Bojkot trgovina: Cijene se mogu dovesti u red, ali potrebna je politička volja

Hrvatska je pred novim bojkotom kupovine, ali se postavlja i pitanje koliko takva akcija, pogotovo jednodnevna, može zapravo pomoći da se situacija sa poskupljenjima dovede u red.

Platforma je pozvala potrošače na potpuni bojkot Lidla, Eurospina i dm-a
Službeni podaci Porezne uprave, poslije prvog bojkota u Hrvatskoj, kažu kako je broj fiskaliziranih računa izdanih u petak, 24. januara, u djelatnosti trgovine bio manji za 44 posto (Duško Jaramaz / Pixsell)

U Hrvatskoj se još nisu slegli niti dojmovi poslije prvog bojkota kupovine u prodavaonicama, koji je održan 24. siječnja, a već je najavljen novi koji je najavljen za petak, 31. siječnja, kao i još neke akcije. Bojkot kupovine radi skupih prehrambenih proizvoda ubrzo je prešao i granice Hrvatske, pa se slične akcije najavljuju i u susjednoj Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, ali i Sjevernoj Makedoniji.

Službeni podaci Porezne uprave, poslije prvog bojkota, kažu kako je broj fiskaliziranih računa izdanih prošlog petka u djelatnosti trgovine bio manji za 44 posto, a iznos za čak 53 posto manji u usporedbi sa petkom tjedan dana ranije. Vidjelo se na dan bojkota i golim okom koliko je kupaca oko prodavaonica širom Hrvatske bilo manje.

U najavi novog bojkota, Josip Kelemen iz potrošačke platforme “Halo, inspektore”, koja je i organizator bojkota, pozvao je građane na još snažniji bojkot i suzdržavanje od svih oblika kupovine proizvoda, ali i usluga.

“Nemojte ići u banke, izbjegavajte dostavljače. I oni su dio cjenovnog porasta. Nemojte točiti gorivo, nemojte kupovati karte, nemojte putovati i nemojte kupovati online. Nemojte ići u drogerije… Pozivam građane da ne naručuju dostave, ne plaćaju račune, bojkotirajmo banke”, rekao je Kelemen.

Pozvao je i na jednotjedni bojkot tri trgovačka lanca – Lidla, Eurospina i DM-a, ali i tri proizvoda – Coca-Cole, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Ti su proizvodi odabrani jer je kod njih, kako je navedeno, uočen enorman rast cijena. U najavi bojkota pozvani su blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da se pridruže bojkotu, kao i da tog dana uspore svoj rad. Taj bojkot trebao bi početi već u četvrtak i trajao bi do naredne srijede, 5. veljače.

“Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku, idemo reći ‘ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život'”, rekao je Kelemen.

Građani za bojkot

Brojni građani s kojima smo razgovarali o prošlom i novom bojkotu kupovine kažu kako će se svakako pridružiti i da je jedino to što trenutno obični građani u ovoj skupoći, koja ne staje, mogu učiniti. Oni redom podsjećaju na cijene nekih proizvoda koje su od 1. siječnja 2023. godine, kada je uveden euro kao službena valuta u Hrvatskoj, porasle i za 70, 80, pa i više posto. Pri tome ističu i gotovo nevjerojatnu situaciju da su cijene prehrambenih proizvoda u Njemačkoj, Austriji ili drugim razvijenim zapadno europskim državama jeftinije nego u Hrvatskoj.

„Bojkotirala sam kupovinu prošli petak, bojkotirat ću i ovaj petak, ali i svaki drugi dan kada se budemo organizirali. Mislim da jedino na ovaj način nešto možemo učiniti jer ovo više nije normalno. Cijene su nam otišle u nebo, a plaće i mirovine ostale gotovo iste“, kaže Karmen Orlović Mudri iz Vukovara.

„Ne znam koliko se kroz bojkot može napraviti, ali ovo je svakako dobra poruka svima, a prije svih Vladi RH jer su oni najodgovorniji. Oni imaju instrumente i moć da nešto naprave, a ne čine ništa i pri tome ne kontroliraju trgovce koji imaju nerealno visoke trgovačke marže. Posebno mi je drago što se u bojkot uključio veliki broj građana iz cijele Hrvatske, a kako vidim on se širi i u susjedne države“.

Smatra i da Vlada za određene prehrambene namirnice, koje su ključne za život ljudi, mora uvesti strogu kontrolu kako bi građani mogli normalno živjeti i da ih svi mogu priuštiti. One druge namirnice, koje se mogu nazvati luksuzom ili da nisu ključne, mogu imati i veće marže i njih neka su kupuju oni koji si to mogu priuštiti.

Ciljani bojkot

Međutim, poslije svega što je rečeno o bojkotu i najavljenom bojkotu postavlja se pitanje koliko on zapravo može pomoći građanima da se cijene dovedu u red i ima li on uopće smisla. Na temu bojkota, proizvođač i distributer raznih proizvoda Mario Radić smatra da je najbolje provesti ciljani bojkot proizvoda koji su neprimjereno skupi, što se na kraju i jednim dijelom i učinilo, a ne bojkot u kojem se bojkotiraju i proizvodi koji imaju normalne cijene.

“Organiziran je bojkot svih proizvoda. Imamo situaciju da netko u ‘Podravci’ radi taj proizvod i onda, ako bude bojkot tih proizvoda koje naši radnici rade, naša industrija, bit će potop te industrije. I sam sam proizvođač i 50 posto mi je hrvatsko tržište. Kad meni nedostaje prometa na hrvatskom tržištu, netko će dobiti otkaz jer nećemo moći funkcionirati. S druge strane, hajdemo napraviti bojkot na 30 dana i neka nitko ništa ne kupuje. Hoćete li dobiti plaću svi skupa? Hoće li javna uprava imati plaće sljedeći mjesec? Razmišlja li netko dva koraka unaprijed”, pita Radić.

I sami trgovci kažu kako oni zapravo i nisu toliko osjetili taj bojkot jer jedan dan nema nekog učinka. Navode kako je u petak bila osjetno manja potrošnja, ali je zato četvrtak bio jači dok je subota bila rekordna. Mišljenja su da samo višednevni bojkot može dovesti do nekog rezultata jer bi tada moralo doći do otpisa raznih kvarljivih proizvoda.

‘Slobodno lovište’

Govoreći o održanom i najavljenom bojkotu, sveučilišni profesor Ljubo Jurčić, koji je i bivši ministar gospodarstva u Vladi RH, kaže kako je u Hrvatskoj u tijeku zapravo „slobodno lovište“ kada je riječ o cijenama. Prema njegovim riječima, makroekonomski podaci Hrvatske su trenutno relativno dobri ali ovakav odaziv građana na bojkot pokazuje da su ljudi zapravo očajni.

„Hrvatska Vlada se svako malo hvali dizanjem kreditnog rejtinga, smanjenjem deficita i sličnih podataka koji običnim građanima ništa ne znače. Oni vide da za 50 eura danas mogu puno manje kupiti nego prije par godina. Ne očekujem nikakav poseban rezultat od bojkota, ali je on svakako dobra poruka prije svega ministrima i Vladi RH. Vjerujem kako će se sa građanima solidarizirati i sami trgovci te da će na neke proizvode smanjiti marže i to će biti to“, rekao je Jurčić.

Govoreći o razlozima bojkota, kaže kako je zapravo najveća odgovornost na Vladi koja ima instrumente i moć da napravi neke korake kako bi se cijene dovele u red. Smatra i da nedostaje snažnija kontrola države kakva postoji u drugim zapadnim državama za razliku od Hrvatske.

„Za ovakve cijene nisu krivi trgovci jer oni nisu socijalna ustanova, kao uostalom i proizvođači. Njima je cilj fakturirati najvišu cijenu za koju mogu prodati neki proizvod. Međutim, tu mora postojati određena kontrola koja ne bi dozvolila nekakvo divljanje cijena kakvo imamo u Hrvatskoj. Primjera radi, tržište SAD-a se smatra najliberalnijim tržištem na svijetu, ali SAD ima i najstrože regulatore. Vidimo to i na primjeru niza država Europske unije koje imaju uređenu državu, ali i tržište.

S ovakvim cijenama, a da bi građani Hrvatske živjeli bez bojkota, prosječna plaća bi trebala iznositi 2.000 eura, a ne koliko ona danas iznosi. Moramo biti svjesni da ljudi danas najviše kupuju radi životnih potreba, bez kojih ne možemo živjeti, a puno manje bez želja i prohtjeva kojih se ipak možemo odreći“, pojašnjava Jurčić.

‘Znanje i poluznanje’

Uz nedostatak veće kontrole, Jurčić kao glavni razlog visokih cijena u Hrvatskoj vidi u slaboj proizvodnji i činjenici da Hrvatska gotovo ništa ne proizvodi dovoljno niti za svoje potrebe.

„Tu je ključan problem jer kada se radi sustavno onda država kontrolira puno toga kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji. Onda se kontrolira i proizvodnja sjemena, pesticida, herbicida, prijevoza… To se radi kroz nevidljive subvencije, kako to radi i ostatak Europe, i na taj način svi u tome lancu budu zadovoljni jer im se pokrivaju određeni troškovi. Na kraju i sami građani budu zadovoljni jer imaju niže cijene.

Međutim, da bi se to napravilo mora postojati plan i sustavan rad u koji bi bili uključeni ne samo ministarstvo i neki pojedinci nego i fakulteti, instituti i drugi. Potrebne su dvije do pet godina da se stanje dovede u red, ali mora postojati politička odluka koje za sada nema. Ništa manji problem u Hrvatskoj je poluznanje jer onaj tko ne zna i to prizna okruži se s onima koji znaju. Međutim, oni koji misle da znaju i misle da sve znaju oni najviše štete jer donose kriva rješenja“, zaključio je Jurčić.

I Hrvoje Stojić, koji je glavni ekonomista u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, oštar je prema Vladi navodeći kako je licemjerno od države na bilo koji način podržavati bojkot kupovine čemu smo svjedočili na prošlom bojkotu. Prema njegovim riječima, zna se da su trgovine prošlih godina jako doprinijele rastu prihoda od poreza na dodatnu vrijednost.

U isto vrijeme, iz Udruge Glas poduzetnika su protiv bojkota ali se, kako ističu, zalažu za niže poreze.

I dok su prošli bojkot trgovci dočekali pomalo nespremni, vjerojatno ne računajući na toliki odaziv, pred ovaj novi poziv su prilično aktivni. Tako se najavljuju razna sniženja, ali i nagradne igre pri kupovini određenih proizvoda.

Izvor: Al Jazeera

Reklama