‘Rusi u Hersonu treniraju na civilima’: Dronovi siju strah i smrt južnom Ukrajinom
Stanovnici i dužnosnici kažu da su ruske snage uključene u ‘ljudske safarije’ s kobnim posljedicama u gradu koji su ranije okupirale.

Krajem novembra Maria, 22-godišnjakinja iz Ponijativke u južnoj Ukrajini, rodila je dječaka, svoje drugo dijete. Nazvala ga je Ivan, po njegovom ocu koji je o sinu sanjao otkad je otišao u vojsku 2023. godine.
Mali Ivan jedino je dijete rođeno tog dana u regionalnom porodilištu u Hersonu, gradu u kojem više ljudi umire nego što se rađa i više ih se odlučuje otići nego ostati.
Nastavite čitati
list of 3 itemsMedvedev: Moguće je da će Rusija anektirati još ukrajinske teritorije
U ruskim napadima na Kijev oštećene ambasade šest zemalja
Prema podacima lokalne uprave, u decembru je rođeno samo 15 beba, dok je 256 ljudi umrlo, a 311 ih je pobjeglo.
Dok Herson odumire, njegovih 83.000 stanovnika, a 320.000 ih je bilo prije rata, fokusiraju se na to kako preživjeti nemilosrdno granatiranje koje čini Rusija i ono što su mještani prozvali “ljudski safari”.
Prošlog ljeta, izgleda da je ruska vojska usvojila novu taktiku.
Počeli su upravljati desecima bespilotnih letjelica u južnoj Ukrajini kako bi pratili automobile i ljude u potjeri poput videoigre. Pucaju na civilne mete, izazivajući pustoš, prema ukrajinskim dužnosnicima.
U novembru i decembru u tim je napadima poginulo najmanje 16 ljudi, dok je njih 144 ranjeno, rekli su lokalni dužnosnici.
Prema procjenama gradskog vijeća, dok je u junu samo pet posto povreda i smrti uzrokovano bespilotnim letjelicama, a ostatak artiljerijom i teškim projektilima, šest mjeseci kasnije, u decembru 2024. godine, bespilotne letjelice bile su odgovorne za 60 posto napada na civile.
“Djeca nemaju normalno djetinjstvo. Moja kćerka ne ide u vrtić. Ne mogu je ni izvesti u šetnju“, rekla je Maria, pogleda uprtog u svoje novorođenče.

Porodilište u kojem se porodila premješteno je s četvrtog sprata u podrum jer su ga gađale ruske rakete u pet različitih navrata tokom dvije godine, od decembra 2022. Rusija nije komentirala niti jedan od tih napada.
U međuvremenu su počeli građevinski radovi na obnovi bolnice.
Rat je sve promijenio
Herson je bio prvi veći ukrajinski grad koji je pao u ruke ruskih snaga, nekoliko dana nakon što je počela sveobuhvatna invazija, ali su ga ukrajinske trupe u međuvremenu ponovno zauzele.
Ogromna i strateška luka na Crnom moru, dom brodogradnje, prijeratni Herson bio je živahni obalni grad bogate kulture. U studiji iz 2021, koju je sufinansirao Razvojni program Ujedinjenih naroda, 80 posto stanovnika reklo je da je to mjesto dobro za život, rad i podizanje porodice. No, rat je sve promijenio.
Porodilište na obali suočava se s ruskim trupama koje su okupirale suprotnu obalu rijeke. Ni Marijino selo nije sigurnije. Usred kontinuiranog granatiranja i napada dronovima, preselila se u susjedno naselje, gdje je njezina porodica pronašla predah.
Taj joj je potez, možda, spasio život. U ljeto joj je kuća uništena u napadu dronom.
“Ponekad je strašno, ali sam se navikla. Petogodišnja kćerka mi kaže: ‘Mama, vidi, zuji dron’. Djeca sve razumiju”, rekla je.
U strahu za svoju sigurnost, Maria je zatražila od Al Jazeere da ne otkrije njezino prezime i odbila je fotografirati se.
‘Rusi u Hersonu treniraju na civilima’
Većinu dana između 30 i 60 ruskih dronova leti iznad Hersona, kažu lokalni dužnosnici.
Rusija dosljedno tvrdi da ne cilja namjerno civile, što je ratni zločin prema međunarodnom pravu, ali ta su poricanja demantirale ukrajinske vlasti, globalne grupe za ljudska prava i svjedoci.
“Rusi u Hersonu ne teroriziraju samo stanovništvo, oni treniraju na civilima. Vježbaju u Hersonu, a zatim bivaju prebačeni u istočnu Donjecku regiju, gdje je borba teža zbog bliskog kontakta. Presrećemo mnoge videozapise na kojima se vidi kako ruski vojnici love ljude”, rekao je Anton Jefanov, 44-godišnji zamjenik gradonačelnika Hersona.
U novembru i decembru “dronovi su prodrli dalje u grad, a Rusi su počeli gađati javni i društveni prijevoz”, rekao je za Al Jazeeru. “Granatiranje je, također, pojačano.”
U vrijeme objave Rusko ministarstvo odbrane nije odgovorilo na zahtjev Al Jazeere za komentar.

Na ulicama Hersona eksplozije odjekuju u zraku zastrašujućom učestalošću.
Grad se čini kao grad duhova s otocima života. Postavljena su betonska autobuska stajališta kako bi se putnicima pružio dodatni zaklon, ali ne garantiraju preživljavanje u slučaju granatiranja. Stanovnicima se često savjetuje da ostanu kod kuće.
Malo automobila vozi se praznim cestama, a još manje pješaka se usuđuje hodati. Većina onih koji su odlučili ostati su stariji, ne žele ili se ne mogu preseliti u sigurnije dijelove Ukrajine.
Neki stručnjaci vratili su se u Herson jer im je to što su interno raseljeni ugrozilo uslove za život.
Maria i njezina porodica živjeli su u Odesi nekoliko mjeseci, ali su cijene bile visoke. Njezina plata je niska pa se vratila kući.
‘Pratio me. U takvim situacijama naravno da se bojiš’
Aleksander Dorofejev, rodom iz Hersona, vratio se iz Poljske kad je počeo rat “kako bi bio koristan”.
Sarađuje s Poljskim centrom za međunarodnu pomoć, koji pruža humanitarnu pomoć nepokretnim i osobama s invaliditetom. No, pomaganje ljudima u potrebi prepuno je rizika.
U novembru, dok je provjeravao radove na obnovi ambulanti koje je sponzorirala njegova nevladina organizacija, primijetio je dron koji zuji iznad njegovog automobila.
“Pratio me. U takvim situacijama naravno da se bojiš. Morate ubrzati da biste bili brži od drona, ali to se može dogoditi samo ako vozite ravnom cestom, autocestom. Dronovi mogu letjeti do 130 kilometara na sat”, rekao je. “Pojavljuju se niotkuda, gledaju te i ako su visoko, ne možeš ih baš čuti prije nego što bace bombu. U gradu im se nikako ne može pobjeći.”
Početkom januara dron je gađao minibus koji je vozio njegov kolega. Vozilo se raspalo u komade. Muškarac se i dalje bori za život u bolnici.
Polumrtav grad u kojem još ima ljudi
“S ekonomske tačke gledišta, Herson je polumrtav grad, ali s humanitarne tačke gledišta, ovdje još ima ljudi”, rekao je Jefanov, zamjenik gradonačelnika. “Neko im mora pomoći, popraviti vodu, grijanje, pomoći invalidima. Ono što me najviše plaši je da neću moći dovršiti svoj posao ovdje.”
Neki posmatrači strahuju da iskušenje stanovnika Hersona vjerovatno neće uskoro završiti, čak i dok se Ukrajinci zagrijavaju za ideju mirovnih pregovora.
U oktobru 2022. ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je da će četiri okupirane regije – samoproglašene “narodne republike” Donjeck i Lugansk, Herson i Zaporižja – biti pripojene Rusiji.
Mjesec dana kasnije Ukrajina je oslobodila Herson. Njeno pripajanje ostaje cilj Rusije, ali to je malo vjerovatno, budući da su dvije vojske zapele u pozicionom ratu na suprotnim stranama rijeke Dnjepar.
“Oni žele zauzeti Herson, ali to je trenutno nerealno. Ukrajinska vojska skriva svoje položaje od neprijateljskih bespilotnih letjelica, pa Rusi traže civile”, rekao je Volodimir Molčanov, stručnjak iz Crnomorskog centra za politička i društvena istraživanja sa sjedištem u Odesi.
“To je pokušaj zastrašivanja stanovništva i prisiljavanja ljudi da odu kako bi Rusiji bilo lakše preuzeti teritorij i zadržati svoj koridor do Krima.”