Studenti u Grazu: Za razliku od Balkana, lični rast bitniji od pukog ispunjavanja obaveza na fakultetu

Ukoliko bismo željeli izdvojiti jedan evropski grad koji ima pogodne uvjete za sticanje novih akademskih uspjeha i usavršavanja već stečenih, to bi zasigurno bio austrijski Graz – grad koji nudi mnogo više od onog na šta su balkanski studenti navikli.

Graz je drugi po veličini grad u Austriji s ukupnim brojem stanovništva od 280.800, od kojih je 23 posto starijih od 18 godina a mlađih od 30. Upravo ovaj podatak ukazuje na populaciju čija najčešća dob odgovara studentskoj angažiranosti. U ovom gradu 65 posto stanovnika su državljani Austrije, a ostatak su državljani Hrvatske (4,7 posto), Rumunije (3,5 posto), Bosne i Hercegovine (3,4 posto), Turske (2,3 posto) te ostalih 21 posto.

Pogodni uvjeti za studiranje u ovom gradu primamljivi su i za mlade sa Balkana. Na Tehničkom univerzitetu u Grazu u drugoj polovini 2024. godine – 585 studenata je bilo iz Bosne i Hercegovine, 72 iz Srbije, 361 iz Hrvatske, 19 iz Sjeverne Makedonije, 47 iz Albanije te 50 s Kosova.

Slična situacija je i na Medicinskom univerzitetu, gdje je broj studenata s Balkana gotovo 150. Najviše studenata, kada je riječ o ova dva univerziteta, dolazi iz Bosne i Hercegovine.

‘U BiH sramota obnoviti godinu, u Grazu to nikom nije bitno’

Studentica poslovne ekonomije u Grazu Adilajda Omanović ističe kako za nju najveću razliku predstavlja drugačiji sistem studiranja od onog u Bosni i Hercegovini. Prema njenom mišljenju, sistem je u Austriji jednostavniji i ne postavlja se previše pitanja o godini studija, a poslodavcima su bitnije prakse nego vrijeme trajanja studija.

„Ukoliko u Bosni i Hercegovini obnovite godinu, to je sramota, a ovdje ljudi nisu time opterećeni“, ističe.

„Studenti nisu obavezni, koliko ja znam, na većini fakulteta da polože sve predmete iz prve godine da bi prešli na drugu“, kaže te objašnjava da postoje jedino uslovni predmeti, ali ne i bodovi.

Kako dodaje Omanović, za nju je veoma bitno to da niko ne gleda na godine pa ni na semestre, te u skladu s tim studenti nisu opterećeni da svoj studij završe u roku.

„Poslodavcima, također, nije bitno da li je student završio u roku, posebno ukoliko je iskustvo stečeno u struci.“

Također, ističe da studenti često rade kako bi finansirali svoj studij, pa tako često poslovi koje rade i ne budu iz struke, ali se to, ipak, mnogo vrednuje, više nego ispunjavanje obaveza na fakultetu u najkraćem roku. Upravo te razlike ova studentica iz BiH navodi kao prednosti studiranja i motivaciju ukoliko neko želi doći studirati.

Procesi za bh. državljane pojednostavljeni, veća mogućnost stipendiranja

Adnan Arnautović, student master studija, u Grazu je od marta 2023. Prvi ciklus studija završio je u Sarajevu, a na pitanje zašto studije nastavlja u Grazu, odgovara kako je imao u planu nekoliko europskih univerziteta.

„Graz je presudio najviše zbog toga što je na neki način ‘blizak’ našim studentima, te su procesi za naše državljane pojednostavljeni i mogućnosti za stipendiranje su opsežnije.“

„Upoznavanje novog okruženja, ljudi, kultura, raznih prilika i generalno stvari koje postoje van granica naše male države“ – samo su neki od razloga zašto Arnautović nastavlja studij izvan BiH, a ističe i kako je s takvim studijem moguće mnogo postići kako na ličnom nivou, tako i pri povratku u BiH.

Fikret Bašić prvi ciklus studija završio je u Bihaću, a trenutno je zaposlen kao postdoktorski istraživač na Tehničkom univerzitetu u Grazu nakon što je završio master studij i doktorski rad.

Kada se prisjeća svog studija u Bihaću kaže: „Zahvalan sam na tome što me oblikovao da budem ono što sam danas, čvršći i usmjereniji u odlukama, ali i obzirniji prema ostalima koji, također, dolaze iz zemalja trećeg svijeta ili sa manjih univerziteta. Ne stvaram predrasude, nego puštam da djela pojedinaca izgovore svoje.“

„Kao neko ko je iz tehničkih nauka, spomenuo bih veću uvezanost privrednog sektora i univerziteta kroz projekte, prakse, ali i buduća zapošljavanja.“

Studiranje na stranom jeziku

Bašić ističe kako je njegova istinska želja za njegovu matičnu zemlju da se obrazovanje ponovo počne cijeniti te da mladi mogu biti ponosni na svoje stečene diplome.

Jedna od najvećih razlika u studiranju je svakako jezik, a Omanović kaže kako se tokom vremena sve prevaziđe te u nastavku dijeli svoje iskustvo: „Tokom spremanja prvog ispita mislila sam da nikada neću završiti fakultet na njemačkom, a evo me sada na posljednjem semestru. Ključ je u prilagođavanju i vjeri u sebe.“

„Naravno da je mnogo lakše studirati na maternjem jeziku, ali uz dobro planiranje vremena i prikupljanje ključnih informacija, sve je moguće. Profesori, također, imaju dosta razumijevanja“, zaključuje.

Također, ono što olakšava put jeste udruženje studenata iz BiH u Grazu napravljeno iz želje za pružanjem podrške budućim studentima prilikom upisa na fakultete, kao i da bi pružili odgovore na sva pitanja vezana za život i studiranje u ovom gradu.

„Lakše je kada imamo nekoga ko je već prošao isti put“, objašnjava Omanović.

Ovo udruženje kroz svoja druženja, radionice i direktne podrške studentima, ipak, teži da njeguje opuštenu i prijateljsku atmosferu te, s druge strane, ostvaruje kontakte s institucijama i univerzitetima, ali planira i da realizuje ozbiljne formalne projekte.

Odvajanje od balkanskog mentaliteta

Shvatila sam da studente, prije svega, kada dođu u Graz oduševi infrastruktura univerziteta, a onda olakšice tokom studija i cjelokupan sistem. Kažu da je u Grazu sve prilagođeno studentima – dobra klima, sunčani dani, biciklistički saobraćaj, druženja na otvorenom i događaji za njih.

Odvajanje od mentaliteta čiji su dio, a koji se ogleda u pitanjima poput „Koja si godina?“, „Jesi li obnovio neke godine?“, „Koliko ti je još ostalo ispita?“ – nešto je što studenti izrazito vole kada odu s Balkana.

Svoj studij vani koriste kao priliku za rast i razvoj, a ne kao maratonsku utrku za završavanje obaveza u skladu s akademskim kalendarom.