Evropski desničari i populisti s oduševljenjem dočekali Trumpov povratak na vlast

Evropski populisti će vjerovatno vidjeti Trumpovu pobjedu kao potvrdu svojih stavova o suverenizmu, migracijama i euroskepticizmu.

Mađarski premijer Viktor Orban pokazuje najviše oduševljenja Trumpovim povratkom u Bijelu kuću (Carlos Barria / Reuters)

Mnogi evropski populisti i krajnji desničari nadaju se da će povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a pomoći rastu njihove popularnosti u Evropi.

Analitičari upozoravaju da će njegov povratak sigurno koristiti evropskim desničarima koji su slavodobitno dočekali njegovu pobjedu.

Prema analizi Centra za evropske reforme, think-tanka sa sjedištem u Londonu koji se fokusira na evropske integracije, Trump će ojačati evropsku krajnju desnicu normaliziranjem i pojačavanjem njihovih ideja.

„Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću predstavlja prekretnicu koja bi mogla značajno utjecati na evropsku politiku, posebno u tri ključna aspekta: transatlantski odnosi, sigurnosna politika i jačanje populističkih pokreta“, kaže za Al Jazeeru politički analitičar Haris Ćutahija.

Njegov izolacionistički pristup, uz moguće smanjenje američke podrške NATO-u i insistiranje na bilateralnim sporazumima umjesto multilateralnih rješenja, mogao bi oslabiti jedinstvo Evropske unije i dodatno produbiti unutrašnje podjele među državama članicama, upozorava Ćutahija.

Evropski populisti će, dodaje, vjerovatno vidjeti Trumpovu pobjedu kao potvrdu svojih stavova o suverenizmu, migracijama i euroskepticizmu.

„Njegova otvorena podrška liderima poput Viktora Orbana i Giorgije Meloni mogla bi dodatno osnažiti desničarske pokrete širom kontinenta i oslabiti unutrašnju koheziju EU.“

S druge strane, smatra ovaj politički analitičar, nova geopolitička realnost mogla bi natjerati EU da preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost i ekonomski suverenitet.

„Pritisak iz Washingtona mogao bi ubrzati razvoj zajedničke evropske odbrambene politike, kao i strategija usmjerenih na jačanje unutrašnjeg tržišta i diverzifikaciju trgovinskih partnera“.

Ključno pitanje koje postavljaju mnogi evropski analitičari je kako će mainstream stranke odgovoriti na ove izazove i opasnosti od rastuće popularnosti krajnje desnice.

Mainstream evropske stranke sada su pred izazovom balansiranja između očuvanja ekonomskih veza sa SAD-om i zaštite evropskih interesa. Jačanje povjerenja građana kroz transparentne politike i konkretna rješenja za ekonomske i sigurnosne izazove biće ključno u suočavanju s rastućim populizmom i ekonomskim nesigurnostima koje donosi nova američka administracija“, istakao je Ćutahija.

Orban vjeruje u brze promjene

Alice Weidel, šefica njemačkog krajnje desničarskog AfD-a i kandidatkinja za njemačku kancelarku na predstojećim izborima, među prvima je čestitala Trumpu na pobjedi, poručivši kako izbore nije odlučio “woke Hollywood, već američki radni narod”.

“Čestitam, predsjedniče Trump. Nikad nemojte stati, uvijek se borite i pobjeđujte na izborima”, napisao je na platformi X Geert Wilders, populistički čelnik nizozemske Slobodarske stranke (PVV).

Za mađarskog premijera Viktora Orbana, kojeg većina analitičara vidi kao najvećeg Trumpovog saveznika u Evropi, to je bila “prijeko potrebna pobjeda za svijet”.

“Još samo nekoliko sati i čak će i Sunce drukčije sjati u Briselu. Novi predsjednik u SAD-u, velika frakcija domoljuba u Briselu, veliki entuzijazam”, rekao je Orban na dan Trumpove inauguracije.

“Orban je model za Trumpov tim”, rekao je Jason Stanley, profesor filozofije na Yale Univerzitetu i autor nove knjige Brisanje historije: Kako fašisti prepisuju prošlost da bi kontrolirali budućnost. “Dovode ga, sastaju se s njim”, rekao je Stanley, tvrdeći da je Orbanova najatraktivnija kvaliteta 14 godina “koliko je uspio ostati na vlasti”, što ga čini čelnikom jedne članice Evropske unije s najdužim stažem.

“Trumpova pobjeda imat će posljedice na krajnju desnicu u EU”, kaže Javier Carbonell, analitičar u European Policy Centreu.

“Znamo da postoji učinak normalizacije na glasače koji će se sada osjećati ugodnije glasati za krajnju desnicu ili koji se osjećaju sretnije glasajući za ovu vrstu stranaka”, dodaje. “To će, naravno, povećati moć ovih stranaka u Evropskoj uniji.”

Također smatra da Trumpov povratak normalizira retoriku “dezinformacija” i “osvete” u političkoj borbi.

Dodik i Grmoja likuju

Na Zapadnom Balkanu je također veliki broj političara i analitičara koji su sa oduševljenjem dočekali Trumpovu pobjedu. Čelnik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je javno na ulicama Banje Luke sa svojim saradnicima proslavio Trumpovu pobjedu, noseći crveni kačket na kojem je pisalo Make America Great Again.

Hrvatski saborski zastupnik iz redova Mosta Nikola Grmoja kaže da je Trumpova pobjeda “dobra vijest prije svega za Sjedinjene Američke Države”.

„Njegov fokus na ekonomiju kroz smanjenje regulacija, poticanje poslovanja, realističniji pristup energetici, ali i zaštiti i sigurnosti države kroz imigracijsku politiku će sigurno doprinijeti razvoju i kvalitetnijem životu u SAD-u. Valja napomenuti i Trumpov odnos prema ‘woke ludilu’ i stavljanju naglaska na zdrav razum i obiteljske vrijednosti“, kazao je Grmoja za Jutarnji list, te naglasio da će se reperkusije ishoda američkih izbora itekako osjetiti i na Starom kontinentu.

„Vjerujem da će pristup Trumpove administracije biti korektan i iskreno se nadam da će odnosi Europske unije i SAD-a i dalje biti partnerski. Moguće je da će Trump tražiti veću samostalnost EU u obrani i vršiti određeni pritisak na energetske politike u kontekstu smanjenja ovisnosti EU o ruskom plinu, ali to može donijeti i pozitivan impuls da Europska unija postane značajniji geopolitički faktor. No, sve to ne znači da će transatlantsko partnerstvo prestati. Što se tiče Hrvatske, SAD je naš strateški partner bez obzira na to tko je kod njih na vlasti i uvjeren sam da će tako ostati. Sa SAD-om ćemo nastaviti surađivati i multilateralno, ali nadam se i ojačati bilateralne odnose“, ističe Grmoja.

Armida van Rij, viša naučna saradnica u Chatham Houseu, naglašava da krajnje desne stranke u Evropi ne treba posmatrati kao homogenu zajednicu.

Van Rij ukazuje na “antiwoke, tradicionalne vrijednosti, antizelenu tranziciju i antimigracijski program”. Evropski Zeleni plan suočio se s otporom onih koje žele oslabiti klimatske zakone ili potpuno zanemariti klimatske akcije.

Međutim, prema riječima Sophie Pornschlegel, zamjenice direktora za Evropu Jacquesa Delorsa, ono što se događa u SAD-u ne može se ponoviti u EU.

“Imamo izborni sistem koji je manje polariziran od onog u Sjedinjenim Američkim Državama, s različitim demokratskim strukturama i drugačijim izbornim zakonima”, ističe Pornschlegel, dodajući međutim da “to riskira jačanje određenih pozicija koje pokazuju da smo u činjenica okretanja leđa liberalizmu i također okretanja leđa demokratskim pozicijama”.

Izvor: Al Jazeera

Reklama