Šta znamo o sporazumu o prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Gazi?
Izrael i Hamas pristali na prekid vatre, uključujući razmjenu zarobljenika i povećanje humanitarne pomoći, nakon više od 460 dana sukoba.

Izrael i palestinska grupa Hamas dogovorili su sporazum o prekidu vatre s Izraelom, saopštili su Katar i Sjedinjene Američke Države, nakon više od 460 dana rata koji je razorio Gazu.
Otkako je počeo rat u enklavi u oktobru 2023. godine u izraelskim napadima ubijeno je više od 46.000 Palestinaca. Iz ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua kažu da dogovor još nije dogovoren, ali da se rješavaju konačni detalji. Glasanje izraelske vlade očekuje se u četvrtak.
Nastavite čitati
list of 4 itemsAnalitičari: Arapi pred egzistencijalnom prijetnjom, moraju zauzeti čvrst stav prema Trumpu
Pravni stručnjaci: Trumpov plan je ratni zločin, zagovornici raseljavanja Palestinaca mogu biti procesuirani
Hamas potvrdio nastavak provedbe sporazuma o prekidu vatre
Dogovor uključuje privremeni prekid vatre koji će, za sada, okončati uništenje naneseno Gazi, kao i oslobađanje zarobljenika koji se drže u Gazi i mnogih zatvorenika koje drži Izrael. Dogovor će također, konačno, omogućiti raseljenim Palestincima da se vrate svojim domovima – iako nakon namjerne kampanje uništavanja od strane Izraela, mnogi domovi više ne postoje.
Prva faza
Početna faza će trajati šest sedmica i uključivat će ograničenu razmjenu zatvorenika, djelimično povlačenje izraelskih trupa iz Gaze i povećan priliv pomoći u enklavu.
Trideset tri izraelska zarobljenika, uključujući žene, djecu i civile starije od 50 godina – odvedeni tokom napada predvođenog Hamasom na južni Izrael 7. oktobra 2023. – bit će oslobođeni. U zamjenu, Izrael će osloboditi oko 2000 palestinskih zatvorenika, uključujući 250 zatvorenika koji izdržavaju doživotne kazne. Među oslobođenim Palestincima je oko 1000 koji su pritvoreni nakon 7. oktobra.
Zajedno s razmjenom zarobljenika, Izrael će povući svoje snage iz populacijskih centara Gaze u područja ne više od 700 metara unutar granice Gaze s Izraelom. Međutim, to možda neće uključivati koridor Netzarim, militarizirani pojas koji presijeca Pojas i kontrolira kretanje duž njega – povlačenje iz Netzarima se očekuje da će se odvijati u fazama.
Izrael će dozvoliti civilima da se vrate u svoje domove u opkoljenom sjeveru enklave, gdje humanitarne organizacije upozoravaju da je možda zavladala glad, i dozvoliti povećanje pomoći u enklavu – do 600 kamiona dnevno.
Izrael će također omogućiti ranjenim Palestincima da napuste Pojas Gaze radi liječenja, te otvoriti prijelaz Rafah s Egiptom sedam dana nakon početka implementacije prve faze.
Izraelske snage smanjit će svoje prisustvo u koridoru Philadelphi, graničnom području između Egipta i Gaze, a zatim će se potpuno povući najkasnije do 50. dana nakon što sporazum stupi na snagu.
Šta se dešava nakon prve faze?
Detalji druge i treće faze, iako se načelno smatraju dogovorenim, trebaju biti pregovarani tokom prve faze.
Kritično je što Izrael insistira da se ne daju nikakve pisane garancije koje bi isključile nastavak njegovih napada nakon što prva faza bude završena i njegovi civilni zarobljenici vraćeni.
Međutim, prema egipatskom izvoru na kojeg se poziva novinska agencija Associated Press, tri posrednika uključena u pregovore – Egipat, Katar i Sjedinjene Američke Države – dali su Hamasu usmene garancije da će pregovori nastaviti i da će sva tri posrednika insistirati na dogovoru koji bi omogućio da se druga i treća faza implementiraju prije nego što prođe početni šestosedmični period.
Šta je planirano za drugu fazu?
Ako Izrael utvrdi da su ispunjeni uslovi za drugu fazu, Hamas će osloboditi sve preostale žive zarobljenike, uglavnom muške vojnike, u zamjenu za oslobađanje više Palestinaca koji se drže u izraelskom zatvorskom sistemu. Osim toga, prema trenutnom dokumentu, Izrael bi pokrenuo svoje “potpuno povlačenje” iz Gaze.
Međutim, ovi uslovi, o kojima izraelska vlada tek treba glasati, u suprotnosti su sa izjavljenim stavovima mnogih članova krajnje desnog krila kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, na koje se on oslanja za podršku, kao i sa Netanyahuovim vlastitim prošlim stavovima, u kojima je više puta koristio prisustvo Hamasa u Gazi kako bi produžio sukob.
Treća faza
Detalji treće faze ostaju nejasni.
Prema nacrtu, ukoliko se ispune uslovi druge faze, u trećoj će biti predata tijela preostalih zarobljenika u zamjenu za trogodišnji do petogodišnji plan rekonstrukcije koji će se provoditi pod međunarodnim nadzorom.
Trenutno nema dogovora o tome ko će upravljati Gazom nakon primirja. Sjedinjene Države su vršile pritisak da reformisana verzija Palestinske vlasti to učini.
Američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je u utorak da se poslijeratna obnova i upravljanje predviđaju tako što će Palestinska vlast pozvati “međunarodne partnere” da uspostave privremenu upravnu vlast koja će voditi kritične usluge i nadzirati teritoriju.
Drugi partneri, posebno arapske države, pružit će snage da osiguraju sigurnost u kratkom roku, rekao je on u govoru u Atlantskom savjetu, istraživačkom centru sa sjedištem u Washingtonu.
Da bi takav plan uspio, bila bi potrebna podrška arapskih država, uključujući Saudijsku Arabiju, koje su rekle da će podržati plan samo ako postoji put do palestinske državnosti. Ovo predstavlja još jednu tačku sporenja za izraelske zakonodavce, uprkos tome što je Izrael pristao na rješenje dvije države u sporazumu iz Osla iz 1990-ih.
Izrael tek treba da predloži alternativni oblik upravljanja u Gazi.