Biden ili Trump – ko je zaslužan za postizanje sporazuma o Gazi?
Trumpove pristalice govore da je novi predsjednik povećao šanse za postizanje sporazuma; Biden odgovara pitanjem: ‘Je li to šala?’

Novoizabrani predsjednik Donald Trump uspio je u onome što predsjednik Joseph Biden nije uspio tokom nekoliko mjeseci, otkako je iznio svoj prijedlog sporazuma za okončanje rata i oslobađanje onih koji su zarobljeni u Pojasu Gaze. Čini se da je prepreka Bidenovim naporima bilo odbijanje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da sporazum bude postignut i to zbog neosnovanih i izmišljenih razloga.
Skoro osam mjeseci nakon što je Biden održao govor u Bijeloj kući, u kojem je iznio uvjete predloženog sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju zarobljenika između Izraela i Hamasa, ponovo se obratio s istog mjesta u srijedu, kada je objavio da su obje strane konačno prihvatile njegov prijedlog sporazuma.
Nastavite čitati
list of 4 itemsVijest o odgađanju razmjene zarobljenika šokirala izraelsko društvo
Strah među Palestincima nakon Hamasovog odgađanja razmjene zarobljenika
Bishara: Brine me da će Izrael anektirati Zapadnu obalu, a Trump to priznati
„Konačno mogu najaviti prekid vatre i zaključivanje sporazuma između Izraela i Hamasa“, rekao je Biden u svom obraćanju. „Ovo je sporazum o prekidu vatre koji sam predstavio u proljeće, a danas su Hamas i Izrael pristali na prekid vatre i potpuno okončanje rata“, dodao je.
Dok se udaljavao od govornice, jedan od novinara je upitao pripada li zasluga za postizanje sporazuma njemu ili Trumpu, na što se Biden okrenuo i rekao: „Je li ovo šala“, u smislu da je, naravno, on taj koji je zaslužan za ovaj sporazum.
To je potaknulo mnoge televizijske emisije i novinske izvještaje da se fokusiraju na žestoku raspravu oko toga kome s američke strane pripada zasluga za postizanje ovog sporazuma. Na raspravu je dodatno potaklo i vrijeme u kojem su sve strane pristale na sporazum, a to je samo pet dana prije početka Trampovog predsjedavanja.
Trumpov pritisak
Novoizabrani predsjednik Trump je preduhitrio Bidena za najmanje dva sata objavom na Truth Social platformi da je postignut sporazum o prekidu vatre i oslobađanju zarobljenika, pripisujući sebi zasluge za to postignuće.
„Ovaj epohalni sporazum o prekidu vatre dogodio se kao rezultat naše historijske pobjede na predsjedničkim izborima u novembru prošle godine, šaljući poruku cijelom svijetu da će moja administracija težiti postizanju mira i pregovorima o sporazumima koji garantiraju sigurnost svih Amerikanaca i naših saveznika”, naveo je.
Vijesti o postizanju sporazuma stigle su tokom rasprave u Senatu o kandidaturi senatora Marca Rubija za novog državnog sekretara u Trumpovoj administraciji. Rubio je prokomentirao te vijesti rekavši da je „saradnja između odlazeće i dolazeće administracije, kao i njihova usklađenost kao da su jedan američki tim, omogućila postizanje sporazuma i natjerala obje strane da ga prihvate“.
Iako je postizanje sporazuma rezultat višemjesečnih razgovora i pregovora o Bidenovom planu u tri faze, koji je predstavio u maju prošle godine, Trumpovo zvanično preuzimanje vlasti 20. januara bio je neformalni krajnji rok za postizanje sporazuma, prema riječima određenog broja stručnjaka te bivših i sadašnjih zvaničnika.
Trumpove pristalice govore da je novi predsjednik povećao šanse za postizanje sporazuma, posebno nakon što je 2. decembra rekao da će „regiju zadesiti pakao ako Hamas ne oslobodi preostale taoce do dana inauguracije“, dok pristalice Bidena ponavljaju da se sporazum temelji na okviru koji je definirao njihov predsjednik u maju te da je on sa svojim saradnicima radio na njegovoj realizaciji mjesecima.
Bidenovo oklijevanje
Bidenov tim je uvjeren da je ono što smatra „porazom“ osovine otpora, a što se ogleda u „porazu Hezbollaha, prekidu vatre u Libanu i izolaciji Hamasa nakon izlaska Irana iz Sirije“, primoralo Hamas da se povuče i prihvati sporazum.
Međutim, tokom prethodnih mjeseci Biden nije uspio ubijediti izraelskog premijera da prihvati sporazum. Plašio se da vrši pritisak na Izrael, bilo javnim napadom na njega ili priznavanjem Netanyahuovog odbijanja uslova sporazuma, posebno zbog njegovog cilja da „uništi Hamas“ kojem teži od 8. oktobra 2023. godine.
Zatim su predsjednički izbori u novembru prošle godine ušli u Bidenove kalkulacije da ne vrši pritisak na Netanyahua, već da pruži finansijsku, vojnu, diplomatsku i političku podršku svim zločinima koje Izrael čini u Pojasu Gaze, koji su dostigli nivo genocida, kako je potvrdio Međunarodni krivični sud.
Biden je izbjegavao vršiti pritisak na Netanyahua pomoću prijetnji da će zaustaviti Izraelu potrebne isporuke američkog oružja, municije i bombi. Kada je Izrael shvatio Bidenovo oklijevanje i odbijanje da vrši pritisak, nastavio je sa svojom agresijom i ignorirao njegovu inicijativu.
Netanyahu je iskoristio formalna razilaženja s Bidenovom administracijom kako bi natjerao većinu članova Kongresa iz obje političke stranke da stanu uz Izrael i zanemare Bidenovu inicijativu. Posjeta izraelskog premijera Kongresu u julu prošle godine, kada je održao agresivan govor na zajedničkoj sjednici Predstavničkog doma i Senata te ignorirao Bidenovu inicijativu, predstavljala je udarac administraciji američkog predsjednika, koji je ignorirao ovaj događaj i njegove posljedice.
Tokom prošle godine, Netanyahu je prekoračio sve crvene linije koje je Biden postavio u vezi s izraelskom agresijom, bilo da se radi o napadima na bolnice i škole u Pojasu Gaze, napadima na međunarodne organizacije, ometanju ulaska humanitarne pomoći, invaziji na grad Rafah ili uništavanju prijelaza.
Nova administracija
Stručnjaci kažu da je posljednja intervencija novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa bila odlučujuća i da je njegov izbor „promijenio pravila igre“. Određeni broj zvaničnika Bidenove administracije, koji su željeli ostati anonimni, priznali su za The Washington Post da je bila potrebna Trumpova intervencija u pregovorima između Izraela i Hamasa kako bi se postigao sporazum, koji primorava Hamas na oslobađanje zarobljenika, a Izrael na prekid vatre nakon 15 mjeseci rata.
Rekli su da je Trumpova inauguracija, zajedno s naporima njegovog specijalnog izaslanika za Bliski istok Stevena Witkoffa, ono što je riješilo problem koji je bio nerješiv za predsjednika Bidena i njegov tim, a to je Netanyahuovo odbacivanje sporazuma i insistiranje na potpunom uništenju Hamasa, budući da izvještaji pokazuju da je Witkoff uspio izvršiti pritisak na Netanyahua da prihvati sporazum i da se brzo djeluje.
Bivši izaslanik za mirovni proces na Bliskom istoku, Dennis Ross je rekao da „Netanyahu osjeća da se ne može suprotstaviti Trumpu, što dolazećem predsjedniku daje utjecaj u ovom odnosu na početku njegovog drugog mandata“. Za The Wall Street Journal također je rekao da su obje administracije sarađivale u posljednjih nekoliko sedmica.
Michael Waltz, novi savjetnik predsjednika Trumpa za nacionalnu sigurnost, rekao je za kanal Fox News u srijedu da je Hamas pristao na sporazum jer su „povjerovali predsjedniku Trumpu kada je rekao da će nastati pakao u regiji i da će bilo koji sporazum koji bude ponuđen nakon toga biti gori od trenutnog“.