Lansirana nova društvena igra koja pomaže u pripremi Tajvana za rat s Kinom

Tajvanska kompanija Mizo Games lansirala je novu društvenu igru ​​koja omogućuje igračima da preuzmu uloge u rasponu od vojnih komandanata i tajnih operativaca do civilnih boraca otpora koji se bore protiv izmišljene kineske invazije.

Igra pod nazivom “2045” bit će objavljena u Tajvanu ovog mjeseca. Također će biti objavljena u januaru na engleskom jeziku u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama.

U augustu 2024. Mizo Games pokrenuo je kampanju masovnog finansiranja, prikupivši više od četiri miliona novih tajvanskih dolara (121.707 američkih dolara) u roku dva i po mjeseca.

U intervjuu novinskoj agenciji Reuters u decembru Chang Shao Lian, osnivač Mizo Gamesa, rekao je: “Želim da igrači osjećaju da žele pobjedu i razmišljaju o tome šta će učiniti da pobijede.”

Igra je objavljena usred rastućih napetosti između Tajvana i Kine koja povećava vojne aktivnosti u blizini otoka i sve većim naporima grupa civilne zaštite da se pripreme za svaku potencijalnu invaziju.

Dakle, o čemu je igra i može li se koristiti kao priprema za rat?

O čemu se radi u 2045?

Društvena igra simulira kinesku invaziju na Tajvan 20 godina u budućnosti, a igrači igraju uloge likova tokom deset dana prije napada.

Umjesto da se fokusiraju isključivo na odbranu Tajvana, igrači se ocjenjuju na temelju toga koliko efikasno postižu specifične ciljeve svog lika.

“Postoje dvije vrste pobjeda, individualna pobjeda i pobjeda Tajvana. Ova dva ishoda predstavljaju veliki sukob vrijednosti za igrače. Ne želim da igrači igraju igru ​​samo s razmišljanjem da uče, već želim da igraju igru ​​sa željom da sudjeluju i pobijede u ovom ratu na stolu,” rekao je Shao Lian za Reuters.

Igrači u 2045. mogu sudjelovati u različitim aspektima modernog ratovanja, uključujući kibernetičko ratovanje, ekonomski krah i građanske nemire.

Stvaranje filma “2045” naišlo je na nekoliko izazova, posebno usljed zabrinutosti zbog cenzure i ograničenja proizvodnje.

Kontroverzna tema igre sprečava njenu proizvodnju u Kini, što je odstupanje od uobičajenih proizvodnih praksi tajvanskih kompanija za društvene igre.

Je li Mizo Games proizveo druge društvene igre na temu ratovanja?

Da, Mizo je 2017. pokrenuo svoju prvu igru ​​s ratnom tematikom “Raid on Taihoku”. Radnja se odvija u Tajvanu tokom Drugog svjetskog rata, a igrači moraju preživjeti bombardiranje svog grada. Igra se temelji na američkom zračnom napadu na Kaohsiung (tada poznat kao Takao) u novembru 1944. godine.

Šta pokreće popularnost vojnih igara?

Igre s društvenim i političkim temama nisu novost, kaže Paul Booth, profesor medija i pop kulture na College of Communication na Univerzitetu DePaul u Chicagu i autor knjige Društvene igre kao mediji, koji je razgovarao s Al Jazeerom.

“Igra poput ‘2045’ je važna jer nam omogućuje da zamislimo i poigramo se s mogućnostima onoga što bi se moglo dogoditi. Na način da, poput TV-emisije ili filma, možemo gledati… možemo se osjećati uključenima. Snaga ovakve igre je da omogući igračima da se osjećaju povezanima, kao sudionicima, povezanima s ovom alternativnom historijom.”

‘2045’ dio je dugogodišnjeg entuzijazma za “igrifikaciju” važnih društvenih pitanja, rekao je Booth.

Društvene igre koje uključuju društvene komentare datiraju više od jednog stoljeća. “The Landlord's Game”, koju je 1902. stvorila Elizabeth Magie, osmišljena je kako bi naučila igrače negativnim učincima okrupnjavanja zemljišta pod privatnom monopolističkom kontrolom i otimanja zemljišta.

Godine 1935. igru ​​su prilagodili i komercijalizirali Charles Darrow i Parker Brothers, koji su modificirali njena pravila i teme kako bi naglasili takmičenje i gomilanje bogatstva, te je postala poznata kao “Monopoly”.

Rat je još jedno takvo pitanje koje je potaknulo proizvodnju igara kako za vojnu pripremu za sukob tako i među civilima.

“Rat je značajna tema koja seže stoljećima unatrag. Ratne igre u kojima bi generali postavljali trupe na golemi sto i planirali vojne akcije. To je vrlo uobičajena vrsta prethodnika društvenih igara,” objasnio je Booth.

“Kultura ratnih igara zapravo je još vrlo jaka, a vidimo je u stvarima kao što je ‘Warhammer’ [izdan 1983] ili minijaturnim stolnim igrama.”

Nisu samo društvene igre ono što zaokuplja maštu tajvanskih kompanija kada je riječ o ideji kineske invazije.

“Nulti dan”, televizijska fiktivna dramska serija od deset epizoda, prikazuje potencijalnu kinesku invaziju. Emisija prikazuje scenarij u kojem Narodna oslobodilačka vojska (PLA), vojna sila Narodne Republike Kine, napada otok, mogućnost koja je generacijama bacala sjenu na Tajvan.

Emisija bi trebala biti objavljena ove godine u Tajvanu.

Zašto rastu napetosti između Tajvana i Kine?

Korijeni kinesko-tajvanskog sukoba mogu se pronaći u Kineskom građanskom ratu koji je bjesnio od 1945. do 1949. Ovaj je sukob kulminirao pobjedom Komunističke partije Mao Zedonga nad Nacionalističkom strankom Čang Kai-šeka, također poznatom kao Kuomintang (KMT).

Nakon Kineskog građanskog rata Chiang Kai-shek je preselio Vladu Republike Kine (ROC) na Tajvan, dok je Mao Zedong proglasio uspostavu Narodne Republike Kine (NR Kine) na kopnu. Svaki je režim potvrdio svoju vlast kao jedinu legitimnu vladu cijele kineske nacije, što je dovelo do desetljeća političkih napetosti i zahtjeva nad kineskim suverenitetom.

Kina i dalje gleda na Tajvan kao na dio svoje teritorije.

U svom novogodišnjem obraćanju u srijedu za 2025. na kineskom državnom TV-kanalu CCTV, kineski predsjednik Xi Jinping izjavio je: “Ljudi s obje strane Tajvanskog moreuza jedna su porodica. Niko ne može raskinuti naše porodične veze i niko ne može zaustaviti historijski trend ponovnog nacionalnog ujedinjenja.”

Međutim, Tajvan se protivi bilo kakvom “ponovnom ujedinjenju” i sve češće kineske vojne vježbe u Tajvanskom moreuzu smatra “provokativnima”.

Koje je vojne vježbe Kina izvela u blizini Tajvana?

U augustu 2022. Kina je lansirala projektile iznad Tajvana kao odgovor na posjetu tadašnje predsjednice Američkog zastupničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu. To je opisano kao “vojna vježba”.

Prema svojoj “politici jedne Kine”, SAD službeno ne priznaje nezavisnost Tajvana od Kine. Međutim, podržava njeno članstvo u međunarodnim organizacijama kao što je Svjetska trgovinska organizacija. Nadalje, prema Zakonu o odnosima s Tajvanom (TRA) iz 1979, SAD se obavezuje opskrbljivati ​​Tajvan osnovnom vojnom opremom i uslugama podrške kako bi se osiguralo da otok održava odgovarajući kapacitet za samoodbranu.

U vrijeme Pelosinog posjeta otoku, Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova (MOFA) osudilo je kinesku vojnu vježbu, smatrajući je ozbiljnom prijetnjom nacionalnoj sigurnosti i opasnom eskalacijom regionalnih napetosti.

U maju 2024. Kina je provela velike vojne vježbe pod kodnim nazivom “Joint Sword-2024” tokom prve sedmice predsjednika Tajvana Williama Lai Ching-tea na dužnosti. Vojne vježbe oko Tajvana uključivale su 111 aviona, 46 mornaričkih plovila i operacije uključujući napade s mora, kopnene napade, vježbe protuzračne odbrane i protupodmorničke aktivnosti.

U oktobru 2024. Kina je rekla da je Komanda PLA-e pokrenula nove vojne vježbe uz obalu Tajvana kao “kaznu” za govor koji je održao tajvanski predsjednik Lai, u kojem je obećao da će se “oduprijeti aneksiji” ili “zadiranju u naš suverenitet”. Tajvan je rekao da je otkrio 34 mornarička plovila i 125 aviona oko otoka.

Nedavno – 9. decembra – Tajvan je svoju vojsku stavio u stanje “visoke pripravnosti”, pokrenuvši vježbe borbene spremnosti i centar za hitne slučajeve “koji se bavi neprijateljskim prijetnjama”, nakon viđenja gotovo 90 brodova kineske mornarice i obalne straže u vodama u blizini Tajvana.

Dva dana kasnije, Tajvansko ministarstvo nacionalne odbrane saopćilo je da je u posljednja 24 sata u blizini otoka pratilo 53 vojna aviona, 11 mornaričkih brodova i osam civilnih plovila.

Koristi li se tajvanska vojska igricama za pripremu za rat?

U decembru je Tajvanski predsjednički ured izveo svoje prve vježbe ratne igre “na stolu” za vojne i vladine zvaničnike, koje su simulirale vojnu eskalaciju s Kinom kako bi se testirala spremnost vlade na odgovor i procijenila učinkovitost različitih vladinih agencija u održavanju društvene stabilnosti i kontinuiteta tokom kriznih vremena.

Prema izjavi zvaničnika Tajvanske vlade, vježba simulacije ratne igre izvedena je u predsjedničkom uredu u Taipeiju, s potpredsjednikom Hsiao Bi-khimom i glavnim sekretarom Vijeća za nacionalnu sigurnost Josephom Wuom na čelu.

Nekoliko vladinih agencija, na centralnom i lokalnom nivou, zajedno s raznim organizacijama civilne zaštite, sudjelovalo je u trosatnoj vježbi, prema izvorima koji su razgovarali s Reutersom pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljive prirode događaja.