Trumpov novi mandat kao test predsjedničke moći

Moć koju pruža pozicija predsjednika povećavala se decenijama, ali stručnjaci kažu da bi Donald Trump u svom drugom mandatu mogao otići korak dalje.

Predsjednik na odlasku Joseph Biden na sastanku sa izabranim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući (Evan Vucci / AP)

Novoizabrani predsjednik Donald Trump stupit će na funkciju za nekoliko dana, upotpunivši nevjerovatan preokret sreće, u kojem se oporavio od poraza nakon bezuspješne kandidature za ponovni izbor 2020. godine.

Trumpov drugi mandat u Bijeloj kući, koji počinje nakon inauguracije u ponedjeljak, poslužit će kao najnoviji test za njegov pristup predsjedničkoj moći.

Način na koji će nastaviti dalje mogao bi preobraziti ured koji je decenijama postajao sve moćniji, iako ga Ustav pozicionira kao protutežu zakonodavnom i pravosudnom ogranku Američke vlade.

Zaista, Trumpove sveobuhvatne tvrdnje o predsjedničkom autoritetu – i tokom njegovog prvog mandata u kojem je kršio norme, i u godinama nakon toga – izazvale su zabrinutost među stručnjacima koji se pitaju šta bi moglo uslijediti u naredne četiri godine.

Marjorie Cohn, profesorica emerita na Pravnom fakultetu Thomas Jefferson, kazala je da Trumpov drugi mandat ima potencijal da iz korijena izmijeni rad federalnih agencija koje nadziru zdravstvo, sigurnost, vodu, klimu i rad.

Al Jazeeri je kazala i da bi Trumpove lične želje i suparništva mogli zamagliti granice onoga što su federalne agencije za provođenje zakona i obavještajne agencije ovlaštene raditi.

„Trump je pozvao da ‘vojni tribunali čiji se rad prenosi na televiziji’ zatvore njegove kritičare, uključujući Josepha Bidena, Kamalu Harris, Mitcha McConnella, Chucka Schumera, Liz Cheney i Mikea Pencea“, kazala je Cohn. „On bi, također, mogao angažovati vojsku da cilja Amerikance koji su uključeni u zakonite proteste, poput onih protiv izraelskog genocida u Gazi, za ženska, radnička i prava LGBTQ zajednice.“

Trend proširivanja ovlasti

Predvidjeti šta bi nepredvidivi Trump mogao učiniti naravno da nije lagan zadatak.

Međutim, naredne četiri godine će vjerovatno otkriti gdje se Trumpov stil oštrog govora razlikuje od njegovih stvarnih ciljeva, smatra Mitchel Sollenberger, profesor na Univerzitetu Michigan-Dearborn, koji je opširno pisao o predsjedničkoj moći.

Trump, možda, može biti otvoren u svojoj želji za moći, ali Sollenberger je objasnio da su moderni predsjednici godinama polagali temelje za proširene izvršne ovlasti. To se, zauzvrat, oslanja na kongresni oprez da povuče te ovlasti.

„Mi smo u relativno jedinstvenoj eri ove vrste ‘prezidencijalizma’ ili upravljanja u kojem centralnu poziciju ima predsjednik“, kazao je Sollenberger.

Tvrdi da je tokom Trumpovog prvog mandata došlo do istog „povećavanja“ predsjedničkih ovlasti, što se desilo i za vrijeme mandata mnogih njegovih prethodnika koji su se, u posljednjih stotinu godina, sve više oslanjali na izvršne uredbe, predsjedničke privilegije i političke “careve” za realizaciju svojih agendi.

No, ograničenja postoje, dodao je Sollenberger. Do jedne prekretnice došlo je u vrijeme mandata predsjednika Richarda Nixona, čije je vjerovanje u proširene predsjedničke ovlasti podržavalo tajnu kampanju bombardovanja tokom rata u Vijetnamu i prisluškivanja političkih oponenata. Kada je javnost saznala za te radnje, uslijedile su negativne reakcije i Nixon je podnio ostavku 1974.

Bez obzira na to, i naredni predsjednici pokušali su povećati domete Bijele kuće.

Naprimjer 2001. godine, tadašnji predsjednik George W. Bush nadzirao je donošenje Ovlaštenja za upotrebu vojne sile (AUMF), koje mu je omogućilo upotrebu „nužne i odgovarajuće sile“ za vođenje takozvanog „globalnog rata protiv terorizma“.

Kritičari tvrde da je to ovlaštenje omogućilo Bushu i njegovim nasljednicima da zaobiđu kongresnu moć kao jedinog tijela koje može objaviti rat, opravdavajući širok spektar predsjedničkih vojnih naredbi.

Koliko sam Trump može uvećati predsjedničku moć, bit će određeno po principu „saradnje“ između Trumpa, Kongresa i pravosuđa, dodao je Sollenberger.

Trump stupa na funkciju s republikanskom većinom u Zastupničkom domu i Senatu, kao i s konzervativnom supervećinom u Vrhovnom sudu, uključujući tri imenovanja iz Trumpovog prvog mandata.

Diktator na jedan dan

Nedavne Trumpove izjave samo su pojačale zabrinutost zbog njegovog drugog mandata i pitanja hoće li proširiti ovlasti koje Ustav daje predsjedniku.

Tokom svoje kampanje za ponovni izbor Trump je za izbore 2024. govorio da su „konačna bitka“, a u jednom trenutku je pristalicama na Floridi rekao da „neće morati opet glasati“ ako on pobijedi.

U međuvremenu, na svojoj platformi Truth Social, Trumpov profil podijelio je snimak koji je spominjao „ujedinjeni Reich“, njemačku riječ za „carstvo“, koja se često povezuje s nacističkom Njemačkom.

Politički protivnici su, također, iskoristili njegove sklonosti prema autoritarizmu kako bi ga proglasili „autokratom“. Potpredsjednica Kamala Harris, demokratska kandidatkinja, opisala je Trumpa kao „predsjednika koji se divi diktatorima i koji je fašista“.

Trump je dodatno podstakao kritike komentarima koji su očigledno bili osmišljeni da izazovu reakcije.

Odgovarajući na kritike 2023. godine, naprimjer, rekao je za Fox News da bi bio diktator ako bi bio izabran, ali „samo prvog dana“, prelazeći na izvršne akcije koje se nadao poduzeti nakon stupanja na funkciju.

Od svoje pobjede na izborima u novembru Trump je nominovao niz lojalista za svoju predstojeću administraciju, koji su ponovili njegove želje za obračunom s kritičarima.

Jedan od njegovih najkontroverznijih izbora uključuje Kasha Patela, bivšeg saveznog tužioca koji je nagovijestio da bi mogao iskoristiti Ured direktora Federalnog istražnog biroa (FBI) za krivično gonjenje novinara.

„Gonit ćemo ljude u medijima koji su lagali o američkim građanima, koji su pomogli Bidenu da namjesti predsjedničke izbore“, kazao je Patel u podcastu, ponavljajući Trumpove lažne tvrdnje o prevari na izborima 2020.

‘Projekt 2025’

Trump je, također, proširio imenovanja takozvanih „careva“ određenih politika, koji ne zahtijevaju potvrdu Senata, za nadziranje područja među kojima su sigurnost granica i vještačka inteligencija.

Neka od ovih imenovanja uzdigla su ključne idejne tvorce koji stoje iza Projekta 2025, ultrakonzervativne političke mape puta koju je razvila Heritage Foundation, konzervativna ekspertska organizacija.

Trump je uglavnom odbacio Projekt 2025, ali njegov izbor ljudi uključenih u ovaj projekt na važne funkcije signalizira da neki od principa ovog projekta mogu postati dio njegove predsjedničke agende.

„Car granica“ Tom Homan, zamjenik šefa osoblja Stephen Miller i Russell Vought koga je Trump odabrao za direktora Ureda za upravljanje i budžet – svi su učestvovali u Projektu 2025. Vought je čak autor poglavlja o predsjedničkoj moći.

Analiza dokumenta koji je izdao Centar za američki progres, lijevo orijentisani institut za politiku, upozorio je da Projekt 2025 „ima za cilj srušiti sistem u kojem svaka grana ima ovlasti da provjerava i ograničava samovolju druge dvije [politički pojam poznat i kao checks and balances] i ponovno osmisliti izvršnu vlast na steroidima i slobodnu od bilo kakvih okova“.

Upozorili su i da bi predsjednički ured mogao dobiti „neograničenu moć da preuzme državu i kontrolu nad životima Amerikanaca“.

Ova analiza je istakla sedam područja proširenih predsjedničkih ovlasti navedenih u Projektu 2025.

Oni uključuju korištenje Ministarstva pravde kao oružja, korištenje Zakona o pobuni za gušenje neslaganja i politizaciju nezavisnih agencija i državnih službenika.

Nekoliko tih ciljeva već se preklapa s Trumpovim najavljenim ciljevima ili prošlim akcijama, dodaje se u izvještaju.

Trump je više puta rekao da će tražiti odmazdu protiv političkih protivnika i istaknutih kritičara.

U slučaju svoje republikanske kolegice Liz Cheney, zamolio je svoje sljedbenike na društvenim mrežama da se izjasne žele li je vidjeti u zatvoru: „Ponovno objavi ako želiš televizijski prikaz vojnih suđenja.“

Medijski izvještaji, također, sugerišu da je njegov tranzicijski tim isto tako ispitivao državne službenike na intervjuima za posao za koga su glasali.

Sve u svemu, ova analiza zaključuje da bi Projekt 2025. predstavljao „radikalnu filozofiju upravljanja, koja je u suprotnosti s tradicionalnom podjelom vlasti jer daje predsjednicima gotovo potpunu kontrolu nad saveznom birokratijom“.

Predsjednički imunitet

Cohn i drugi analitičari tvrde da se ideologija Projekta 2025. poklapa s julskom presudom Vrhovnog suda, koja daje predsjednicima široki imunitet za službene radnje.

Trumpov pravni tim iskoristio je tu presudu u slučaju krivičnih predmeta protiv njega, uključujući saveznu optužnicu za pokušaj poništavanja izbora 2020. godine.

Ta optužnica naglasak stavlja na Trumpove postupke tokom napada na američki Capitol 6. januara 2021. godine, kada su njegove pristalice koristile nasilje da privremeno zaustave potvrdu izbora.

Iako je presuda Vrhovnog suda o imunitetu otvorila više pitanja nego što je dala odgovora, mnogi očekuju da će ohrabriti Trumpa tokom drugog mandata.

„Trump će se izvući nekažnjeno za podsticanje pobune jer mu je Vrhovni sud dao imunitet“, kazala je Cohn.

Analitičari, također, ističu da je Trump uspio izbjeći bilo kakve ozbiljne posljedice za četiri krivične optužnice s kojima se suočio u vrijeme kada nije bio na poziciji predsjednika.

Dva federalna slučaja s kojima se suočio su odbačena nakon njegovog ponovnog izbora, a zvaničnici su naveli politiku Ministarstva pravde da ne tuži aktuelne predsjednike. Treći slučaj, koji također uključuje miješanje u izbore, naišao je na zastoj u Georgiji.

U New Yorku, Trumpova osuda za falsifikovanje poslovnih zapisa rezultirala je uglavnom bezopasnom kaznom „bezuvjetnog oslobađanja“, bez zatvorske, uslovne ili novčane kazne.

Sollenberger je istakao da federalni slučaj o miješanju u izbore nije nužno bio utemeljen u pravnoj osnovanosti.

Umjesto toga, tužioci su smatrali da bi Trump mogao biti osuđen za korištenje „laži kao oružja kako bi porazio funkciju savezne vlade koja je temeljna za demokratski proces Sjedinjenih Američkih Država“.

Taj slučaj nagovještava da bi Trump mogao ponovno testirati granice predsjedničke funkcije, smatraju njegovi kritičari. Te granice, međutim, ostaju daleko od jasnih, smatra Sollenberger.

Sollenberger je rekao da i dalje „postoji siva zona kada je riječ o tome šta jeste, a šta nije predsjednička dužnost“.

„Pitanje kako to razjasniti i dalje je bez odgovora.“

Izvor: Al Jazeera

Reklama