Zašto se Indijci dodvoravaju talibanima
Indija je postepeno povećavala komunikaciju s talibanima tokom protekle godine, ali sastanak dvojice šefova diplomatije označio je prvi susret na visokom nivou te vrste.
![Vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Afganistana, Amir Khan Muttaqi sastao se sa svojim indijskim kolegom [Wakil Kohsar / AFP]](/wp-content/uploads/2025/01/Amir-Khan-Muttaqi-1736770598.webp?resize=770%2C513&quality=80)
Sastanak u Dubaiju indijskog ministra vanjskih poslova Vikrama Misrija i Amira Khana Muttaqija, vršioca dužnosti ministra vanjskih poslova talibana, potvrdio je namjere Indije da poveća svoj utjecaj na vodstvo Afganistana, smatraju analitičari.
Indija je postepeno povećavala komunikaciju s talibanima tokom protekle godine, ali ovaj sastanak označio je prvi susret na visokom nivou te vrste.
Nastavite čitati
list of 4 itemsTrump će morati pronaći pravi balans u Afganistanu
Tadžikistan potencijalna žrtva približavanja Moskve i talibanske vlade
U pakistanskim zračnim udarima u Afganistanu ubijeno 46 civila
Indija je uložila više od tri milijarde dolara u pomoć i poslove obnove u Afganistanu u posljednjih dvadeset godina, a Indijsko ministarstvo vanjskih poslova navodi uobičajene tačke razgovora: regionalni razvoj, trgovinu i humanitarnu saradnju te dogovor o nastavku razvojnih projekata i podršci zdravstvenom sektoru i izbjeglicama u Afganistanu.
Međutim, ono što je ostalo neizrečeno u toj izjavi, a bilo je očigledno iz trenutka u kojem se desio sastanak i njegov dnevni red, da se dešava promjena u geopolitičkim realnostima regije.
Sastanak je, naprimjer, uslijedio svega nekoliko dana nakon što je Indija osudila pakistanske zračne napade na Afganistan, u kojima je, prema izvještajima, ubijeno najmanje 46 osoba u proteklom mjesecu.
Također se desio nakon što su talibani postavili vršioca dužnosti konzula u Afganistanskom konzulatu u Mumbaiju u novembru prošle godine.
Iako indijska vlada nije komentarisala imenovanje, ono se podudarilo s posjetom zajedničkog sekretara Ministarstva vanjskih poslova Indije Kabulu isti mjesec.
Imenovanje Ikramuddina Kamila, bivšeg afganistanskog studenta u Indiji koji je postao talibanski diplomata, svrstava Indiju u sve veću grupu država, među kojima su Rusija, Kina, Turska, Iran i Uzbekistan, koje su dozvolile talibanima da preuzmu afganistanske ambasade. Indija je ranije, tokom 2022. godine, također poslala mali tehnički tim kako bi djelomično ponovno otvorila svoju ambasadu u Kabulu.
Je li na pomolu strateška promjena
Posljednji događaji signaliziraju produbljivanje veza između New Delhija i Kabula, kažu posmatrači.
No, ovaj potez možda i ne predstavlja stratešku promjenu kakvom se čini, kazao je Kabir Taneja, zamjenik direktora i saradnik u Observer Research Foundationu, indijskoj ekspertskoj organizaciji.
„To je samo prirodan razvoj onoga što je bio oprezan i dugotrajni pristup Indije talibanskoj stvarnosti u Kabulu od 2021“, kazao je. „Baš kao i drugim susjedima, i Indiji su talibani stvarnost, a ignorisanje Afganistana i afganistanskog naroda nije opcija.“
Raghav Sharma, vanredni profesor na Jindal School of International Affairs u New Delhiju, se složio.
„Mislim da je ovo nastavak ranije politike gdje na neki način ulazimo u dijalog s talibanima, ali ne želimo stvarno priznati dubinu našeg angažmana“, rekao je Sharma, napominjući da se politika rijetko pojavljivala iz takvih dijaloga.
„Kada je riječ o diplomatskom dijalogu s talibanima, ostajemo na periferiji“, dodao je, pozivajući se na studiju Washington Instituta, američke ekspertske organizacije koja je analizirala međunarodno uključivanje u dijalog s talibanima. Ova studija je otkrila da su države među kojima su Katar, Kina i Turska predvodnici u razvoju odnosa s talibanima, dok je Pakistan na petom mjestu po utjecaju.
„Indije ni nema na tom spisku“, kazao je Sharma. „Indija najduže govori da je Afganistan država od strateškog značaja, i mi s njom imamo historijske veze, ali riječi moraju pratiti djela. Nakon pada republičke vlade, stavili smo Afganistan na čekanje, obraćajući mu pažnju samo kada nam je potrebno, na ad hoc osnovi.“
Još je prisutno oklijevanje Indije
Jedan pozitivan potez koji bi mogao proisteći iz svega ovoga je, smatra Taneja, izgledno odobravanje viza za Afganistance.
„Glavni zaključak iz dijaloga Misri – Muttaqi je da bi Indija mogla biti blizu ponovnog odobravanja određenog broja viza za Afganistance, posebno u oblasti trgovine, zdravstvenog turizma i obrazovanja“, kazao je Taneja.
Indija se našla na meti kritika jer je obustavila izdavanje viza Afganistancima, uključujući zdravstvene i studentske vize, nakon što su talibani preuzeli vlast 2021. godine. Od tada je izdala izuzetno mali broj viza Afganistancima.
„Bilo je krajnje vrijeme da New Delhi ovo napravi“, kazao je Taneja. „Ovaj potez će donijeti olakšanje brojnim afganistanskim državljanima koji su odabrali Indiju kao destinaciju za visoko obrazovanje, liječenje i slično.“
Sharma je manje optimističan da će se izdati više viza usljed zabrinutosti za sigurnost.
„Talibani su, ipak, ideološki pokret, a njihov ponovni dolazak na vlast doveo je do porasta radikalizacije, što će biti izazov“, rekao je.
Osim toga, Indija treba ostati uključena u regiju. „Vjeruju da ako ostave otvoren ‘kanal’ prema talibanima, moći će s njima razgovarati barem o nekim pitanjima koja su Indiji važna. Hoće li talibani uspjeti ispuniti očekivanja drugo je pitanje jer koje mi poluge imamo kada je riječ o talibanima?“, dodao je Sharma.
Ovaj sastanak više je trebao talibanima, nego Indiji, smatra Sharma. S obzirom na to da je ova grupa angažovana u vojnim sukobima s Pakistanom, bivšim saveznikom talibana, nestrpljivi su da pokažu da imaju širu lepezu opcija na raspolaganju.
„Oni [talibani] žele posebno pokazati autonomiju Pakistanu. Isto tako im pomaže da se bore protiv šire propagande da nemaju stratešku autonomiju, da se ni za što ne pitaju i da su samo marionete Pakistana“, rekao je Sharma, misleći na prikazivanje talibana na međunarodnoj sceni na koju, kažu analitičari, utječe pakistanski vojni establišment.
Oprezni koraci ili jednostavno manjak strategije?
Indija ima i druge razloge zbog kojih, možda, oklijeva da produbi odnos s talibanima. Bliže veze bi mogle „najveću demokratiju na svijetu“ dovesti u etičku kaljužu, kažu analitičari.
„Indija se već dugo pokušava predstaviti i pozicionirati kao najveća demokratiju na svijetu, ali nije čak uspjela ni osuditi zabranu obrazovanja za djevojčice u Afganistanu. O tim pitanjima vlada potpuna tišina. Kakvu, dakle, poruku šaljemo domaćem stanovništvu?“, pita Sharma.
Indija je održavala snažno prisustvo u Afganistanu i bila je jedna od prvih država koja je poslala diplomatsku misiju nakon pada talibana 2001. godine. Uprkos značajnim interesima u regiji, Indija nije imala koherentnu politiku prema zemlji.
„Bilo kakvi manevri koje je Indija željela izvesti, uvijek je to činila u skladu s drugim silama s kojima su nam se interesi poklapali. To su uglavnom bili Iran i Rusija u prošlosti, a zatim i Amerikanci“, kazao je Sharma. Nakon pada republičke vlade koju je podržavao SAD, Indija se zatekla u novoj situaciji.
Dok su mnoge države širom svijeta brzo krenule da se prilagode novoj stvarnosti, Indija je Afganistan svrstala u pitanja kojima će se pozabaviti kasnije, ponovio je Sharma. Čak je i SAD, rekao je, „sarađivao s talibanima u borbi protiv terorizma u vezi s ISKP-om.“ ISKP (Islamska država pokrajine Khorasan) regionalna je grana ISIL-a (ISIS) i poznata je po tome što djeluje unutar Afganistana.
U isto vrijeme, „države poput Irana, koje su omogućile i olakšale talibanima, čak i Pakistan, zadržale su kanale komunikacije otvorene prema opoziciji“, dodao je Sharma. „Iran ugošćuje članove opozicije poput Ismaela Khana. Tadžikistanska vlada, koja je prvobitno bila veoma kritična prema talibanima, više nije toliko, ali nastavlja da ugošćuje opoziciju.“
‘Sve karte stavljamo na talibane’
Akteri u regiji sada procjenjuju šta bi nova Trumpova administracija u SAD-u mogla značiti za talibane.
„Afganistan više nije dio političke svijesti u Washingtonu“, kazao je Taneja. „Iako je ova država i dalje relevantna u sigurnosnom smislu, neće nadmašiti hitnija pitanja poput Gaze, Irana i Ukrajine“.
Dodao je da je teško reći šta će se dalje dešavati. „Trumpove strategije su kao vremenska prognoza na dnevnoj osnovi. Međutim svaka opozicija talibanima, koja pokušava postati snažnija mogla bi pronaći spremnijeg sagovornika u Trumpu nego što je to ikad bio slučaj s Bidenom.“
U konačnici, iako je najsnažnija sila u regiji, Indija nije otvorila dijalog s različitim igračima u Afganistanu, izolujući svoje interese dugoročno. „Prvobitno smo pogriješili što smo sve karte stavili na [Hamida] Karzaija, [bivšeg afganistanskog predsjednika], a potom na [Ashrafa] Ghanija. I u Bangladešu smo svu podršku pružili Sheikhu Hasini.“
„Da bismo to popravili, bit će potrebno vrijeme jer Indiji, također, nedostaje ključno razumijevanje afganistanskog društva“, kazao je Sharma.
„Nije riječ samo o njegovanju veza na političkom nivou, nego i o razumijevanju kako određeni sociopolitički konteksti funkcionišu. Mislim da Indija nema to razumijevanje, što je ironično jer smo im blizu geografski i kulturološki. Ipak, malo smo uložili kada je riječ o pokušaju da razumijemo društvo“, kazao je.
„Smatram da ponavljamo istu grešku i sve karte stavljamo na talibane“, kazao je Taneja, upozoravajući da je afganistanska politička klima oduvijek bila veoma nestabilna.
„Situacija se veoma brzo mijenja“, zaključio je.