Kako se bliži Trumpova inauguracija, Rusija postaje ‘spremna za svaki scenario’ o ratu u Ukrajini

Dok se novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump priprema ponovno ući u Bijelu kuću sljedeće sedmice, postoji neizvjesnost na obje strane u ukrajinskom ratu.

Svijet čeka da vidi hoće li zadržati američku predanost odbrani Kijeva ili će sklopiti nekakav dogovor sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

Trump je više puta signalizirao svoju spremnost na pregovore s Rusijom, rekavši na konferenciji za medije 7. januara da saosjeća s izraženom zabrinutošću Moskve zbog širenja NATO-a na njenim zapadnim granicama.

Svakako, postoje oni u Rusiji koji se nadaju da će Trump ubrzati okončanje sukoba.

Krajem prošle godine, zastupnik Vladimir Džabarov opisao ga je kao nekoga “s kim se može razgovarati”.

Međutim, ukupna je atmosfera u Kremlju opreznija, s obzirom na Trumpove rezultate tokom njegovog prethodnog predsjedničkog mandata, tokom kojeg su Rusiji uvedene dodatne sankcije, a Ukrajini je poslano oružje.

“Ne postoji ista euforija kao prošli put kad je Trump pobijedio i kad su se dizale čaše šampanjca“, rekla je za Al Jazeeru Tatiana Stanovaya, osnivačica konsultantske kompanije R.Politik.

“Danas je stav Kremlja mnogo trezveniji i spremniji na bilo kakav scenarij – i da će doći do nove eskalacije, i da će Trump predložiti neki mirovni sporazum, iako to nije previše očekivano”, rekla je povodom očekivanja da će čelnik republikanaca iznijeti čvrst prijedlog s kojim se sve strane slažu.

“Intriga cijele situacije je da ni Trump, ni njegov tim, ni Kremlj, ni Kijev, ni Evropa – ne znaju šta će se zapravo dogoditi.”

‘Potpuno različita’ shvatanja sukoba

U decembru je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio izvještaj o mirovnim planovima koje je predložio Trumpov tim, a koji su uključivali odustajanje Ukrajine od dijelova njenog teritorija koji je Rusija okupirala, stavljanje potencijalne kandidature Ukrajine za NATO na čekanje na 20 godina te raspoređivanje evropskih mirovnih snaga.

Lavrov je rekao da Rusija “sigurno nije zadovoljna prijedlozima predstavnika tima novoizabranog predsjednika da se članstvo Ukrajine u NATO-u odgodi za 20 godina i da se u Ukrajinu rasporedi mirovni kontingent ‘Velike Britanije i evropskih snaga'”.

Ilya Budraitskis, ruski historičar, sociolog i gostujući naučnik na kalifornijskom univerzitetu Berkeley, rekao je za Al Jazeeru da je “razumijevanje suštine ovog sukoba i temelja za pregovore potpuno drugačije između Moskve i Washingtona s Trumpom na vlasti”.

“Trump razmatra kako riješiti pitanje granice Ruske Federacije s Ukrajinom. Sa stajališta Kremlja, pitanje ovog rata je potpuno drugačije, povezano s preispitivanjem postojeće arhitekture evropske sigurnosti i pitanjem sfera utjecaja na postsovjetskom prostoru”, kaže Budraitskis.

U isto vrijeme, Stanovaya je dodala da Trumpove pristalice na Zapadu imaju “pomalo pretjeran stav prema onome što Trump može učiniti”.

“U mnogočemu situacija zavisi od toga na šta je Ukrajina spremna”, nastavila je. “To će odlučiti budućnost sukoba, koliko brzo će ruske trupe napredovati, koliko će biti ozbiljan otpor Ukrajinaca, kako će se razvijati situacija s izborima i hoće li izbora uopšte biti. Ova su pitanja vjerovatno važnija od onoga šta Trump predlaže.”

Ruska ratna ekonomija ‘raste, ali se ne razvija’

U međuvremenu, evropski saveznici Ukrajine strahuju šta bi se moglo dogoditi ako Rusija pobijedi, posebno s Trumpovim dovođenjem u pitanje predanosti SAD-a NATO-u.

“Trump ima ideju, koju je iznio mnogo puta, da evropski saveznici manipulišu SAD-om i pokušavaju riješiti vlastita sigurnosna pitanja”, rekao je Budraitskis, ali je primijetio i da SAD ima svoje vlastite, dugoročne interese u Evropi, na koje je malo vjerovatno da će prešutno odustati pred Kremljem.

Čini se da je nedavno istraživanje nezavisne agencije za ispitivanje javnog mnijenja “Levada” pokazalo da je većina Rusa zadovoljna kako teče rat u Ukrajini, odnosno “specijalna vojna operacija” da se poslužimo službenim ruskim rječnikom, a više od tri četvrtine ispitanika podržava nastavak oružanih akcija u Ukrajini.

Sve veća manjina – 39 posto u novembru – čak vjeruje da bi upotreba nuklearnog oružja bila prihvatljiva pod određenim uslovima. Više od polovine Rusa podržava ulazak u pregovore o okončanju sukoba.

Anketa “Levade” krajem 2024. pokazala je da više od 70 posto vjeruje da će 2025. biti bolja od prošle godine – što je najoptimističniji rezultat u posljednjih 12 godina.

Za umirovljenicu iz Sankt Peterburga Elenu, međutim, postoje hitnije brige.

“U posljednjih nekoliko mjeseci glavne namirnice poskupjele su jedan i po do dva puta”, požalila se. “Mliječni proizvodi, mlijeko, svježi sir, jaja, meso, puter… sve je veoma skupo. I, naravno, te cijene neće nikuda otići, niti će opet pasti, jer uslovi za to ne postoje.”

Prilagođavanje pod sankcijama

Ruska privreda ima bolje rezultate nego što su mnogi zapadni posmatrači predviđali. Ipak, stručnjaci su za Al Jazeeru rekli da je to u velikoj mjeri potaknuto potrošnjom u vojnom sektoru na račun drugih industrija.

“Rast ruske privrede u 2024. u poređenju s 2023. bio je oko četiri posto, što samo po sebi nije loše, ali do dvije trećine tog rasta osigurano je doprinosom vojne industrije, bez poboljšanja života većine Rusa nisu uključeni u vojni sektor”, rekla je ekonomistica Olga Savočkina.

“Općenito, rusko poslovanje uspjelo se prilagoditi i nastavlja poslovati pod sankcijama, iako iziskuje dodatne troškove. Rusija prodaje naftu Kini i Indiji; prodaje drugu sankcionisanu robu pod krinkom, naprimjer, kazahstanske robe u Evropu i druge zemlje.”

Prema Vladislavu Inozemtsevu iz Centra za analizu i strategije u Evropi (CASE), “jedina stvar koju su te sankcije i cijela ova vojna situacija omogućile je to što su rusku privredu odveli u tako daleki tunel”.

“Moglo bi se reći da su u vrijeme bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva svi govorili o modernizaciji. Sada je sve to potpuno gotovo. Tokom ovih godina rata i režima sankcija, čini se da privreda raste, ali se ne razvija.”

Inflacija u Rusiji dosegla je devet posto prošle godine, povećavajući jaz u nejednakosti.

“Učitelji, državni službenici, niži službenici i, naravno, penzioneri danas gube jer inflacija premašuje njihove prihode”, nastavio je Inozemcev.

“Štaviše, njihova potrošnja uglavnom je usmjerena na osnovne proizvode, koji su i najskuplji. Dakle, mislim da su barem četvrtini stanovništva, ili možda trećini, prošle godine smanjena primanja. Ipak, ljudi koji rade u uslužnim djelatnostima, mali poduzetnici, samozaposleni, oni su očigledno dobitnici jer su im nominalne plate rasle u prosjeku 17 posto.”

Manjak radne snage

Ostali problemi uključuju historijsku nisku stopu nezaposlenosti od samo 2,3 posto, što ostavlja manjak radne snage, i rusku zavisnost o nafti – Trump je obećao povećati proizvodnju nafte u SAD-u, što bi moglo pojesti ruski profit.

“Ruska privreda još ovisi o resursima, a budžet dobija značajne prihode od prodaje nafte jer je Rusija uspjela zaobići nametnute sankcije uz pomoć flote u sjeni“, rekla je Savočkina.

“Predviđeno povećanje proizvodnje nafte u Sjedinjenim Američkim Državama moglo bi dovesti do pada svjetskih cijena nafte na 45-55 dolara po barelu. Podsjećam da je cijena izvoza nafte koja je uključena u budžet za 2025. godinu 69,7 dolara po barelu. Tako značajno smanjenje budžetskih prihoda negativno će utjecati na privredu zemlje.”

Bidenova administracija na odlasku u međuvremenu je uvela još jedan krug sankcija, posebno usmjerenih na rusku naftnu industriju, kao i na takozvanu “flotu u sjeni”, odgovornu za otpremu proizvoda širom svijeta.

“Jedina opcija koju vidim je da se dio sankcija može ukloniti samo kao dio primirja”, rekao je Inozemtsev.

“No, ukidanje sankcija pojedincima i mogućnost ponovnog prihvaćanja ruskog kapitala u Evropi i SAD-u mogli bi biti ozbiljan udarac ekonomiji. To bi moglo dovesti do odliva kapitala i stvarno smanjiti rast i potkopati ukupna ulaganja. Tada bi imalo smisla prodati ruske kompanije i odnijeti kapital na Zapad. Ipak, svi su na Zapadu uvjereni da su ruske elite Putinovi psi i da ih, u skladu s tim, treba što okrutnije pretući. Stoga ovo definitivno ne očekujem.”

No, Oleg Kouzmin, analitičar moskovskog Renaissance Capitala, vjeruje da bi svako otopljavanje odnosa između SAD-a i Rusije moglo mnogo doprinijeti.

“Teško je zamisliti da se sve sankcije ukinu preko noći, ali barem jasno razumijevanje da neće uslijediti daljnje i da se geopolitičke napetosti ne pogoršavaju već bi smanjilo trenutni stepen neizvjesnosti, što bi bilo povoljno za privredu i tržišta”, objasnio je.