Rusija fokusirana na zauzimanje Pokrovska uprkos izvještajima o velikim gubicima

Gotovo polovina ruskih napada prošle sedmice duž 1.000 kilometara dugog fronta fokusirana je na grad Pokrovsk, na istoku Ukrajine.

Ovaj grad se smatra kapijom do najjače utvrđenih područja koja su ostala u rukama Ukrajine u regiji Donjeck.

Prošle sedmice, ukrajinski zapovjednici su izvijestili da se tamo okupljaju velike ruske snage za koordinirani napad na grad koji opstaje već godinu dana.

„Neprijatelj pokušava napredovati bez prestanka“, kazao je Maksim Bakulin, glasnogovornik jedinica Nacionalne garde Ukrajine koje se bore u Pokrovsku, za Army TV.

Ruske snage su se vratile korištenju teške oklopne tehnike i vozila nakon perioda pješadijskih napada, rekao je.

„Prije su često slali pješadiju, a sada ih u većini slučajeva dovode bliže, iskrcavaju ih i pokušavaju se boriti zaštićeni artiljerijom i višecjevnim raketnim sistemima“, dodao je Bakulin.

Dodao je da su ruske snage pretrpjele velike gubitke vozila u tom procesu.

U srijedu je Ukrajina također tvrdila da su ruske vojne snage izgubile 1.670 ljudi u 24 sata, ažurirajući svoju procjenu ruskih ratnih gubitaka na 834.670 vojnika.

‘Nemaju neograničen broj vojnika’

Zapovjednik UAV voda pridruženog 68. jegerskoj brigadi izjavio je da ruske snage nekada šalju do 30 UAV-ova da napadnu jednu poziciju.

U nedjelju je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je Rusija ispustila 1.250 kliznih bombi tokom prethodne sedmice, gotovo dvostruko više nego obično, što ukazuje na to koliko se borbe pojačavaju.

Rusija obično koristi klizne bombe na ukrajinskim linijama fronta. U bitkama za Severodonjeck 2022. i Bahmut 2023, Rusija je pobijedila u urbanom ratovanju tzv. „napadima ljudskim valom“ koji su prouzrokovali ogromne gubitke.

U Pokrovsku, to više nije slučaj, kazao je Viktor Tregubov, glasnogovornik jedinice Horticia, koja se bori tamo.

„Nemaju neograničen broj vojnika, koje bi jednostavno bacali u grad val za valom, sve dok ne počnu zauzimati predgrađa, zatim ulaze u grad, uništavajući zgrade bliže centru i tako dalje. Ovu taktiku su već napustili u Pokrovsku“, kazao je teletonu.

Duboki udari pogađaju rusku logistiku

Ukrajina je nastavila koristiti dronove u svojoj kampanji strateškog ometanja logistike na ruskom tlu.

Prošli petak je ukrajinski Generalštab rekao da su pogodili tvornicu Kremnij El u Brjansku, za koju su rekli da proizvodi elektroničke komponente za sisteme zračne odbrane, uključujući borbene avione i čuvene S-300 i S-400 sisteme protuzračne odbrane.

U ponedjeljak su ukrajinske snage pogodile centralni radar sistema zračne odbrane S-400, koji pruža koordinate ciljeva na srednjim i visokim visinama.

Sistem S-400 najskuplji je sistem zračne odbrane koji Rusija proizvodi. Indija je 2018. godine sklopila ugovor za kupovinu četiri kompleksa, koji se sastoje od centralnog radara, vozila za lansiranje i raketa, za 5,5 milijardi dolara.

U nedjelju je Ukrajina pogodila skladišta u ruskoj regiji Orjol puna dronova i termobaričnih bojevih glava, uzrokujući sekundarne detonacije. Generalštab je rekao da su njihovi dronovi također pogodili rafineriju nafte u Rjazanu koja proizvodi dizel za tenkove i avionsko gorivo.

Ministarstvo odbrane Rusije je izjavilo da je u noći na srijedu osujetilo veliki ukrajinski napad dronovima, oborivši 104 UAV-a preko nekoliko regija.

Međutim, generalštab Ukrajine saopštio je da su dronovi uspješno napali rafineriju Nižnji Novgorod, koja snabdijeva rusku vojsku, i zapalili je.

Andrij Kovalenko, šef Centra za suzbijanje dezinformacija, rekao je da je postrojenje u vlasništvu Lukoila četvrta najveća rafinerija nafte u Rusiji, koja proizvodi do 17 miliona tona proizvoda godišnje.

Američki izbori još nisu ometali snabdijevanje Ukrajine oružjem, rekao je Zelenski u nedjelju, iako će humanitarni programi kojima je američki predsjednik Donald Trump oduzeo sredstva izvršnim uredbama imati utjecaj.

„Ono što ja radim fokusirano je na vojnu pomoć, koja, hvala Bogu, nije obustavljena“, kazao je Zelenski.

Evropski saveznici su požurili da obećaju pomoć usred bojazni da bi američka vojna pomoć mogla biti zaustavljena.

U ponedjeljak je Francuska obećala 6 milijardi eura (6,2 milijarde dolara) u vojnoj i finansijskoj pomoći Ukrajini.

Slovačka osuđuje Ukrajinu zbog protoka plina

U međuvremenu je tinjajući sukob između Ukrajine i NATO saveznice Slovačke eskalirao prošle sedmice, kada je slovački premijer Robert Fico nazvao Zelenskog „neprijateljem Slovačke“.

Ova izjava, koju je prenio nezavisni novinski servis Dennik N, izrečena je tokom rasprave o ruskom fosilnom plinu u slovačkom parlamentarnom ekonomskom odboru u utorak.

„Naš neprijatelj je Zelenski. Zelenski je izazvao probleme s kojima se suočavamo. Ne sviđa mi se jer šteti Slovačkoj“, navodno je rekao Fico.

Govorio je o prestanku protoka ruskog plina preko ukrajinske teritorije 1. januara, kada je okončan ugovor Ukrajine s Gazpromom bez obnavljanja.

„Neće biti ugovora – to je jasno“, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin u decembru. „Dobro, snaći ćemo se – i Gazprom će se snaći.“

Ukrajina se već dugo žali da izvoz ruskih energenata finansira moskovsku ratnu mašineriju.

„Vrijeme je da se prekine tok petrodolara koji pokreće rusku agresiju“, rekao je ukrajinski predsjednički savjetnik Vladislav Vlasiuk ambasadorima EU-a u Kijevu ovog mjeseca.

Devet dana poslije, Putin se pohvalio da je budžet za 2024. dobio 13,15 milijardi dolara više od prodaje nafte i plina nego što je očekivano.

U utorak je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov izjavio: „Rusija je zainteresovana za nastavak ove trgovine“.

Obje strane su pokušale da koriste energiju kao oružje u ovom ratu, jer je EU sankcionisala rusku naftu, dok je Rusija smanjila protok plina kako bi pritisla evropske ekonomije i zaustavila vojnu pomoć Ukrajini.

Slovačka, Mađarska i Austrija nemaju izlaz na more i tvrde da im je potreban ruski plin za podršku ekonomijama više nego većini drugih članica EU-a i NATO-a.

Zelenski je u srijedu napisao na društvenim mrežama da je tečni prirodni plin (LNG) iz SAD-a bolja zamjena za Evropu.

„Američki LNG plaća se novcem, ali ruski plin mora biti plaćen ne samo novcem, nego i nezavisnošću i suverenitetom“, kazao je Zelenski. „Mnogi u Evropi su već prošli ovo i izabrali su da sačuvaju nezavisnost i suverenitet. Ali ne i gospodin Fico.“

Njih dvojica se ne vole.

U decembru prošle godine, Fico je postao drugi čelnik iz Evropske unije koji je posjetio Moskvu tokom rata, nakon Viktora Orbana iz Mađarske.

Zelenski je optužio Ficu da traži ličnu korist.

„Mi se borimo za život, Fico se bori za novac, a teško da se bori za slovački novac“, kazao je Zelenski u svom večernjem obraćanju 23. decembra.

Rekao je da je Fico odbio finansijsku kompenzaciju za slovačke potrošače kako bi nadoknadio povećane troškove kupovine neruskog plina. „Iz nekog razloga, Moskvu smatra profitabilnijom“, rekao je Zelenski.

Fico, koji je preživio atentat prošle godine, suočio se s osporavanjem svoje političke pozicije.

Opozicione stranke, pozivajući se na njegovu prorusku vanjsku politiku, pokušale su održati glasanje o nepovjerenju njegovoj vladi u utorak i srijedu. Nisu uspjeli prikupiti kvorum zastupnika potreban za peticiju za taj prijedlog, ali su planirali ponovni pokušaj 4. februara.

Dodatne sankcije na putu

Garancije energetske sigurnosti za Mađarsku navodno su bile u središtu sporazuma EU-a o uvođenju novog paketa sankcija Rusiji.

Mađarska se ranije protivila sankcijama protiv Rusije, ali je navodno uključena u 16. krug sankcija.

EU je razmatrala uvođenje postepene zabrane ruskog aluminija i izbacivanje 15 ruskih banaka iz međubankarskog sigurnog prenosnog sistema, SWIFT, izvijestio je Bloomberg u ponedjeljak, navodeći neimenovane izvore. Osim toga, sankcionisano bi bilo 70 brodova uključenih u ilegalnu trgovinu ruskom naftom.

Evropska unija je također u ponedjeljak pristala produžiti postojeće sankcije.