Trumpov prijedlog o iseljavanju Palestinaca ravan etničkom čišćenju, ali to nije nova ideja
Iako Trump ima reputaciju čelnika koji koristi prisilu u odnosu s drugim državama, analitičari kažu da Egipat i Jordan imaju interese zbog kojih bi prihvatanje raseljenih Palestinaca bilo nemoguće.
![Palestinci se vraćaju u svoje domove na sjeveru Gaze nakon postizanja dogovora o prekidu vatre između Izraela i Hamasa [Dawoud Abu Alkas / Reuters]](/wp-content/uploads/2025/01/2025-01-29T123104Z_1661503142_RC2IJCAE5K0N_RTRMADP_3_ISRAEL-PALESTINIANS-GAZA-CEASEFIRE-1738182678-1738226944.webp?resize=770%2C513&quality=80)
Prizori slavlja i dirljivih spajanja porodica uobičajena su pojava širom Pojasa Gaze sada kada se stotine hiljada raseljenih osoba vraćaju u svoje domove na sjeveru teritorije.
Krhki prekid vatre nakon 15 mjeseci rata u Gazi učinio je povratak mogućim. No, dok zagovornici ljudskih prava pozdravljaju rijetki slučaj obrnutog raseljavanja u palestinskoj historiji, predsjednik SAD-a Donald Trump pozvao je na premještanje cijele populacije Gaze u Egipat i Jordan.
Nastavite čitati
list of 4 itemsHamas potvrdio nastavak provedbe sporazuma o prekidu vatre
Koji je cilj izraelskog kršenja sporazuma o Gazi: Teži li nastavku rata
Dogovor ponovno na pravom putu, zarobljenici iz Gaze bit će oslobođeni prema planu
„Govorite o vjerovatno milion i po ljudi“, kazao je Trump reporterima. „Jednostavno očistimo sve to i kažemo: ‘Znate, gotovo je'“.
Analitičari kažu da je Trumpov prijedlog ravan etničkom čišćenju, ali nema realne šanse za ostvarenje, s obzirom na geopolitičku situaciju u regiji.
Yousef Munayyer, šef Programa za Palestinu i Izrael u Arapskom centru u Washingtonu, kazao je da bi Trumpovu „nečuvenu“ izjavu trebalo osuditi jer krši sve norme i osnovna prava. Dodao je, međutim, i da je treba uzeti s dozom skepticizma.
„Trump govori razne stvari“, objasnio je Munayyer. „Nekada misli to što govori, nekada ne. Nekada su to stvari koje je čuo u razgovoru od prije pet minuta. Nekada su to stvari koje misli da je čuo, ali ih je pogrešno razumio.“
Munayyer kaže da ideja o etničkom čišćenju Gaze nije nova i da je prisutna od izbijanja rata u oktobru 2023.
Međutim, priču o raseljavanju Palestinaca u Egipat, jedinu arapsku državu s kojom graniči, odmah je prekinuo Kairo. Jordan, koji se nalazi pored okupirane Zapadne obale, također je odbio ideju o masovnom raseljavanju.
Obje ove države ponovile su svoje stavove nakon Trumpovih nedavnih komentara.
„Ovdje nije samo riječ o tome kakav je stav ovih država prema Palestini ili šta misle o izraelsko-palestinskom pitanju“, kazao je Munayyer. „Ovdje je riječ i o njihovim vlastitim izazovima nacionalne sigurnosti – egzistencijalnim izazovima, koji zaista ne mogu biti izostavljeni iz ove diskusije.“
Egipat i Jordan kažu – ne
Egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi u srijedu je naglasio da Egipat neće učestvovati u bilo kakvoj kampanji da se uklone Palestinci iz Gaze, navodeći „nepravednost“ raseljavanja, kao i egipatsku sigurnost.
„Želim uvjeriti egipatski narod da nećemo biti popustljivi, niti ćemo dozvoliti ugrožavanje egipatske nacionalne sigurnosti“, kazao je.
El-Sisi je dodao da bi, ako bi on razmotrio prihvatanje raseljavanja Palestinaca, egipatski narod izašao na ulice da ga upozori da to ne čini.
„Jasno kažem: raseljavanje palestinskog naroda s njihove zemlje je nepravda u kojoj nećemo učestvovati“.
Jordan je ponovio isti stav. Ministar vanjskih poslova Ayman Safadi rekao je da je stav Hašemitske Kraljevine „ireverzibilan i nepromijenjen“.
Iako je Trump stekao reputaciju čelnika koji koristi prisilu u odnosu s drugim državama, analitičari kažu da Egipat i Jordan imaju ključne interese zbog kojih bi prihvatanje raseljenih Palestinaca iz Gaze bilo nemoguće.
Obje vlade boje se negativne reakcije svog stanovništva, koje bi bilo kakvu ulogu u etničkom čišćenju posmatrale kao izdaju palestinskog pitanja, i dalje centralnog u regiji.
Nadalje, priliv stotina hiljada raseljenih Palestinaca, uključujući možda i hiljada prekaljenih boraca, mogao bi destabilizirati političke, ekonomske i sigurnosne strukture u Egiptu i Jordanu, stručnjaci su kazali Al Jazeeri.
Nancy Okail, predsjednica Centra za međunarodnu politiku, američke ekspertske organizacije, kazala je da se Trumpovi komentari ne temelje ni na kakvoj stvarnoj strategiji.
„Egipatska vlada, a posebno predsjednik El-Sisi, bila je veoma jasna da je ovo granica koja se ne prelazi, dakle crvena linija“, kazala je Okail. „Nema šanse da bi ovo moglo biti prihvaćeno.“
Dodala je da bi Trump, samoproglašeni posrednik u sklapanju dogovora, mogao pokušati upotrijebiti pristup nagrade i kazne da uvjeri Egipat da prihvati Palestince iz Gaze, ali El-Sisi ne bi ni razmotrio tu ideju.
„Prije svega, tu je problem kapaciteta, ali i legitimnosti. Najvažnije od svega, to predstavlja direktnu prijetnju stabilnosti države“, kazala je Okail.
Annelle Sheline, saradnica i istraživačica u Institutu Quincy za odgovorno umijeće vođenja države, kazala je da Jordan ima slične probleme kada je u pitanju masovno raseljavanje.
Iako bi ljudi „trebali biti zabrinuti“ zbog Trumpovog prijedloga, Sheline je kazala da američki predsjednik „možda nije u potpunosti razmotrio posljedice“ ove politike na Jordan i cijelu regiju.
„Tako je apsurdno, često čujem ljude kako kažu: ‘Zašto ih druge države ne prihvate ili zašto jednostavno ne odu?’ A zašto ih Izrael ne prestane ubijati? To je pravo pitanje“, Sheline je kazala Al Jazeeri.
Trumpova šokantna izjava o iseljavanju
Posljedice su se počele osjećati u subotu, kada je Trump šokirao Bliski istok eksplicitnim pozivom da se populacija Gaze prebaci iz razorenog Pojasa.
„Volio bih da Egipat primi ljude i Jordan da primi ljude“, kazao je Trump.
Svoj prijedlog je opravdao opisujući razaranje u Gazi, nakon više od godine neprestanog izraelskog bombardovanja.
„To je sada doslovno razoreno područje. Gotovo sve je uništeno i ljudi tamo umiru“, kazao je Trump. „Radije bih sarađivao s nekim od arapskih nacija i izgradio smještaj na drugoj lokaciji, gdje za promjenu mogu živjeti u miru.“
Rekao je da raseljavanje može biti privremeno ili „dugoročno“.
Uprkos negativnim reakcijama, Trump je ponovio svoj prijedlog u ponedjeljak, tvrdeći da je razgovarao s egipatskim predsjednikom o ovom pitanju.
„Volio bih da on primi neke [Palestince]“, kazao je Trump. „Mnogo smo im pomogli i siguran sam da će i on pomoći nama.“
Egipat je glavni primatelj američke pomoći. Međutim, ni Bijela kuća ni egipatsko predsjedništvo nisu objavili podatke o navodnom razgovoru između Trumpa i El-Sisija.
SAD ‘nije ograničen’ zakonom
Trumpove izjave predstavljaju preokret politike njegovog prethodnika Josepha Bidena koja je odbila trajno uklanjanje Palestinaca iz Gaze.
Ipak, u oktobru 2023. godine, na početku rata, u zahtjevu za finansiranjem u toku Bidenovog mandata spomenuta je mogućnost masovnog raseljavanja.
U pismu Bijele kuće Kongresu sugerisano je da će pomoć Izraelu „podržati raseljene i sukobom pogođene civile, uključujući palestinske izbjeglice u Gazi i na Zapadnoj obali“ i „odgovoriti na potencijalne potrebe stanovnika Gaze koji bježe u susjedne države“.
Sheline je kazala da bi u „alternativnom univerzumu“ u kojem bi arapske države pristale primiti raseljene Palestince, Bidenova administracija podržala masovno uklanjanje stanovništva iz Gaze.
„Međunarodno pravo nije ograničilo SAD ili Izrael kada su u pitanju Palestinci nikada, a pogotovo ne pod prethodnom administracijom“, kazala je Sheline koja je dala ostavku u američkom State Departmentu u znak protesta zbog politike prema Gazi.
Istakla je da američki zakoni nalažu obustavu slanja vojne pomoći državama koje krše ljudska prava.
„U toku Bidenovog mandata, bilo je jasno da on nema namjeru poštovati ni međunarodne ni američke zakone koji nalažu da SAD ukine sigurnosnu pomoć Izraelu.“
Etničko čišćenje može se smatrati i ratnim zločinom i zločinom protiv čovječnosti, a kritičari kažu da Trumpov prijedlog čini da odgovara opisu.
Stručnjaci iz Ujedinjenih naroda su 1994. definisali etničko čišćenje kao „namjernu politiku koju je osmislila jedna etnička ili vjerska grupa da ukloni nasilnim i sredstvima užasa civilnu populaciju druge etničke ili vjerske grupe sa određenih geografskih područja“.
Izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich pozdravio je Trumpove komentare u ponedjeljak, rekavši da sarađuje s premijerom Benjaminom Netanyahuom i ostatkom kabineta na „pripremi operativnog plana i da osigura provedbu vizije predsjednika Trumpa“.
Munayyer je kazao da je Izrael svojim postupcima pokazao da želi očistiti Gazu od njenih stanovnika.
„Jedno je vršiti etničko čišćenje slanjem kamiona i i tjeranjem ljudi pod prijetnjom oružjem da se ukrcaju“, kazao je.
„Drugi način je jednostavno uništiti sve tamo, učiniti mjesto nenastavnjivim i potom prisiliti ljude da odu jer je život tu nemoguć. Mislim da je to cilj Izraelaca sve vrijeme.“
Budućnost Gaze
Munayyer je naglasio da obnova Gaze zahtijeva političku volju i trajni prekid vatre, a ne raseljavanje njenog stanovništva.
„Ljudi su bili tamo za vrijeme genocida“, rekao je. „Nisu ni u kakvoj većoj opasnosti da poginu sada kada su bombe prestale padati. Situacija je daleko od idealne. Međutim, ako želite zapravo početi obnovu i osigurati privremeno stanovanje i sklonište i komunalne usluge ovim ljudima dok se obnova događa, to nije kao odlazak na Mars“.
Gaza je još u prvoj fazi primirja, koje je počelo 19. januara i trajat će 42 dana. Budućnost teritorije, uključujući planove obnove, neće biti finalizirana do drugog i trećeg dijela sporazuma.
Veliko pitanje i dalje je ko će upravljati Gazom. Izrael i SAD su kazali da neće dozvoliti Hamasu da ostane na vlasti.
Prošli mjesec je tadašnji državni sekretar Antony Blinken predstavio plan za „dan poslije“ u Gazi u kojem bi druge zemlje poslale vojnike za privremene sigurnosne snage, otvarajući put za „potpuno reformisanu“ Palestinsku samoupravu (PA) da upravlja teritorijom.
Međutim, nije jasno hoće li Hamas prihvatiti prisustvo stranih vojnika u Gazi. Osim toga, Netanyahu je u više navrata odbio predaju teritorije Palestinskoj samoupravi, uprkos njenoj bliskoj sigurnosnoj koordinaciji s izraelskim snagama na Zapadnoj obali.
Okail je kazala da nema palestinskih glasova u razgovoru o budućnosti Gaze, naglašavajući da to ko će upravljati palestinskim teritorijama ne treba određivati SAD, Izrael ili regionalne sile.
„Ako im ne budu diktirali ko će upravljati i ko će se kandidovati za izbore, Palestinci imaju šansu. Oni imaju volju i kapacitet da učestvuju u političkom procesu“ kazala je.