‘Vidimo vas’: Kako je ruski špijunski brod izazvao reakciju britanske mornarice

Kretanje ruskog špijunskog broda kroz britanske vode praćeno je proteklih dana dok traje rastuća zabrinutost u vezi sigurnosti podmorskih komunikacijskih kablova.

Britanski ministar odbrane John Healey rekao je da se brod Jantar “koristio za prikupljanje obavještajnih podataka i mapiranje kritične podvodne infrastrukture Ujedinjenog Kraljevstva”.

“Također sam želio da predsjednik [Vladimir] Putin čuje ovu poruku: ‘Vidimo vas, znamo šta radite i nećemo bježati od snažnih akcija kako bi zaštitili ovu zemlju'”, rekao je Healey britanskom parlamentu.

Evo šta znamo o najnovijem incidentu.

Šta se dogodilo?

Prema Healeyu, brod je ušao u britanske vode u ponedjeljak, najmanje 72,5 kilometra od obale, a Kraljevska mornarica je poslala dva broda da nadgledaju špijunski brod.

“Kraljevska mornarica je rasporedila HMS Somerset i HMS Tyne kako bi pratili brod svake minute kroz naše vode. Promijenio sam i Pravila vojnog angažiranja Kraljevske mornarice kako bi se naši ratni brodovi mogli približiti i bolje pratiti Jantar”, rekao je Healey zastupnicima.

“Do sada je brod postupao u skladu s međunarodnim pravilima plovidbe”, rekao je Healey, dodajući da je brod sada u Sjevernom moru.

Ipak nije elaborirao kako su se Pravila vojnog angažiranja Kraljevske mornarice promijenila tokom ovog incidenta.

Rusija zasad nije odgovorila na optužbe za špijuniranje.

Da li je brod prethodno otkriven?

Da, u novembru.

Healey je objasnio da je brod “‘dangubio’ nad kritičnom podvodnom infrastrukturom Ujedinjenog Kraljevstva” prije nego što je uplovio u Mediteran.

Zbog aktivnosti broda, Healey je rekao da je podmornici Kraljevske mornarice bilo dopušteno da izroni blizu ruskog broda “kako bi jasno dali do znanja da su u tajnosti pratili svaki njegov pokret”.

Neimenovani francuski dužnosnik rekao je novinskoj agenciji AFP da su francuski vojni izvori mobilizirani da nadziru “Jantar”, ali brod nije imao “dokazane neprijateljske namjere”.

“Redovno se događa da ruski brod prolazi tim putem i uvijek postoji strogi nadzor”, dodao je dužnosnik.

Kakve su posljedice po podmorske kablove?

Do incidenta je došlo u vrijeme kada se sumnja da je nekoliko podmorskih telekomunikacijskih i energetskih kablova sabotirano od početka ruskog rata protiv Ukrajine 2022.

Na Božić su isključeni podvodni dalekovod Estlink 2 i četiri kabla koji prenose struju iz Finske u Estoniju.

Početkom januara je Finska zaplijenila tanker Eagle S, koji je prevozio rusku naftu, za koji se sumnja da je oštetio dalekovod povlačenjem sidra po morskom dnu.

Međutim, Rusija je odbacila sve optužbe da je utjecala na podmorske kablove.

Prošle sedmice je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla da NATO koristi “mitove” kako bi povećao svoju prisutnost u Baltičkom moru.

“Prava svrha svega ovoga je da se ograniči izvoz ruske nafte svim potrebnim sredstvima […] i stvore preduvjeti za uvođenje proizvoljnih ograničenja međunarodnog transporta u Baltičkom moru”, rekla je Zaharova.

Odgovor Zaharove je došao u vrijeme najave njemačkog kancelara Olafa Scholza da članice NATO-a razmatraju sankcioniranje tajne ruske flote “u sjeni” na tom području kako bi zaštitile podmorske kablove.

Ruski saveznik Kina također je suočena s optužbama za sabotažu, a Tajvan je prošle sedmice objavio da pojačava nadzor nakon što se posumnjalo da je teretni brod povezan s Kinom oštetio podmorski komunikacijski kabl.

Također, u decembru je Švedska zatražila od Kine da sarađuje u istrazi u vezi dva telekomunikacijska kabla koji su presječeni u švedskim vodama, nakon što su posumnjalo da iza toga stoji teretnjak Yi Peng 3.

Šta će se dalje događati?

“Rusija ostaje najhitnija i najneposrednija prijetnja Britaniji”, rekao je Healey parlamentu dok je iznosio vladine planove da se odbrani od ruskog uplitanja.

Ministar je rekao da Ujedinjeno Kraljevstvo radi s NATO-om i Združenim ekspedicionim snagama, sigurnosnom koalicijom 10 evropskih zemalja, na praćenju “potencijalnih prijetnji podmorskoj infrastrukturi”.

Dodao je da će Velika Britanija pružiti 4,5 milijardi funti (5,3 milijardi eura) vrijednu vojnu pomoć Ukrajini kako bi podržala njen rat protiv Rusije.

Istovremeno je sankcionirao “više od 100 brodova koji su dio ruske flote u sjeni, više nego bilo koja druga nacija”.

“Ruska agresija se neće tolerirati, kod kuće ili u Ukrajini”, rekao je Healey.

Komentari britanskog ministra uslijedili su nakon što je premijer Keir Starmer prošle sedmice potpisao 100-godišnji sporazum s Ukrajinom, obećavajući pružanje pomoći u vojsci, tehnologiji i zdravstvu usred rata.