je zato bilo vrludanja i promjene smjerova. Kao treći razlog Bagić navodi činjenicu da je sam Andrej Plenković prvi krug predsjedničkih izbora pretvorio u referendum o sebi i svom odnosu prema Zoranu Milanoviću pri čemu se stavio u središte kampanje te tako politički naštetio i sam sebi.

„Plenković je pri tome zaboravio kako je on dominantno negativan u hrvatskoj javnosti te je na taj način olakšao Milanoviću da mobilizira birače i da ljudi zaborave sve njegove greške, ispade i mane. To je isključivo greška Andreja Plenkovića“, istakao je Bagić.

Najlošija izborna debata do sada

Politički analitičar Žarko Puhovski, također, smatra kako je jedino sučeljavanje pred drugi krug predsjedničkih izbora bila najlošija izborna debata koju smo imali do sada. Prema njegovim riječima, Primorac, koji je u očajničkoj poziciji, želio je pokazati da je „ipak živ“ te je na sučeljavanju krenuo agresivno gdje je u prvom dijelu Milanović pomalo bio nepripremljen da bi u drugom dijelu i on počeo napadati.

„Zaključak je kako u svemu tome nije bilo nikakvog sadržaja i da ovo sučeljavanje ništa neće promijeniti. Primorac ima šuplju biografiju, a s druge strane se Milanoviću svašta toga može prigovoriti, ali to njegov suparnik nije bio u stanju suvislo izvesti. Uz to je bio nedovoljno uvjerljiv tako da se ništa posebno neće promijeniti u njegovu korist. U nedjelju će svaki rezultat ispod 65 posto u korist Milanovića za njega biti neuspjeh, dok će za HDZ svaki rezultat iznad 30 posto osvojenih glasova biti uspjeh i na neki način spašavanje stranačkog obraza“, kaže Puhovski.

On se, također, dotakao rasprave o daljoj vanjskoj politici Hrvatske posebno prema BiH i Srbiji, rekavši kako niti tu ničega suvislog nije bilo. Dodao je i kako je činjenica da predsjednik, ipak, ima ovlasti za kreiranje vanjske politike, ali da niti jedan kandidat nije pokazao da će se išta mijenjati. Ističe i kako se sve svelo na spominjanje Milorada Dodika, Željka Komšića i Dragana Čovića. Prema riječima Puhovskog, i kada je riječ o Srbiji, ni tu nije bilo nikakve posebne rasprave.

„Obojica su oko Aleksandra Vučića suglasni da tu nema ničega, ali niti slovo nisu rekli o događanjima u Srbiji, prosvjedima studenata i svemu drugome što se tamo događa. Jedino što je vrijedno spomenuti iz rasprave vezane za vanjsku politiku su riječi Milanovića koji je osudio izraelske zločine u Gazi i riječi da bi uhitio Benjamina Netanyahua“, kazao je Puhovski.

Ništa novo

Na istu temu kontaktirali smo i političkog analitičara Davora Gjenera koji je rekao kako nije gledao sučeljavanje, napominjući kako je on „ipak politolog, a ne psihijatar“.

„Nema tu zapravo ničega. Obojica kandidata su ljudi koji nemaju političkih ideja niti koncepata. Niti jedan od njih nije pravi materijal za predsjednika Republike Hrvatske i niti jedan od njih ne može predstavljati sve građane Hrvatske jer su politički obojani. Tu zapravo nema ničega. Kada bi se predsjednik ponašao normalno, njegova uloga bi bila nebitna. Milanović nije nebitan jer se ne ponaša normalno, ali pitanje je i kako bi se ponašao i Primorac da pobijedi“, rekao je Gjenero.

Kada je riječ o daljoj vanjskoj politici Hrvatske, i odnosima prema BiH i Srbiji, Gjenero kaže da, dok Hrvatska ima centrističku i proeuropsku vladu, vanjska politika nije problematična, nego su problematični samo ispadi Milanovića.

On, također, smatra kako na izborima u nedjelju Milanović svakako dobiva te prognozira da će on ostvariti rezultat između 70 i 80 posto.

„Primorac niti u drugom krugu neće ostvariti pobjedu niti u jednoj županiji. Kada je, pak, riječ o kandidatima koji su otpali, samo je Ivana Kekin direktno u drugom krugu dala podršku Milanoviću, dok su svi drugi to napravili indirektno ili su, pak, pozvali svoje birače da ne izađu na izbore. Milanović je uspio prodati floskulu kako je on brana Plenkoviću da preuzme punu vlast, iako u svom prvom mandatu nije napravio apsolutno ništa što bi se moglo opisati kao zaštita građana pred samovoljom vlasti“, rekao je Gjenero.

Debata ipak vrlo gledana

Komentirajući dosadašnji tijek kampanje, kaže i kako je Primorac ispod razine empirijske kritike te da je jedino objašnjenje njegovog ulaska u predsjedničku kampanju da Plenković, kao predsjednik HDZ-a, nije zapravo znao tko je Dragan Primorac jer ga nije dobro poznavao.

„Kada gledam na ove izbore, tu se zapravo nema za koga glasati. Sve to pokazuje i koliko je ispražnjen kadrovski politički bazen u Hrvatskoj. Dovoljno se samo sjetiti mračnih ‘90-ih godina i kakvi su ljudi u to vrijeme bili u Hrvatskom saboru, tko su bili ministri i zamjenici ministara. Došlo je do iznimno negativne selekcije, što se vidjelo i u ovoj kampanji, i to je jako žalosno“, rekao je Gjenero.

Kako god, jedino sučeljavanje dvojice kandidata izazvalo je veliki interes građana Hrvatske o čemu je izvijestio i HRT koji je naveo kako je prijenos sučeljavanja bio najgledaniji sadržaj na svim televizijama, što pokazuju podaci o gledanosti tvrtke „All eyes on screens“. Prema podacima HRT-a, sučeljavanje je pratilo 21,07 posto AMR-a (Average Minute Rating ili prosječan broj kućanstava koji su vidjeli specifični programski sadržaj), što ga čini najgledanijim od svih promatranih sadržaja koliko ih je obuhvatilo istraživanje o gledanosti. Prijenos sučeljavanja ostvario je i izuzetno visok udio u gledanosti (SHR) od 44,48 posto, što znači da ga je gledalo blizu polovice svih onih koji su u tom trenutku bili pred svojim malim ekranima. Prijenos sučeljavanja pratio se i putem HRT-ovih nelinearnih kanala, pa je tako prijenos putem YouTube kanala imao više od 167.000 pregleda, kao i 1.800 likeova i 1.400 komentara te je prvi na trendingu.