Dijalog sa zatočenim Ocalanom kao put za rješenje kurdskog pitanja

Pitanje Kurdistanske radničke partije (PKK) ponovno je dospjelo u prvi plan u Turskoj, potaknuto značajnim razvojem političkih dešavanja. Jedan od najvažnijih bila je posjeta delegacije Stranke narodne jednakosti i demokratije (DEM) kurdskom vođi Abdullahu Ocalanu koji se nalazi u zatvoru na otoku Imrali, što predstavlja prvu posjetu u posljednjih deset godina.

U delegaciji su bili zastupnici Sirri Sureyya Onder i Pervin Buldan koji su razgovarali s Ocalanom o aktuelnoj političkoj situaciji i prenijeli mu svoju viziju za sljedeću fazu. Nakon posjete delegacija je održala sastanke s predsjednikom Turskog parlamenta Numanom Kurtulmusom i čelnikom Stranke nacionalističkog pokreta (MHP) Devletom Bahcelijem. Sastanku je prisustvovao i istaknuti kurdski političar Ahmet Turk. Zastupnik Onder opisao je diskusije kao pozitivne, ističući da su uključivale nove prijedloge u optimističnom duhu.

Ovaj razvoj događaja uslijedio je nakon inicijative koju je pokrenuo Bahceli u oktobru, kada se rukovao sa zastupnicima stranke DEM u Turskom parlamentu. Ovakav potez predstavljao je promjenu u pristupu stranke MHP. Bahceli je zatim pozvao Ocalana da raspusti PKK i odustane od oružja u zamjenu za “pravo na nadu”.

Delegacija stranke DEM prenijela je Ocalanovu podršku novom modelu koji su predložili Erdogan i Bahceli, ističući potrebu jačanja tursko-kurdskog bratstva kao historijske odgovornosti.

Ocalan je, također, naglasio ključnu ulogu parlamenta u podršci političkim rješenjima, a ovu inicijativu je povezao s regionalnim dešavanjima u Gazi i Siriji. Istakao je da je nužno okončati strano uplitanje kako bi se došlo do rješenja kurdske krize.

Unutrašnje nesuglasice

Delegacija stranke DEM najavila je da će posjetiti sve turske političke stranke kako bi razgovarali o novom političkom procesu i razmotrili njihove prijedloge. U okviru tih nastojanja delegacija je u međuvremenu posjetila čelnike Stranke pravde i razvoja (AKP) u Turskom parlamentu, a sastala se i sa šefom Stranke za budućnosti (GP) Ahmetom Davutogluom kako bi razgovarali o najnovijim dešavanjima u političkom procesu.

Međutim, u aktuelnom političkom procesu primjetne su očite nesuglasice u stajalištima turskih stranaka prema inicijativi za rješavanje kurdskog pitanja. Dok AKP i njegov saveznik MHP podržavaju napore za uključivanje Abdullaha Ocalana u postizanje sveobuhvatnog rješenja u ovom pitanju, stavovi ostalih opozicijskih stranaka kreću se od opreza do oštrih kritika.

Čelnik opozicije i predsjednik Republikanske narodne stranke (CHP) Ozgur Ozel potvrdio je da će njegova stranka podržati proces pod uvjetom da se provodi transparentno i da ne isključuje nijednog političkog aktera. “Društveni konsenzus je veoma važan, a prilikom svakog koraka treba uzeti u obzir osjećaje porodica mučenika i veterana”, dodao je.

U tom kontekstu, čelnik Stranke za budućnost Ahmet Davutoglu predviđa da bi proces mogao uključivati premještanje Abdullaha Ocalana u kućni pritvor umjesto boravka u zatvoru Imrali, ukoliko trenutni napori uspiju. Naglasio je da je “pravo na nadu” pravni koncept koji se mora razmatrati kroz strateški plan kako bi se zatvorilo ovo pitanje.

S druge strane, Umit Ozdag, čelnik Stranke pobjede, oštro je napao Narodni savez, koji čine stranke AKP i MHP, opisujući ga kao “savez srama”. Naglasio je da Vlada sada pribjegava posredovanju Abdullaha Ocalana kojeg je opisao kao “zločinca odgovornog za smrt više od 40.000 ljudi”.

Slično tome, Musavat Dervisoglu, predsjednik stranke Iyi, izrazio je svoje nezadovoljstvo zbog sastanaka koji se trenutno održavaju, ističući da ne zna o kakvom “modelu” Abdullah Ocalan govori.

“Turska država ne bi trebala polagati nikakvu nadu u teroristu poput Ocalana. Smatram da je to sramotno”, kazao je, dodajući da će proučiti dokumente sa sastanaka, ako bude moguće prije donošenja konačne procjene.

Šanse za uspjeh

Komentirajući postoji li mogućnost da novi proces postigne uspjeh, Ali Asmar, istraživač u oblasti turskih pitanja, izjavio je za Al Jazeeru kako historija pokazuje da svaki politički pokušaj rješavanja kurdskog pitanja u Turskoj nailazi na eskalaciju PKK-a. Prema njegovim riječima, šanse za uspjeh zavise od sposobnosti vlasti da obuzdaju ove prijetnje i mudro upravljaju procesom.

Skrenuo je pažnju na historijske primjere koji potvrđuju ovakve eskalacije, podsjećajući da je 1993. predsjednička amnestija bila popraćena zasjedom u kojoj su ubijena 33 vojnika, dok je 2009. godine tokom “Inicijative demokratskog otvaranja” ubijeno sedam vojnika. Također, 2011. godine desio se napad u Diyarbakiru u kojem je ubijeno 13 vojnika nakon proglašenja “Mirovnog vijeća”.

Istakao je da se eskalacija ponovila prošle godine, kada je napadnuto sjedište kompanije TUSAS u Ankari, dan nakon što je Devlet Bahceli pozvao na zaustavljanje terorizma, što ukazuje na stalne izazove s kojima se suočava sadašnji proces.

Asmar vjeruje da uspjeh ili neuspjeh inicijative u velikoj mjeri zavisi od zapadnih sila koje podržavaju PKK. “Ova organizacija ne može opstati bez finansijske, logističke i vojne podrške iz inozemstva”, kazao je.

Dodao je da Turska nastoji riješiti ovo pitanje “političkim putem koji podrazumijeva da se smanji kazna Abdullahu Ocalanu, da borci polože oružje i da se riješi njihov pravni status u skladu s turskim zakonima. To bi moglo dovesti do formiranja novih kurdskih političkih stranaka koje će u budućnosti sudjelovati u političkom procesu u Turskoj.”

Asmar je naglasio da će Ocalanovo prihvatanje inicijative, kao i njeno odbacivanje od čelnika PKK u planinama Kandil, biti pozitivan razvoj događaja za Tursku. To bi dovelo do unutrašnjih podjela unutar PKK-a i omogućilo Turskoj da označi borce koji odbiju inicijativu kao “pobunjenike”, ne samo protiv turske države, već i protiv njihovog simbola Ocalana. Time bi Ankara stekla međunarodni legitimitet da intenzivira svoje vojne operacije protiv njih”.

“Ako bi i Ocalan i borci prihvatili ovu inicijativu, Turska bi postigla veliki uspjeh na početku svog novog stoljeća, što bi se odrazilo na sjeveroistočnu Siriju i povećalo izglede za pobjedu AKP-a na predstojećim izborima”, dodao je.

Asmar je istakao da ključni izazov počiva u zapadnoj podršci PKK-u, rekavši: “Ova stranka ne može opstati ako se prekine njena finansijska, logistička i vojna podrška, Turska je vršila pritisak na neke evropske zemlje, kao što je Švedska, da zaustave ovu podršku. Međutim, Francuska ostaje njena najveća podrška u trenutnoj fazi”.

“U narednom periodu Ankara će nastojati izvršiti pritisak na Pariz da zaustavi ovu neopravdanu podršku”, zaključio je. Ističe da će prekid ove podrške biti ključan za postizanje uspjeha u trenutnom političkom procesu.