Ukrajina zarobila sjevernokorejske vojnike, Rusija se sprema za razgovore a Trumpom
Uslovi budućeg američkog lidera koji će pomoći pri okončanju rata i dalje ostaju nejasni dok borbe bjesne u zapadnoj Rusiji i istočnoj Ukrajini.

Čini se da je Rusija spremna za razgovore o budućnosti Ukrajine s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom prije njegove inauguracije u ponedjeljak.
“Za to nisu potrebni posebni uslovi. Ono što je potrebno je zajednička namjera i politička volja za dijalog”, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Nastavite čitati
list of 4 itemsTrump: Ukrajina bi jednog dana mogla biti ruska
Ukrajinski napad oštetio ‘industrijsko postrojenje’ u ruskom Saratovu
‘SAD više nije faktor stabilnosti, već rizik veći od Rusije’
Ipak, Rusija je vrlo brzo izrazila svoje zahtjeve.
Putinov pomoćnik Nikolaj Patrušev rekao je ruskim novinama KP da bi sporazum o Ukrajini trebali postići SAD i Rusija, bez Ukrajine i Evropske unije.
Upitan hoće li biti napravljeni teritorijalni ustupci, rekao je: “O tome se čak ni ne raspravlja”.
Moskva je uvjerena da je Trumpov pogled na svijet sličan njenom i da će doprinijeti sporazumu koji će Evropu držati po strani.
Patrušev je povukao paralelu između moskovskog otimanja zemlje u Ukrajini i Trumpove tvrdnje na konferenciji za medije 7. januara da bi SAD trebao zauzeti Grenland i obnoviti kontrolu nad Panamom, rekavši: “Trebamo ih zbog ekonomske sigurnosti”.
Trump je, također, objavio mapu SAD-a i Kanade kao jedne zemlje, nazivajući njihovu granicu “vještački povučenom linijom”, a njihovu uniju “mnogo boljom za nacionalnu sigurnost”, što su argumenti identični onima koje Kremlj koristi za vođenje rata protiv Ukrajine.
„Trump je pokazao interes za Grenlandom, Panamskim kanalom, Meksikom i Kanadom“, rekao je Patrušev. “Precrtavanje mape svijeta u skladu s njegovim interesima i miješanje u poslove zemalja na različitim kontinentima je američka tradicija.”

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je, također, iznio stavove Rusije i nove američke administracije kao usklađene. Savjetovao je Trumpa da sluša želje naroda Grenlanda, kao što je Rusija slušala ljude koje je anektirala 2022. godine.
“Vjerujem da, prije svega, moramo čuti stanovnike Grenlanda,” rekao je Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi. „Ovo je slično onome kako smo mi – kao susjedi drugih ostrva, poluostrva i teritorija – slušali stanovnike Krima, Donbasa i Novorosije kako bismo razumjeli njihov stav o režimu koji je preuzeo vlast nezakonitim pučem.”
Moskva smatra da je pobuna na Majdanu 2014. godine, u kojoj je smijenjen tadašnji predsjednik Viktor Janukovič, bio državni udar koji je orkestrirao SAD.
Novorusija je bila termin koji je Katarina Velika koristila krajem 18. stoljeća za novostečene teritorije koje sada čine dio Ukrajine. Moskva je anektirala Donjeck, Lugansk, Zaporižja i Herson u septembru 2022. nakon nelegalnih referenduma.
Službeni stav Moskve o sukobu u Ukrajini je da je on prvenstveno vezan za rusku sigurnost, odbacujući teritorijalni integritet Ukrajine i pravo na samoopredjeljenje kao nebitne.
Izbor Trumpa potvrđuje legitimitet ruskog stava, rekao je Lavrov.
„Svi su to odavno shvatili, ali sada počinju da priznaju: nije riječ o samoj Ukrajini, već o tome da se Ukrajina koristi kao oruđe za slabljenje pozicije Rusije u evropskom sigurnosnom okviru. Naravno, prijetnje na našem zapadnom krilu, duž naših granica, moraju biti neutralizovane.”
Globalna podrška mogućem dogovoru Putina i Trumpa
Novo globalno istraživanje javnog mnijenja sugeriše da bi sporazum između Putina i Trumpa mogao dobiti podršku barem određenih utjecajnih zemalja.
U istraživanju koje je objavilo Evropsko vijeće za vanjske odnose, većina u Indiji, Saudijskoj Arabiji, Rusiji, Kini i Brazilu smatra da je Trumpov izbor za predsjednika dobra stvar za njihove zemlje i za mir u svijetu.
Većina u Indiji, Kini, Južnoj Africi, Saudijskoj Arabiji, Indoneziji, Turskoj i Brazilu vidjela je Rusiju kao saveznika ili neophodnog partnera za svoje zemlje i vjerovala je da se njen utjecaj u svjetskim poslovima neće smanjiti ili će se, možda, čak povećati.
Većina u Ukrajini, Velikoj Britaniji i EU-u se izdvajaju u anketi po tome što imaju suprotna mišljenja.
Dok su Rusija, Evropa, Ukrajina i veći dio svijeta pratili Trumpove riječi, rat u Ukrajini je bjesnio nesmanjenom žestinom.
Borbe su se intenzivirale u ruskoj oblasti Kursk, na koju je Ukrajina izvršila kontrainvaziju prošlog augusta.
„Napadi se dešavaju svakog dana, neprekidno tokom dana i noći“, rekao je za TV Armyinform Stanislav Krasnov, komandir voda ukrajinske 95. desantno-jurišne brigade.
Ukrajina zarobila sjevernokorejske vojnike
Ukrajinske snage zarobile su prvog sjevernokorejskog ratnog zarobljenika u Kursku 9. januara, nakon čega je uslijedilo drugo zarobljavanje u subotu, čime je nedvosmisleno potvrđeno da su sjevernokorejski vojnici dio ruske vojske.
Ukrajina je objavila snimak prvog zarobljavanja koje je učinila 84. taktička grupa Ukrajine.
Dvadesetogodišnji strijelac nosio je ličnu kartu koju je izdala Rusija, iz Ruske Federativne Republike Tuve – dodatni znakovi da je Moskva pokušala sakriti Sjevernokorejce u redovima ruske vojkse.
Ukrajinski padobranci su uhvatili drugog čovjeka, 26-godišnjeg izviđačkog snajperistu.
“Nije bilo lako. Drugi sjevernokorejski vojnici i Rusi stalno pokušavaju dokrajčiti svoje ranjene – posebno kako bi spriječili da budu zarobljeni”, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom obraćanju javnosti.
Zelenski je objavio videosnimak ukrajinskog ispitivanja zatvorenika.
Čini se kako je zatvoreniku rečeno da će ići na vježbu. Kada su ga pitali želi li se vratiti u Sjevernu Koreju, čulo se kako kaže: “Želim živjeti u Ukrajini.”

Zelenski je predložio da se Sjevernokorejcima može odobriti amnestija za život u Ukrajini ako je podrže.
“Za one vojnike iz Sjeverne Koreje koji se ne žele vratiti, možda postoje neki drugi načini. Posebno će se pružiti takva prilika onim Korejcima koji izraze želju za približavanje mira, širenjem istine o ovom ratu na korejskom jeziku”, rekao je.
Major Anton Zakharchuk, komandujući ukrajinskim 95. aeromobilnim bataljonom u Kursku, tvrdio je da su sjevernokorejski vojnici očigledno slijedili uniformna naređenja da izvrše samoubistvo kako bi izbjegli zarobljavanje.
“Pokušavamo da ih identifikujemo pomoću zračnog izviđanja, kriju se u rovovima ili jazbinama, a kada se približimo, čujemo eksplozije”, rekao je.
Također je rekao da ruske trupe dopuštaju Sjevernokorejcima da budu u prvim redovima napada, koristeći ih kao ljudske štitove.
U jednom slučaju, kako je izvijestila 6. pukovnija rendžera, koja se borila u Kursku, sjevernokorejski vojnik pokušao ih je privući na svoju poziciju u nadi da će ih, zajedno sa sobom, raznijeti granatom.
Sjevernokorejski borac pokušao je dovesti vojnike u zabludu “i da se raznese s njima”, napisao je puk. Dodali su da se, kada su mu rendžeri prišli – “raznio”.
Al Jazeera nije mogla samostalno potvrditi ove tvrdnje.
U telefonskom razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, Zelenski je rekao da je 4.000 sjevernokorejskih vojnika ubijeno ili ranjeno – što je gotovo trećina od prvobitnog broja upućenih u aktivnu borbenu dužnost u Kursku sredinom decembra.
Rusija oborila hiljade ukrajinskih dronova prošle godine
U međuvremenu, Ukrajina je tokom sedmice pojačala svoje napade na rusku infrastrukturu.
Ruska državna novinska agencija TASS izvijestila je u utorak o masovnoj kampanji dronova. Rusija je navodno tokom noći oborila ili dezorijentisala 16 bespilotnih letjelica (UAV) u oblasti Tula, 14 u Rostovskoj oblasti, 17 u oblasti Orel i nekoliko u regionu Voronjež.
Ukrajinski generalštab saopštio je da je njegova operacija pogodila skladište nafte Kombinat Kristal u Engelsu, “gdje je upravo ugašen požar koji je trajao pet dana nakon prethodnog napada”, što se odnosi na napad od 8. januara.
Generalštab je, također, izvijestio o uspješnim udarima na hemijsku tvornicu Bryansk u gradu Seltso, opisanu kao „strateški objekt ruskog vojno-industrijskog kompleksa”. “Municija za artiljeriju, višecjevni raketni sistemi, avijacija, inženjerska municija i komponente Kh – ovdje se proizvodi 59 krstarećih projektila. Na teritoriji fabrike uočene su sekundarne detonacije koje su trajale nekoliko sati.”
Osoblje je saopštilo da su pogođene i rafinerija nafte u Saratovu i postrojenje Kazanorgsintez.
Ranije u subotu Ukrajina je koristila bespilotne letjelice za napad na kompresor Ruskaja u Krasnodarskom kraju, koji opslužuje gasovod Turski tok, saopštila je ruska državna novinska agencija TASS. Ukrajina je navodno u napadu na selo Gaikodžor koristila devet bespilotnih letjelica. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je oborilo svih devet letjelica.

Turski tok je jedini ispravni ruski plinovod do Evrope, nakon što je Sjeverni tok sabotiran 2022. godine, a plinovod Jamal preko Ukrajine je zatvoren 1. januara nakon što je istekao ugovor s ruskom energetskom kompanijom Gazprom.
Ukrajina nije skrivala svoju želju da zapadne zemlje zaustave sve uvoze ruske energije.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Vladyslav Vlasiuk rekao je u ponedjeljak ambasadorima EU-a u Kijevu da je Ukrajina uznemirena uvozom, za koji se vjeruje da je iznosio 7,3 milijarde dolara uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) prošle godine. “Vrijeme je da se prekine dotok petrodolara koji podstiče agresiju Rusije”, rekao je.
Ukrajina je, također, bila frustrirana sporim ili neadekvatnim isporukama oružja dugog dometa, koji joj omogućavaju da se bori na ruskom tlu, te je sve više ulagala u vlastitu proizvodnju oružja.
TASS je prebrojao ukrajinske dronove koje je Rusija oborila prošle godine – bilo ih je 7.300. Zelenski je u subotu zatražio od svojih proizvođača da “ova godina bude rekordna u pogledu svih vrsta dronova”.
Prethodnog dana, ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je Vrhovnoj radi da će se potrošnja na oružje povećati na rekordnih 17,5 milijardi dolara 2025. godine, a domaći industrijski kapaciteti dostići 30 milijardi dolara. Vjeruje se da je dostigao sedam milijardi dolara u 2024.
Ukrajina se, također, borila za kontrolu svog zračnog prostora.
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo je objavilo da je oborilo 400 zračnih ciljeva u sedmici od 6. do 12. januara, gotovo sve su bile različite vrste bespilotnih letjelica (UAV). Zelenski je rekao da je Rusija lansirala 600 dronova tokom te sedmice.