Kako Trumpova administracija ugrožava internetske slobode
Dok se mnogo pažnje pridavalo Trumpovim stavovima o imigraciji, pravima na abortus i demokratiju, manje se govorilo o tome kako on može ugroziti internetske slobode.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump uskoro će preuzeti dužnost, a dok se mnogo pažnje pridavalo njegovim stavovima o imigraciji, pravima na abortus i demokratiji, manje se govorilo o tome kako on može ugroziti internetske slobode.
Čini se da su njegova imenovanja na čelo Savezne komisije za komunikacije (FCC), Savezne komisije za trgovinu (FTC) i drugih vladinih agencija sklona cenzuri govora na internetu i općenito čine internet manje slobodnim nego što je bio prošlih godina, upozoravaju tehnički stručnjaci.
Nastavite čitati
list of 4 itemsEuropol: Hapšenja zbog trgovine krivotvorenim lijekovima
Musk vjeruje da je zaslužan za izbor Trumpa – sada cilja na Evropu
Stara tehnologija u temeljima svjetske mreže
Među poznatijima, osoba koja bi mogla predstavljati prijetnju slobodi govora na internetu je Brendan Carr. Trenutno povjerenik FCC-a, koji regulira medije, Trump je izabrao Carra da vodi agenciju. Carr se predstavio kao kritičar velike tehnologije, a dok ga je novoizabrani predsjednik nazvao “borcem za slobodu govora”, Carr je u prošlosti ciljao govor na internetu.
“Pokušat će pretvoriti FCC u online govornu policiju”, rekao je za Al Jazeeru Evan Greer, direktor grupe za zagovaranje digitalnih prava Fight for the Future.
U predloženom desničarskom vodiču za upravljanje za nadolazeću administraciju, poznatom kao Projekt 2025, odjeljak koji je napisao Carr o FCC-u zagovara ukidanje “trenutnog pristupa Odjeljka 230”. Odjeljak 230 Zakona o pristojnosti u komunikaciji štiti platforme od odgovornosti za postove korisnika i omogućuje tvrtkama moderiranje tih postova. U Projektu 2025, Carr je tvrdio da bi odjeljak 230 trebao imati “temeljne” reforme, uključujući ograničenja mogućnosti kompanija da moderiraju ili uklone postove koji odražavaju “temeljna politička stajališta”.
U pismima kompanijama društvenih mreža je, također, optužio službe za provjeru činjenica da su dio “cenzorskog kartela” i upozorio da će novi republikanski Kongres i administracija “preispitati” radnje društvenih mreža, koje su “ograničile prava na slobodu govora”.
“Izričito je jasno dao do znanja da namjerava iskoristiti moć FCC-a za ciljanu ‘veliku tehnološku cenzuru’, pod čime misli kazniti svaku tehnološku kompaniju koja ne promovira desničarsku propagandu na njegovo lično zadovoljstvo”, rekla je Mary Anne Franks, profesorica intelektualnog vlasništva, tehnologije i građanskih prava na Univerzitetu Georgetown u Washingtonu.
Prijetnja internetskim slobodama
U prošlosti je Carr prijetio da će povući licence za emitiranje novinskim mrežama za koje je smatrao da “ne djeluju u javnom interesu”, uključujući CBS nakon što je emitirao intervju s Trumpovom predsjedničkom protivnicom Kamalom Harris, koji je Trump kritizirao. Iako se predstavljao kao pobornik slobode govora, čini se da je, također, podržavao cenzuru govora koja se novoj administraciji ne sviđa.
Kada je riječ o FTC-u, čija je svrha zaštita potrošača, Trump je izabrao povjerenika Andrewa Fergusona da vodi agenciju. Ferguson se, također, smatra prijetnjom internetskim slobodama. Smatra da su velike tehnološke kompanije cenzurirale konzervativni govor i želi upotrijebiti svoju moć da se suprotstavi tome.
Ferguson želi upotrijebiti antimonopolski zakon za napad na te kompanije, a tvrdio je da će, kao šef FTC-a, pomoći Trumpovoj administraciji da “ukine nekooperativne birokrate”. To bi moglo značiti da se riješi ključnih državnih službenika u karijeri i zamijeni ih Trumpovim lojalistima.
“Ferguson doista pjeva dosta iste melodije s malo drugačijim skupom vlasti”, rekao je Matt Wood, glavni savjetnik i potpredsjednik politike u neprofitnoj skupini Free Press.
Ferguson je jasno dao do znanja da bi upotrijebio FTC za traženje govora na internetu, koji se odnosi na rodno afirmiranu skrb, LGBTQ probleme i pobačaj, rekao je Greer za Al Jazeeru.
Stručnjaci i zagovornici slobode govora upozorili su da oba ova kandidata naizgled žele iskoristiti moć koju bi imali kako bi uzdigli konzervativne glasove i potisnuli glasove s kojima se ne slažu.
“Tu je i Harmeet Dhillon, Trumpov izbor za vođenje Odjela za građanska prava Ministarstva pravosuđa, još jedan zagovornik mita o ‘konzervativnoj cenzuri’ i koji ima iskustvo u agresivnom napadanju kompanija društvenih mreža i drugih entiteta koji pokušavaju podržati minimalne standarde protiv diskriminacija”, rekao je Franks.
Dhillon, advokat i konzervativni aktivist, branio je zaposlenika Googlea, optuženog za seksizam koji je dobio otkaz tokom prve Trumpove administracije nakon što je napisao dopis u kojem navodi da su, zbog bioloških razlika, žene manje učinkoviti programeri.
Kao voditelj Odjela za građanska prava, Dhillon bi mogao progoniti tehnološke kompanije, potencijalno putem tužbi, zbog navodnog kršenja građanskih sloboda konzervativaca i mogao bi uzrokovati da te kompanije dopuste više uvredljivog ili prijetećeg govora na svojim platformama usmjerenim na manjine i ljevicu i manje govora koji je kritičan prema dolazećoj administraciji. Zaista, u vrijeme kada je objavio svoj izbor, Trump je pohvalio Dhillona jer je preuzeo Big Tech i što je “tužio korporacije koje koriste woke politike”.
‘Dođi poslije’ novinara
Osim ovih nominiranih, postoje ljudi koji će savjetovati Trumpa, poput najbogatijeg čovjeka na svijetu Elona Muska i njegovog prijatelja tehnološkog milijardera Davida Sacksa, koji je podržavao Muska tokom njegovog preuzimanja Twittera. Također su poznati po promoviranju ideje da se konzervativni glasovi cenzuriraju na internetu, te su žestoki protivnici liberalne ideologije.
Mnogi stručnjaci za Prvi amandman brinu se da će Trumpov kandidat za čelo FBI-a, Kash Patel, bivši tužilac i Trumpov lojalist, krenuti na novinare koji se administraciji ne sviđaju ako bude potvrđen. Zapravo, više puta je rekao da bi učinio upravo to dok je bio u podcastu bivšeg Trumpovog pomoćnika Stevea Bannona. Ovo bi, također, moglo biti pitanje slobode interneta jer bi za to mogao upotrijebiti golemu nacionalnu državu nadzora.
“U određenom trenutku gotovo je teško odvojiti naša digitalna prava od naših fizičkih prava”, rekao je Greer.
Moglo bi se tvrditi da su nečije internetske slobode ograničene kada su nadzirane jer su tada manje sposobne djelovati slobodno bez straha od odmazde. To stvara situaciju u kojoj su ljudi skloniji samocenzuri.
Tokom prve Trumpove administracije, naprimjer, vlada je nadzirala profile društvenih mreža aktivista Black Lives Matter, izazivajući zabrinutost zbog njihove mogućnosti da slobodno izražavaju svoja politička mišljenja na internetu.
Ti se napadi mogu posmatrati kao dio onoga što je Wood nazvao “širim napadom administracije na slobodu govora”, uključujući Trumpove prijetnje, poput Carrovih, da će oduzeti licence za emitiranje novinskim korporacijama koje izvještavaju o vijestima na načine koji mu se ne sviđaju.
Nije jasno hoće li sve Trumpove kandidate odobriti Senat kada budu na glasanju u nadolazećim sedmicama, ali ono što je jasno jeste da mnogi od njih dijele slične ideale i da bi mogli iz temelja promijeniti ili ograničiti slobodu izražavanja na internetu.