‘Bušit ćemo, bušiti’: Zašto Trump želi da SAD napusti klimatski sporazum

Drugi put američki predsjednik Donald Trump obećava da će povući SAD iz globalnog sporazuma čije su potpisnice većina država, osim Irana, Libije i Jemena.

Sjedinjene Američke Države su među najvećim svjetskim zagađivačima ugljikom [Carlos Barria / Reuters]

U prva 24 sata na dužnosti američki predsjednik Donald Trump drugi je put ukinuo učešće Sjedinjenih Američkih Država u Pariskom sporazumu.

Pakt o zaštiti okoline obavezuje 196 država na cilj zadržavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni u usporedbi s predindustrijskim vremenima.

Jedine nacije izvan njega su Iran, Libija i Jemen.

“SAD će ponovo biti proizvodna nacija i mi imamo nešto što nijedna druga proizvodna nacija nikada neće imati: najveću količinu nafte i plina od bilo koje države na Zemlji – i mi ćemo to iskoristiti”, rekao je Trump na svojoj inauguraciji u američkom Capitolu u ponedjeljak. “Bušit ćemo, baby, bušiti.”

Trump je, također, odustao od sporazuma o klimi u svom prvom mandatu, kada je vodio kampanju na teoriji da su klimatske promjene prevara koju propagira Kina kako bi spriječila ekonomski rast SAD-a. U njegovoj posljednjoj kampanji nije bilo takvih tvrdnji.

Za razliku od Trumpovog povlačenja iz Sporazuma 2017. godine, kojem su trebale četiri godine da stupi na snagu, a poništila ga je administracija Josepha Bidena, ovo povlačenje stupit će na snagu za godinu dana.

Zašto Trump to (opet) radi?

Trump je nedavno rekao kako će Pariski sporazum koštati SAD milijarde dolara. Mislio je na obećanja razvijenih ekonomija da će privredama u razvoju dati 100 milijardi dolara bespovratnih sredstava, olakšavajući njihov prijelaz na obnovljivu energiju. Washington je tradicionalno protiv bilo kakvog oblika ugljičnog kažnjavanja firmi zagađivača i nije uspostavio tržište ugljika.

Trump dosljedno podržava domaću proizvodnju fosilnih goriva kao oblik nacionalne energetske sigurnosti. Nije objasnio zašto ne vidi domaću obnovljivu energiju na isti način.

“Ulaganja koja su već napravljena u fosilni plin u SAD-u osigurat će da se američka proizvodnja i izvoz plina otprilike udvostruče tokom narednih pet godina”, rekao je Michalis Mathioulakis, akademski direktor savjetodavnog tijela Greek Energy Forum u Solunu. “Trump će, naravno, pripisati zasluge za to, ali ne možete postići povećanje proizvodnje u kratkom roku.”

Mathioulakis, kao i mnogi drugi analitičari, vjeruje da SAD želi istisnuti Rusiju kao glavnog opskrbljivača Evrope fosilnim plinom, jer evropsku ovisnost o ruskom plinu vidi kao sigurnosnu odgovornost. Tako se Rusiji uskraćuje i njeno najunosnije tržište, a time i prihod od poreza.

“Sigurno [SAD] pokušava istisnuti Rusiju na globalnom tržištu”, istakao je Mathioulakis. “Nemojmo zaboraviti da se ukidanje izvoznog embarga na ukapljeni prirodni plin (LNG) dogodilo u vrijeme [bivšeg američkog predsjednika Baracka] Obame.”

Hoće li zaustaviti energetsku tranziciju u SAD-u?

Prvi Trumpov pokušaj da zaustavi dekarbonizaciju ekonomije nije uspio.

Podaci Američke uprave za energetske informacije (EIA) pokazuju da su elektrane na ugalj jačine 35.723 megavata povučene iz upotrebe tokom Trumpovog prvog mandata, više nego u prvih šest godina rada Obame. Zamijenjene su postrojenjima na fosilni plin koja manje zagađuju, što je trend koji je počeo u vrijeme Obame i nastavio se nesmanjenim tempom tokom prvog Trumpovog mandata.

“Preokrenuti zamah čiste energije u SAD-u i globalno neće biti lako”, kaže Nikos Mantzaris, osnivač The Green Tank, energetskog savjetodavnog tijela u Atini. “Obnovljivi izvori su daleko najjeftiniji oblik energije i u SAD-u države same donose odluke.”

Kapaciteti solarne energije i energije vjetra porasli su tokom Trumpovog prvog mandata i u decembru 2020. premašili energiju iz uglja prvi put u historiji SAD-a, u vrijeme kada se Trump pripremao napustiti ured.

Taj će se trend nastaviti.

Godine 2022. tadašnji predsjednik Biden donio je Zakon o smanjenju inflacije (IRA), nudeći 270 milijardi dolara poreznih olakšica i drugih poticaja za ulaganje u obnovljivu energiju. Do augusta prošle godine IRA je potakla 215 milijardi dolara ulaganja u proizvodnju solarne energije i energije vjetra, a Vlada je vlasnicima kuća ponudila osam milijardi dolara poreznih olakšica za provođenje renoviranja uz uštedu energije.

Bidenov iskazani cilj bio je smanjiti emisije stakleničkih plinova u SAD-u za 40 posto u odnosu na 2005. do 2030. i za 60 posto 2035. Biden je potpisao niz projekata IRA-e u posljednja dva mjeseca na dužnosti, a te će se subvencije nastaviti plaćati do 2032, četiri godine nakon što Trump napusti ured.

EIA predviđa da će većina povećane potrošnje električne energije u SAD-u 2025. i 2026. biti osigurana solarnom energijom.

To je dio globalne promjene. Međunarodna agencija za energiju, međuvladina organizacija i savjetodavno tijelo sa sjedištem u Parizu, prognozirala je da će obnovljivi izvori energije činiti dvije trećine proizvodnje električne energije u razvijenim privredama 2030. godine.

Mathioulakis također vjeruje da Trumpova politika neće napraviti veliku razliku. Ipak, doći će do usporavanja prijelaza na solarnu energiju i energiju vjetra iz drugih razloga, rekao je za Al Jazeeru.

“Gdje god smo imali brzi razvoj obnovljivih izvora energije, kada su dosegli više od 40 posto energetske mješavine, bilo je problema. Naime, ne možemo proširiti korištenje čiste energije bez razvoja skladišta električne energije i fleksibilnih mreža”, istakao je Mathioulakis. “Dakle, došlo je do usporavanja. Ovo je ionako trebalo doći do Evrope i SAD-a.”

Koliko ugljika SAD izbaci u zrak u odnosu na druge zemlje?

SAD je drugi najveći svjetski zagađivač nakon Kine, emitirajući šest milijardi tona plinova ekvivalentnih ugljiku u 2023. godini, prema Institutu za svjetske resurse. To je gotovo 16 posto od 37 milijardi tona u svijetu.

Kina je na vrhu liste, s najmanje dva puta više emisija od SAD-a. Evropska unija i Indija slijede SAD s gotovo 3,4 milijarde tona – svaka.

Kako reagiraju druge nacije?

Ministarstvo vanjskih poslova Kine izjavilo je da je “zabrinuto” zbog američkog povlačenja.

“Klimatske promjene zajednički su izazov s kojim se suočava cijelo čovječanstvo. Nijedna država ne može ostati izvan toga”, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova u Pekingu.

Izlaže li to američku robu porezima na ugljik u EU-u?

Evropska komisija, koja je upravo preuzela dužnost, trebala bi ozbiljno razmotriti nametanje poreza na ugljik na robu uvezenu iz država koje nemaju tržište ugljikom kao što je Sistem trgovanja emisijama Unije (ETS).

ETS prodaje ugljične kredite zagađivačima, dajući im poticaj da prijeđu na čišće oblike energije.

Povjerenik EU-a za klimu Wopke Hoekstra nazvao je sve ovo “zaista nesretnim razvojem događaja”.

Mehanizam prilagođavanja granica ugljika (CBAM) namijenjen je izjednačavanju uvjeta za evropske energetske firme i proizvođače koji se takmiče s državama koje ne nameću troškove za onečišćenje.

Ako Trump ispuni prijetnju da će nametnuti carine na evropski izvoz u SAD, to će učiniti provedbu CBAM-a protiv SAD-a mnogo vjerovatnijom.

Izvor: Al Jazeera

Reklama