Trumpove prijetnje carinama Kini mogle bi imati suprotan učinak

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump razmatra uvođenje carina od deset posto na uvoz iz Kine, koje bi mogle stupiti na snagu već 1. februara.

Bila je to najnovija Trumpova trgovinska prijetnja Kini, drugoj po snazi svjetskoj ekonomiji nakon SAD-a i najvećem geopolitičkom rivalu Washingtona. Tokom kampanje, koja je u konačnici dovela do njegovog ponovnog izbora, Trump je prijetio da će nametnuti carine do 60 posto na kinesku robu, intenzivirajući tekući trgovinski rat.

Ipak, ako je namjera predloženih carina bila naštetiti kineskom izvozu, u pokušaju da se poguraju američki interesi u njihovim trgovinskim odnosima, čini se da su Trumpove prijetnje, barem do sada, imale suprotan učinak.

Ukupan kineski izvoz, uključujući i SAD, porastao je posljednjih mjeseci.

Zašto Trump prijeti Kini carinama, kako se kineski izvoz još povećava i šta je sljedeće u njihovoj trgovinskoj svađi?

Zašto Trump prijeti Kini povećanjem carina?

Trump je u utorak kazao da Kina stoji iza opskrbe američkih susjeda fentanilom i da je odgovorna za smrtonosnu krizu ovisnosti u zemlji.

Dan ranije rekao je da razmatra uvođenje carina od 25 posto Meksiku i Kanadi, navodeći da te zemlje propuštaju “veliki broj ljudi” i fentanil u SAD. Također je najavio formiranje “službe vanjskih prihoda”, koja bi “prikupila tarife, carine i sve prihode koji dolaze iz stranih izvora”.

Kako se 2024. bližila kraju, kineski izvoz američkim kompanijama je porastao za četiri posto između novembra 2023. i novembra 2024.

Ipak, šire gledano, Trump je Kinu optužio i za nepoštenu trgovinsku praksu. Kina, najveći svjetski izvoznik, ima veliku prednost u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om. U prvih 11 mjeseci 2024. kineski izvoz u SAD iznosio je ukupno 401 milijardu dolara, dok je Kina iz SAD-a uvezla robe u vrijednosti gotovo 131 milijardu dolara.

Jesu li Trumpove prijetnje carinama napravile razliku?

Čini se da je tako, ali ipak ne onako kako je SAD možda želio. Kako se bližila Trumpova inauguracija, a prijetnja carinama na kineski uvoz rasla, američke kompanije pojačale su kupovinu kineske robe kako bi nabavile zalihe prije nego što troškovi uvoza naglo porastu.

U novembru 2024. kineski izvoz u SAD iznosio je 47,3 milijarde dolara, u odnosu na 43,8 milijardi dolara u novembru 2023. godine, prema Opservatoriju ekonomske složenosti (OEC). To je povećanje od osam posto.

U međuvremenu, kineski uvoz iz SAD-a pao je za 11,2 posto, sa 14 milijardi dolara u novembru 2023. na 12,4 milijarde dolara u novembru 2024. Jednostavno rečeno, usred Trumpovih prijetnji, trgovinski deficit SAD-a s Kinom se povećao.

Iako se podaci Američke vlade donekle razlikuju od podataka OEC-a, oni ukazuju na isti trend. Između augusta i novembra 2024. američki uvoz iz Kine dosegao je gotovo 203 milijarde dolara, što je 6,8 posto više od 190 milijardi dolara u istih pet mjeseci 2023.

Ukupan kineski izvoz je, također, porastao. Prošlog je mjeseca dosegao rekordne iznose, porastao je za 10,7 posto u decembru u poređenju s godinom ranije, nadmašivši procjene analitičara. Ukupan izvoz za 2024. dosegao je 3.580 milijardi dolara, što je povećanje od 5,9 posto u odnosu na 2023.

Trgovinski suficit Kine porastao je na rekordnih 992 milijarde dolara u 2024. godini, što predstavlja povećanje od 21 posto u odnosu na prethodnu godinu, kako je izvijestila carina u ponedjeljak.

A moglo bi biti još loših vijesti za SAD.

“Dok je ovaj priliv privremeno potaknuo kineski trgovinski suficit, širi trgovinski odnos je potkopan politikom SAD-a”, rekao je za Al Jazeeru Carlos Lopes, saradnik Chatham Housea za Afrički program.

“Eskalacija carina i nastavak jednostranih mjera mogli bi produbiti eroziju povjerenja u globalni trgovinski sistem, dodatno tjerajući Kinu da diverzificira svoje partnere i smanji ovisnost o američkom tržištu”, rekao je Lopes, čija područja stručnosti uključuju međunarodnu trgovinu i Kinu.

“Trenutni skok može ponuditi kratkoročne dobitke za obje ekonomije, ali naglašava krhkost sistema kojim sve više dominiraju trgovinski ratovi i nepredvidivost.”

Šta je Trampov rat carinama?

Trump je najavio planove za uvođenje carina Kini, Kanadi i Meksiku otkako je preuzeo dužnost, ali se mnoge druge zemlje širom svijeta, također, spremaju za slične mjere.

On je u početku pokrenuo tarifni rat protiv Kine tokom svog prvog mandata, a do 2018. SAD i Kina su nametale carine jedna drugoj.

Iako je primirje u carinskom ratu između SAD-a i Kine najavljeno u januaru 2020. godine, Joseph Biden je na kraju nastavio s Trumpovom politikom nakon što je pobijedio na predsjedničkim izborima i uprkos tome što ju je kritizirao tokom svoje predizborne kampanje.

U maju 2024. Bidenova administracija revidirala je član 301. Zakona o trgovini i nametnula više carinske stope od 25 do 100 posto na neki kineski uvoz. Električna vozila i solarne ćelije bili su među pogođenim proizvodima.

“Namet Bidenove administracije postavio je ograničenja na trgovinu i tehnologiju s Kinom, što će Trumpu biti teško povući”, kazao je za Al Jazeeru Manoj Kewalramani, predsjedavajući Indopacifičkog istraživačkog programa i saradnik za proučavanje Kine u indijskom centru za javnu politiku Takshashila Institution.

Kina je izgubila svoju poziciju glavnog trgovinskog partnera SAD-a u korist Meksika 2019. godine, tri godine nakon što je Trump izabran za predsjednika. U novembru 2024. godine, glavni trgovinski partner SAD-a bio je Meksiko, s ukupnom vrijednošću od 69,1 milijardu dolara trgovine tog mjeseca; Kanada, s ukupnom trgovinskom razmjenom od 61,8 milijardi dolara i Kina, s ukupnom trgovinskom razmjenom od 50,5 milijardi dolara.

“Trump smatra da su carine važne, ne samo s ekonomske tačke gledišta već i s pregovaračke tačke”, rekao je Kewalramani, dodajući da bi moglo doći do pregovora o carinama sličnim onima u januaru 2020. No, oni se možda neće odmah održati, rekao je.

“Vrijeme uvođenja carina često je podložno političkim manevrima i administrativnim procesima, a nedostatak transparentnosti u tim odlukama potkopava predvidivost trgovinskog sistema”, rekao je Lopes.

“Jednostrane akcije SAD-a, bez konsultacija s trgovinskim partnerima ili pridržavanja multilateralnih normi, stvaraju nesigurnost za kompanije i investitore. Ova nepredvidivost ne samo da remeti lance opskrbe već i slabi povjerenje u globalni trgovinski poredak temeljen na pravilima, koji je već pod pritiskom.”

Carine imaju za cilj pomoći SAD-u da izađe iz deficita od 1.900 milijardi dolara. Međutim, Lopes kaže da „izlazak iz deficita zahtijeva više od carina ili protekcionističkih mjera; zahtijeva strateška ulaganja u tehnologiju, infrastrukturu i razvoj radne snage.”

Kako će izgledati američko-kineski odnosi tokom Trumpa 2.0?

SAD i Kina najveće su ekonomije svijeta. Američki bruto domaći proizvod (BDP) od 2023. godine iznosio je 27.360 milijardi dolara, prema podacima Svjetske banke, u poređenju s kineskih 17.790 milijardi dolara.

Šta će se dogoditi u pogledu carina tokom Trumpa 2.0 je nepredvidivo. “Morat ćemo pričekati i vidjeti hoće li biti postignuto bilo šta blizu broja od 60 posto”, rekao je Kewalramani.

Od 26 izvršnih uredbi koje je Trump potpisao na dan svoje inauguracije, jedna za 75 dana odgađa provođenje zabrane popularne aplikacije za kratke videozapise TikTok, koja je u vlasništvu kineske kompanije ByteDance. Međutim, zaprijetio je uvođenjem carina Kini ako ne odobri potencijalni američki dogovor s TikTokom, navodi novinska agencija Reuters.

Trump je pozvao kineskog predsjednika Xija Jinpinga na svoju inauguraciju, no njoj je prisustvovao njegov zamjenik Han Zheng. Kewalramani je pretpostavio da će Trump i Xi nastaviti sarađivati, poput Bidena i Xija, uprkos svim ograničenjima Bidenove administracije.

“Kina je već pokazala otpornost diverzifikacijom trgovinskih partnerstava i udvostručenjem domaćih inovacija. Vjerovatno će proširiti svoju inicijativu ‘Pojas i put’ i uložiti velika sredstva u napredne sektore poput zelene energije i tehnologije, kako bi održala svoju izvoznu konkurentnost”, rekao je Lopes.

“Pojas i put” je mreža autocesta, luka i željeznica, koju Kina gradi. Ova globalna infrastruktura trebala bi bolje povezati Aziju s Afrikom, Evropom i Latinskom Amerikom.

“Važno je da će Kina imati koristi od unilateralnog pristupa SAD-a, budući da se postavlja kao branitelj multilateralizma, stvarajući nove prilike za popunjavanje vakuuma koji je SAD ostavio u vodećoj poziciji u globalnoj trgovini. Umjesto da izoliraju Kinu, akcije SAD-a riskiraju njenu daljnju integraciju u alternativne ekonomske mreže, slabeći polugu koju SAD želi zadržati.”

Kako će to utjecati na potrošače?

“Predviđam povećanje tarifa, ali možda ne toliko veliko kao što je 60 posto”, rekao je Kewalramani, dodajući da bi visoke tarife dovele do “značajne eksplozije troškova za američke potrošače”.

Prema Kongresnom uredu za budžet (CBO), nestranačkoj saveznoj agenciji, Trumpova tarifna politika bi povećala inflaciju i suzbila ekonomiju.

Izvještaj CBO-a u decembru o učincima povećanja carina predviđa rast inflacije od jednog postotnog boda do 2026. godine, što bi američke porodice potencijalno koštalo prosječno 1.560 dolara godišnje, prema procjeni The Budget Laba, nestranačkog istraživačkog centra za politiku na Yaleu.