Australskoj ekonomiji zavidio je cijeli svijet – sada zaostaje

Nakon rekordnog ekonomskog rasta, Australija zaostaje za svojim konkurentima zbog problema s troškovima života i produktivnošću.

Budući da iduće godine slijede savezni izbori, političari obje glavne stranke gledaju na smanjenje migracije kao na način za ublažavanje pritisaka na troškove života [Wendell Teodoro / AFP]

Kad je Rachel Clayton pohađala osnovnu školu u Sydneyu na vrhuncu globalne financijske krize 2007 – 2009, australska ekonomija bila je predmet zavisti vlada širom svijeta.

Za razliku od svih drugih većih razvijenih ekonomija, Australija je izašla iz najveće ekonomske krize od Velike depresije bez ulaska u recesiju.

Danas 22-godišnjakinja, Clayton upravlja svijetom rada umjesto učionicom i ekonomijom čija zvijezda mnogo manje sija na međunarodnoj pozornici.

Daleko od toga da joj razvijeni svijet zavidi, australska ekonomija raste najsporijim tempom od ranih 1990-ih, isključujući pandemiju COVID-19. Zapravo, zaostaje za mnogim konkurentima.

Australski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za samo 0,8 posto na godišnjem nivou tokom prva tri kvartala 2024. godine, u poređenju s rastom od 3,1, odnosno 0,9 posto u Sjedinjenim Američkim Državama i eurozoni.

Da nije rasta stanovništva potaknutog imigracijom, Australija bi zapravo bila u recesiji jer je rast po glavi stanovnika negativan sedam uzastopnih kvartala.

Poput mnogih svojih vršnjaka Clayton, koja je diplomirala na univerzitetu 2022. godine, pesimistična je u pogledu ekonomskih izgleda zemlje.

Iako ima stalni posao u odnosima s javnošću i živi s roditeljima, honorarno je radila kao lična trenerica kako bi pokrila svoje troškove, uključujući hranu, račune, osiguranje, troškove trčanja i posjedovanje automobila.

“Velika mi je privilegija što još živim kod kuće. Dakle, nije da moram plaćati stanarinu, ali još moram plaćati za druge stvari u životu”, rekla je Clayton za Al Jazeeru. “Ako se malo odmorim od svog honorarnog posla, shvatim da se mučim.”

Kao i u mnogim zemljama, cijene u Australiji su porasle nakon pandemije, s inflacijom od 7,8 posto u decembru 2022. godine, dok su plaće stagnirale.

Dok su plaće u cijelom OECD-u porasle u prosjeku za 1,5 posto od 2019. godine, realne plaće u Australiji još su prošle godine bile 4,8 posto ispod nivoa prije pandemije, prema podacima OECD-a.

Clayton je rekla da nema velika očekivanja od posjedovanja kuće jer je teško skupiti ušteđevinu, a imovina je tako nepriuštiva u Australiji, jednom od najskupljih tržišta na svijetu.

“Mislim da su [moje generacije] fokusirane na pronalaženje sigurnosti na druge načine”, rekla je. “Biti [financijski] siguran kao da više nije opcija, tako da možete koristiti svoj novac kako god možete.”

Oporavak od pandemije

Nakon izlaska iz recesije 1992. godine, Australija je zabilježila rekordnih 28 uzastopnih godina neprekidnog ekonomskog rasta sve dok svijet, 2020. godine, nije pogodio COVID-19.

Otkako se oporavila od pandemije, ekonomija se borila za uzlet zbog viših kamata, pada produktivnosti i usporavanja potražnje za australskim izvozom, poput željezne rude.

Bez obzira što Australija službeno nije u recesiji, osjeća se malo drugačije za one koji se bore platiti svoje račune uprkos tome što imaju posao s punim radnim vremenom i pristojan prihod.

Prije Božića je istraživanje Vojske spasa Australije pokazalo kako je jedan od četiri Australca bio zabrinut da će njihova djeca ostati bez poklona, a 12 posto bilo je zabrinuto da će njihovoj djeci nedostajati hrana.

Velik dio financijskog pritiska uzrokovan je većim otplatama hipoteka potaknutim uzastopnim povećanjem kamatnih stopa Rezervne banke Australije (RBA).

Nakon snižavanja referentne stope na gotovo nulu kao odgovor na pandemiju, RBA je podigla stopu na 4,35 posto u nizu poteza usmjerenih na obuzdavanje inflacije.

U septembru je ministar financija Jim Chalmers ukazao na situaciju viših kamatnih stopa kao glavni uzrok usporavanja, rekavši da povećanja “razbijaju ekonomiju”.

Matt Grudnoff, viši ekonomist u savjetodavnom tijelu Australia Institute, rekao je da je RBA odigrala “veliku ulogu” u trenutnim ekonomskim borbama u zemlji.

“Znamo da je potrošnja trenutno posebno niska u Australiji, a to čini više od polovice BDP-a. I tako, znate, dok potrošači u Australiji ne troše, ekonomija će rasti vrlo, vrlo sporo,” rekao je Grudnoff za Al Jazeeru.

Grudnoff je rekao da je stalna nestašica stambenog prostora još jedan doprinos teškoćama s kojima se suočavaju mnogi Australci.

Nedostatak stanova

Procjenjuje se da će se Australija suočiti s nedostatkom najmanje 106.300 stanova do 2027. godine, prema izvještaju Nacionalne korporacije za financiranje i ulaganje u stambena pitanja (NHFIC).

Grudnoff je rekao da je nestašica, koja pridonosi velikom rastu cijena nekretnina i najamnina, bila problem godinama, ali je privukla pažnju nacije tek nakon pandemije.

“Mislim da je to samo zato što [prije] nismo imali visoku inflaciju”, rekao je Grudnoff. “Stvarnost je takva da, dok nemate krizu, često je lako ignorirati probleme”, dodao je.

Budući da iduće godine slijede savezni izbori, političari obje glavne stranke gledaju na smanjenje migracije kao na način za ublažavanje pritisaka na troškove života.

Suočena s velikim nedostatkom radne snage nakon pandemije, Australija je 2022. olabavila svoje prepreke za međunarodne studente i kvalificirane migrante, što je rezultiralo rekordnom neto migracijom od 547.200 dolazaka sljedeće godine.

Potom je, zbog sve većeg pritiska oko stanovanja i napregnute infrastrukture, vlada Laburističke stranke 2023. najavila da će smanjiti prijem stalnih migranata na nivo prije pandemije, a sljedeće je godine predložila ograničenje dolazaka međunarodnih studenata.

Iako vlada procjenjuje da će neto migracija za financijsku 2024/25. godinu iznositi 340.000 imigranata – gotovo 200.000 manje nego 2023. godine – to bi još bilo 80.000 više od cilja.

Trent Wiltshire, zamjenik direktora programa za ekonomski prosperitet i demokratiju na Grattan institutu, rekao je da je migracija bila blagodat za ekonomiju, a ne uzrok njenih temeljnih slabosti.

“Naš životni standard po glavi stanovnika u posljednje je vrijeme nazadovao i već neko vrijeme prilično stagnira. Dakle, to je bio problem i prije COVID-a, činjenica da naša ekonomija nije bilo tako dobra kako bi trebala da bude. Dakle, potrebne su nam reforme za povećanje produktivnosti kako bismo počeli podizati životni standard”, rekao je Wiltshire.

“To sigurno nije uzrok slabosti”, dodao je Wiltshire, govoreći o učinku migracija u podržavanju rasta. “Dakle, to je važna razlika.”

Nedostatak rasta produktivnosti

Krajem decembra laburistička vlada objavila je svoje ekonomske izglede za sredinu godine, predviđajući rast BDP-a od 1,75 posto i deficit od 26,9 milijardi dolara u periodu 2024/25, prvi otkako je stranka došla na vlast 2022.

Nicki Hutley, nezavisna ekonomistica, rekla je da mnogi australski problemi proizlaze iz nedostatka rasta produktivnosti i “snažne i inteligentne rasprave o porezima i prihodima”.

Hutley je rekla da je pristup nekoliko uzastopnih vlada potrošnji i ulaganjima postavio temelj za trenutnu slabost ekonomije.

Dok su druge zemlje iskoristile pandemiju kao priliku za ulaganja u buduće pokretače rasta kao što je zelena energija, Australija je potrošila novac bez ikakvog osjećaja za dugoročnu viziju, rekla je.

“Potrošili smo novac na izgradnju kuća koje bi ionako bile izgrađene. Nismo to učinili, nismo mudro upotrijebili taj prihod, a sada smo se vratili tačno tamo gdje smo i počeli”, rekla je Hutley za Al Jazeeru. “U konačnici, Australija je mala, otvorena ekonomija koja se oslanja na druge zemlje poput Kine. Moramo se više diverzificirati.”

“I mislim da je to lekcija koju je svaka zemlja već naučila nakon COVID-a, što je diverzifikacija vaših uvoznih i izvoznih tržišta”, dodala je Hutley. “Ipak, morate biti sigurni da potičete ulaganja i da imate prave okvire za to.”

Izvor: Al Jazeera

Reklama