Štrajk prosvjetnih radnika u Srbiji: ‘Strah je promijenio stranu’
Studentskim i građanskim protestima, koji su pokrenuti nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, pridružuju se i prosvjetari u trećini osnovnih i srednjih škola.

Najmanje 35 odsto osnovnih i srednjih škola u Srbiji u ponedjeljak će obustaviti rad u znak podrške aktuelnim studentskim protestima i zahtevima, prema podacima Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije. Ovaj sindikat je demantovao predsednika Aleksandra Vučića, koji je u svom redovnom, svakodnevnom obraćanju javnosti izjavio da će novu školsku godinu bez obustave, normalno početi 82 odsto obrazovnih ustanova.
Predsednikova namera je jasna: da maksimalno umanji domete štrajka prosvetnih radnika koji se dešava u – za njegovu vlast – vrlo nezgodnom trenutku. Naime, antirežimski studentski i građanski protesti, koji su usledili posle tragedije u Novom Sadu 1. novembra, odnosno pada nadstrešnice na Železničkoj stanici i smrti 15 ljudi, uprkos zimi i uprkos raspustu, ne gube na intenzitetu već se, naprotiv, proširuju. Obustava rada u školama mu nikako ne treba, pogotovo ne štrajk koji je u simbiozi sa protestima.
Nastavite čitati
list of 4 itemsJe li moguć generalni štrajk u Srbiji?
Neizvjesna godina pred Vučićem
Akademski radnici uz studente: ‘Više nema nazad’
„Proširenje područja borbe“ dešava se u dobroj meri upravo zahvaljujući načinu kako vlast „menadžeriše“ pobunu, napadajući i vređajući studente, vodeći kampanje protiv njih, proglašavajući ih „državnim neprijateljima“, „ustašama“ i slično. Studenti su u nekoliko navrata i fizički napadnuti. Kako kažu: ako one koji su ih tukli, gazili automobilima i napadali noževima i nisu poslali predstavnici režima, vlast je odgovorna za društvenu atmosferu u kojoj se napad na demonstrante doživljava poželjnim.
Obustava rada prosvetara svakako je posledica dugogodišnjeg ponižavajućeg odnosa države prema njima, malim platama, neispunjenim obećanjima, kao i društvenog i bezbednosnog položaja nastavnog osoblja. Na odluku da se štrajkuje, čini se, čak više od svega nabrojanog, ovog puta uticao je društveni trenutak, odnosno snažan gnev građana zbog odnosa države prema tragediji u Novom Sadu, zbog bezbrojnih političkih problema – od nefunkcionisanja institucija do bezmerne i neprikrivene korupcije, pa do pomenutih napada na studente. Obustavljaju rad uprkos vesti da su reprezentativni prosvetni sindikati nedavno postigli dogovor sa Vladom Srbije i obezbedili povećanje plate za 11 odsto, te uvećanje platnog koeficijenta u martu i oktobru ove godine za po pet odsto. Reprezentativni sindikati su najavili štrajk ukoliko se njihovi zahtevi ne ispune, a nakon dogovora su stavili moratorijum na štrajk.
Prosvjetari otkazali poslušnost sindikatima
Očigledno da veliki broj prosvetnih radnika ne podržava reprezentativne sindikate, tim pre jer je sasvim izvesno da će procenat od 35 odsto škola u štrajku tokom dana biti možda čak i značajno uvećan. Tako tvrdi Dušan Kokot, predsednik Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Srbije. I pored velikog broja članova, ovaj sindikat država smatra nereprezentatiinim.
Kokot pretpostavlja da će obustava rada biti nastavljena i narednih dana, a odluku o tome donosi svaka škola posebno. Isto tako, dovodi u pitanje reprezentativnost četiriju sindikata koji su postigli dogovor sa Vladom. Podseća da se bezmalo dve decenije nije, i pored brojnih zahteva, utvrđivala reprezentativnost prosvetnih sindikata. Kokotova organizacija podržava proteste i obustavu rada i pruža podršku prosvetnim radnicima koji su ovih dana izloženi pritisku i pretnjama koji pristižu sa svih nivoa vlasti.
Podršku prosvetnim radnicima u štrajku uputili su i studenti u blokadi, najavljujući su da će se pridružiti protestu nastavnika i učitelja u Beogradu, koji će se održati na Akademskom platou kod Filozofskog fakulteta, a na kojem će govoriti profesor Jovo Bakić, profesorka Jelena Teodorović, nastavnica Marija Starčević, nastavnica iz Niša Nataša Medenica i sam Kokot.
‘Pritisci su stravični’
Kokot kaže da su pritisci kojima su izloženi prosvetari u štrajku – „stravični“. Pretnje radnicima škola, kaže, upućuju i predsednik Vučić, premijer Miloš Vučević, ministarka prosvete Slavica Đukić-Dejanović, prosvetne inspekcije i veliki broj direktora.
„Svi najavljuju da će oni koji obustave rad biti sankcionisani. Predsednik Vlade Vučević je čak najavio da će štrajkači biti otpuštani. Oni koji tri puta prekrše sve zakone i Ustav pre nego što popiju jutarnju kafu prete prosvetnim radnicima koji su odlučili da stanu uz svoje đake, sada studente, koje gaze, napadaju noževima, nazivaju stranim plaćenicima i saradnicima stranih tajnih službi. Onima kojima je jasno da u ovakvoj situaciji nije ni moralno, ni normalno da krene nastava“, kaže Kokot.
Ističe da je pretnja otpuštanjem „neposlušnih“ prosvetnih radnika „potpuno suluda“, s obzirom da Srbiji u ovom trenutku nedostaje stručnih nastavnika za ogroman broj predmeta.
„Sa mnogim direktorima sam u kontaktu. Oni kažu da bi, ukoliko bi otpustili samo jednog nastavnika, imali ogroman problem da organizuju kompletnu nastavu. Da ne govorimo šta bi se desilo da se otpuste desetine, stotine ili hiljade nastavnika. No, ova država ne promišlja racijom, to se mnogo puta pokazalo“, kaže Kokot.
Plaši li se vlast prosvjetnih radnika?
Studentima, univerzitetskim profesorima i prosvetnim radnicima u obustavi rada priključiće se advokati, odnosno advokatske komore. Njihov štrajk će trajati od 20. do 26. januara na teritoriji cele Srbije. Kokot kaže da se njegov sindikat obratio advokatskim komorama sa molbom da pomognu u odbrani i pravnoj zaštiti prosvetnih radnika.
„Sindikat će sve svoje resurse staviti na raspolaganje, ali je jasno da će nam trebati mnogo više ukoliko država reši da sankcioniše prosvetare. Nadam se da će ipak razum prevladati. Čini mi se da su to ipak samo prazne pretnje. Strah je promenio stranu i sada se vlast više plaši prosvetnih radnika nego što se prosvetni radnici plaše vlasti“, kaže Kokot.
Komentarisao je i dogovor koji su predstavnici Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, Sindikata obrazovanja Srbije, Granskog sindikat prosvetnih radnika Srbije „Nezavisnost“ i Sindikata radnika u prosveti Srbije postigli sa Vladom. Kaže da u krugovima vlasti vlada panika zbog toga što je sada već izvesno da dogovor Vlade i „takozvanih reprezentativnih sindikata“ nije uspeo da razdvoji prosvetne radnike i studente.
„Kada kažemo ‘takozvani reprezentativni sindikati’, mislimo na to da država bezmalo dve decenije nije utvrđivala reprezentativnost sindikata prosvete. Potpuno je jasno da ljudi koji govore u ime prosvetnih radnika i zastupaju kao njihove interese – ne predstavljaju gotovo nikoga. No, državi su važni da bi sa njima fingirala socijalni dijalog i dolazila do nazovi dogovora i rešenja. Taj sramni dogovor sa vlastima je delo pojedinaca“, kaže Kokot.
Prema njegovim rečima, evidentno je veliko nezadovoljstvo prosvetnih radnika sindikalnim vođama. Preostaje pitanje da li će se ovaj problem rešavati tako što će izlaziti iz sindikata ili pokušati da ih „iznutra poprave“.
„To je odluka koju će svaki zaposleni član organizacija da donese. Sramni dogovor je pokazao da ljudi koji sede u vrhu sindikata ne razumeju trenutak u kojem se ovo društvo nalazi i ne razumeju šta je njihov posao. Oni su u novembru ‘pristali’ na nešto što je Vučić najavio još u avgustu, na povećanje plata od 11 odsto. ‘Pristali’ su i na obećanje da će biti u martu i oktobru biti uvećan platni koeficijent, a dobro znaju da je vlast više puta pokazala da ne drži do obećanja. Na kraju, ovi sindikati su nedavno održali proteste upravo pod nazivom ‘Opet ste nas prevarili’. Nadam se će uskoro u ministarstvu prosvete sedeti neki drugi, odgovorni ljudi sa kojima je moguće ozbiljno razgovarati o položaju prosvete i nastavnog kadra“, kaže Kokot.
Sagovornik kaže da su šefovi sindikata bili potpuno svesni šta je namera države, odnosno da su „svesno pristali da učestvuju u režimskoj igri“.
„Država je želela da parcijalnim dogovorom sa pojedincima onemogući da prosvetni radnici podržavaju i aktivno učestvuju u studentskoj pobuni. Napravili su međutim račun bez krčmara. Prosvetni radnici su u ogromnom broju odlučili da ignorišu dogovor i nastave da se bore za normalnu i demokratsku državu“, zaključuje Kokot.