Mentalno zdravlje mladih: Strah od neuspjeha, društveni pritisak, osjećaj usamljenosti…

Mentalno zdravlje mladih danas je ozbiljna tema koja zahtijeva pažnju. Između pritisaka društvenih mreža, očekivanja okoline i ličnih nesigurnosti, mnogi ostaju zarobljeni u tišini svojih problema.

Dok se o mentalnom zdravlju sve češće govori, suštinski se još nedovoljno bavi ovim pitanjem. Mladi se često nalaze pod pritiskom da izgledaju sretno i zadovoljno, no iza tog privida se kriju strahovi, anksioznost i osjećaj usamljenosti. Nedostatak razumijevanja, podrške i otvorenog razgovora dovodi do toga da se problemi guraju pod tepih, a oni vremenom postaju sve teži.

Aldin Hasić, magistrant Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na smjeru komunikologija, u razgovoru otkriva koliko se mladi danas zaista posvećuju svom mentalnom zdravlju.

“Mislim da se ne bavimo dovoljno svojim mentalnim zdravljem, bez obzira na dobnu skupinu kojoj pripadamo. Iako danas, više nego ikada, pričamo o tom problemu, opet se suštinski nedovoljno bavimo samima sobom, jer počevši od mene samog, da sam navrijeme reagovao, ne bih sebe doveo u situaciju u kojoj jesam.”

’Važno je priznati sebi da niste dobro’

U društvu u kojem je često prisutna stigma o mentalnom zdravlju, traženje pomoći ostaje veliki izazov za mnoge mlade ljude.

“Veoma je važno priznati sebi da niste dobro, zatim progovoriti naglas bilo kome, ili o bilo čemu, makar to bili i zidovi sobe”, ističe Aldin, naglašavajući da je sljedeći najvažniji korak upravo traženje stručne pomoći koje će nas dalje usmjeriti kako da pomognemo sami sebi.

Međutim, u Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji specifična strategija za zaštitu mentalnog zdravlja mladih, iako postoje strategije za opštu populaciju na nivou entiteta.

Mnoge mlade osobe se obraćaju “Plavom telefonu (savjetodavna služba)“, ali zbog dugih čekanja na termine (ponekad i po mjesec dana), nisu u mogućnosti dobiti pravovremenu pomoć.

Strah od neuspjeha, društveni pritisak, depresija…

Psiholozi i savjetodavne službe poput Plavog telefona pružaju uvid u stvarne izazove s kojima se susreću mladi u Bosni i Hercegovini, ali i nude konkretne preporuke za bolju podršku.

Prof. dr. Jasna Bajraktarević, psihologinja, ističe da mladi dolaze s različitim problemima koji održavaju kompleksnost njihovih svakodnevnih života.

“Anksioznost i stres često su posljedica pritisaka zbog škole, straha od neuspjeha, nesigurnosti u budućnost, društvenog pritiska i potrebe za prihvatanjem u vršnjačkoj grupi ili porodici. Također, često se suočavaju s depresijom, nedostatkom podrške u porodici ili od prijatelja, sukobima s roditeljima, problemima u vezama, kao i izazovima vezanim za identitet i samoprihvatanje. Sve je češći problem i utjecaj društvenih mreža, ovisnost o internetu, cyberbullying i pritisak virtuelnog svijeta.”

Bajraktarević savjetuje da je veoma važno izražavanje emocija i prihvatanje vlastitih osjećaja bez osuđivanja: ”Normalno je osjećati se preplavljeno ili anksiozno u izazovnim vremenima. Bitno je pronaći način da se osjećaji izraze, bio to razgovor s prijateljima, pisanje dnevnika ili kroz kreativne aktivnosti.”

Bajraktarević, također, ističe važnost postavljanja realističnih ciljeva i slavljenja malih uspjeha.

“Rad na stvarima koje vas ispunjavaju, bilo da je to hobi, sport, ili volontiranje, može pomoći u pronalaženju ununtrašnjeg mira.” Ukoliko ni to nije moguće, uvijek postoje grupe podrške ili stručnjaci koji mogu pomoći, dodaje Bajraktarević.

Većina mladih smatra da pomoć nije dostupna

Njena poruka dodatno je potvrđena podacima koje je podijelila Maja Kovačević, savjetnica na savjetodavnoj liniji “Plavog telefon”. U saradnji s UNICEF-om BiH provedena je analiza koja je pokazala da 80 posto mladih smatra da stručna pomoć nije pristupačna.

Kovačević ističe da su mladi naglasili potrebu za dostupnim SOS linijama 24/7, sigurnim prostorima u zajednicama i boljom informisanošću o mentalnom zdravlju kroz školske programe.

„Podizanje svijesti o mentalnom zdravlju treba biti prioritet. Stvaranjem sigurnog prostora unutar škola omogućilo bi se mladima da otvoreno govore o svojim problemima, dok bi vršnjaci postali senzibilniji prema izazovima s kojima se suočavaju njihovi prijatelji“, zaključuje Kovačević.

Briga o sebi

Aldin naglašava da je u današnjem društvu ključ u tome da se mladi nauče prepoznati trenutke kada im je potrebna pauza i osnaže se kroz self-care (briga o sebi) prakse, koje nisu luksuz, već nužna komponenta svakodnevnog života.

“Iako o tome mnogo pričamo, prava briga o sebi je još uvijek nedovoljna”, kaže Aldin, dodajući da je upravo to jedan od razloga zbog kojeg se mladi suočavaju s neprepoznatnim problemima.

Self-care, pojam koji je zaživio prvenstveno putem društvenih mreža postaje ne samo trend, već i neophodan alat za emocionalnu i mentalnu stabilnost. Kada stres i pritisci postaju svakodnevnica u životima mladih ljudi, self-care treba da bude ključ za očuvanje mentalne ravnoteže. Briga o sebi omogućava stvaranje veće otpornosti na izazove koji nas očekuju. Pružanje pažnje sebi nije opcija, već osnovna potreba za zdravlje.

Humor kao trenutno olakšanje

Iako humor može pružiti trenutno olakšanje, Aldin ističe da smijeh nije dugoročno rješenje za mentalne izazove.

“Smijeh i humor su olakšanje u datom trenutku, dok ste poneseni pozitivnom atmosferom, no čim raspoloženje splasne, ponovo se nalazite na istoj početnoj tački”, objašnjava Aldin. Za njega humor nije lijek za duboke unutrašnje borbe, već privremeni izlaz koji ne rješava stvarne probleme, već ih samo stavlja na čekanje.

Stoga, iako humor može biti koristan kao privremeni izlaz, ključna je dugoročna briga o mentalnom zdravlju koja podrazumijeva prepoznavanje problema i rad na njihovom rješavanju.

Aldin naglašava da su problemi današnjeg društva vrlo kompleksni, a jedan od ključnih je otuđivanje. U savremenom, komercijalnom društvu, novac postaje centar svega, a u toj trci za osnovnom egzistencijom gubimo sebe, svoje prijatelje, partnere i emocije.

“Na kraju, iako smo, možda, bogatiji za koju novčanicu, ostajemo sami i suštinski nesretni, kao društvo u cjelini“, zaključuje Aldin.

Suočavanje s izazovima današnjeg društva zahtijeva hrabrosti da stanemo pred vlastite slabosti i potražimo pomoć, jer samo na taj način možemo izgraditi zdraviju budućnost.

Najlakše je upasti u začarani krug svakodnevnih obaveza i stresova, no veoma je važno zapamtiti da briga o sebi nije luksuz, već nužnost za mentalnu ravnotežu. Mentalno zdravlje mladih nije samo pitanje pojedinca, već cijelog društva. Ulažući u njihovu dobrobit, ulažemo u bolju budućnost za sve.

U savremenom društvu, gdje su posao, škola i društvene mreže često prioriteti, mnogi mladi ljudi, iako okruženi ljudima, osjećaju se otuđeno i usamljeno. Na prvi pogled imaju sve, ali se gubi pravi smisao međuljudskih veza, što dovodi do emocionalne distanciranosti i usamljenosti.