Kinesko tržište: Velika poslovna šansa za izvoz sa Balkana

Pojedini privrednici iz Bosne i Hercegovine koji su samostalno počeli posao u Kini, pokrenuli su inicijativu za otvaranje Privrednog predstavništva domovine u ovoj azijskoj zemlji koja je u 2024. godine bila druga po snazi ekonomija svijeta. Zamisao je da se Privredno predstavništvo bavi uslugama komorskog sistema i pruža podršku poslovanju privrednicima i institucijama.

Na 7. Kineskom međunarodnom sajmu uvoza u Šangaju (China International Import Expo – Shanghai), prvom nacionalnom sajmu na svijetu posvećenog isključivo uvozu, koji je po veličini i značaju među tri najveća poslovna sajma u Aziji, po prvi put Bosna i Hercegovina je imala svoj štand. Na posljednjem sajmu bilo je 3.496 izlagača iz 129 zemalja i regija, a predstavljeno je 297 kompanija s popisa Fortune Global 500, godišnje rang-liste 500 najvećih korporacija svijeta koju sastavlja i objavljuje časopis Fortune.

Trojica mlađih privrednika iz Bosne i Hercegovine, koji su učestvovali sa svojim firmama na sajmu u Šangaju, inače inicijatora za otvaranje Privrednog predstavništva BiH u Kini, govore o iskustvima sa sajma.

Zoran Obradović direktor je “AZ Trade Co., Limited – Partner In China”, konsultanske kompanije sa sjedištem u Hong Kongu koja od 2016. pruža usluge privrednicima koji se bave uvozom i izvozom robe iz Kine. Kerim Hadžić i Andrej Agačević su studirali, živjeli i radili u Kini (Hadžić u Pekingu, a Agačević u Šangaju), a danas imaju svoje kompanije u Bosni i Hercegovini.

Mladi poduzetnici

“Trgovinski sajmovi u Kini, neovisno o industriji ili veličini samog sajma, svakako su od velike koristi za uvoznike. Prvenstveno zbog broja izlagača, ali i filtera kroz koje oni moraju proći kako bi uopšte bili kvalifikovani kao izlagači. Ovaj drugi dio dolazi do izražaja posebno kod velikih trgovinskih sajmova poput Kanton sajma koji se održava dva puta godišnje u Guangzhou (poznat i kao Kanton) još od 1957. godine. Ovo bi ujedno bio i najposjećeniji i najveći privredni sajam u Kini, gdje su obuhvaćeni proizvodi to jest izlagači iz više od 20 industrija. Prilikom posjete ovom i sličnim sajmovima privrednici mogu pregovarati direktno i na licu mjesta vidjeti proizvod koji je predmet kupovine”, priča Obradović.

Andrej Agačević, direktor je firme “BH CN CoC”, koja predstavlja platformu za unapređivanje privrednih veza između dvije zemlje. Smatra da sajmove u Kini ne treba posmatrati kao mjesta na koja se ide nešto pogledati, kupiti, nabaviti, nego kao “mjesta gdje naši proizvođači mogu da ponude svoje proizvode”.

“Međunarodni sajam uvoza u Šangaju koji se održava jednom godišnje je posebno prilika za to. Krajem prošle godine na ovom sajmu smo po prvi put imali štand iz Bosne i Hercegovine na kojem je učestvovala neka naša firma sa svojim proizvodima. Na sajmu su predstavljeni ‘Mostarski sajam’, Generalni bh. sajam ZEPS Zenica, kao i ‘Sarajevo Fashion Week’, naši sajmovi i naši eventi koji imaju poslovni i turistički karakter”, objašnjava Agačević.

Bosna i Hercegovina je jedina država Zapadnog Balkana koja, osim Ambasade u Pekingu, nema drugih oblika predstavništva u Kini. Ovaj manjak je posebno vidljiv u kontekstu ekonomske diplomatije, gdje druge zemlje raspolažu konzulatima, komorama, udruženjima privrednika i firmama partnerima za privlačenje stranih investicija, promociju izvoza i turizma, zaštitu interesa svojih privrednika u inostranstvu, praćenje ekonomskih kretanja, informiranje nadležnih institucija te koordiniranje aktivnosti u vezi sa sajmovima i poslovnim susretima.

“Pokrenuli smo projekat pod nazivom Privredno predstavništvo Bosne i Hercegovine u Kini, sa ciljem da u saradnji sa institucijama kao što su Vanjskotrgovinska komora BiH, Privredna komora Federacije BiH, Privredna komora Republike Srpske, te ministarstvima trgovine i vanjskih poslova, otvorimo kancelariju koja bi postala Bosanskohercegovačko-kineska komora, odnosno Komora Bosne i Hercegovine u Kini, koja bi pružala podršku našim privrednicima u jednoj od najmnogoljudnijih zemalja svijeta”, kaže Agačević.

Sir, vino i voda

Kerim Hadžić govori engleski, kineski i njemački jezik. Vlasnik je firme “Melius Cras”.

“Sajmovi u Kini prvo pomažu bh. kompanijama, ali i državi Bosni i Hercegovini. Izlazak bh. firmi na ove sajmove može pomoći njihovom etabliranju na kineskom tržištu koje ima gotovo milijardu i po stanovnika i daje široki spektar mogućnosti za plasman proizvoda”, kaže Hadžić.

Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina nema puno toga ponuditi Kini, „iako smo uspješni u radu sa crnim i obojenim metalima i drvetom te smo se profilirali kao partner Evropske unije, teško ćemo biti konkurentni kineskom tržištu jer je Kina najveći proizvođač čelika na svijetu, kao i jedan od najvećih izvoznika drveta iz Afrike i nekih zemalja Evrope“.

“Ono što možemo ponuditi su industrije vezane za naše podneblje poput industrije mljekarstva odnosno sira, vina i eventualno vode”, naglašava Hadžić.

Prema mišljenju Zorana Obradovića, Bosna i Hercegovina ima jedinu šansu u industriji hrane i pića, konkretno flaširane vode, vina, meda i orašastih plodova.

“Moramo shvatiti da su potrebe kineskog tržišta za uvoznim proizvodima jako velike, ali da zahtjevaju određeni kvalitet i konzistentnost u isporuci i kvalitetu. Tu upravo leži i najveći problem na koji nailazimo pri izvozu – nepostojanost standardizacije proizvodnih procesa i proizvodni kapaciteti. Vino ima svakako najveći potencijal za izvoz ali nerijetko imamo slučaj gdje su kapaciteti vinarija na godišnjem nivou toliko mali da se čitava proizvedena količina može spakovati u četiri-pet kontejnera. Dakle, treba poraditi na uvođenju standardizacije proizvodnje i povećanju kapaciteta proizvodnje ili eventualno udruživanjem privrednika na polju razvoja robe za izvoz”, smatra Obradović.

Fenomenalna iskustva sa kineskim tržištem

Andrej Agačević dodaje da je u deset godina rada sa Kinom vidio da se tamo može plasirati bilo koji proizvod, čak i “neke stvari koje smatramo apsurdnim kao što je zrak u konzervi iz Kanade”.

Hvali firmu GS – TMT iz Travnika čija je vlasnica Snježana Köpruner, jedna je od najuspješnijih poduzetnica u regionu, koja je na kineskom tržištu u posljednjih godinu dana prisutna sa svojim brendom – električnim biciklom.

“Radi se o proizvodu koji je dizajniran i proizveden u Srednjoj Bosni, to je primjer proizvoda koji je prisutan na oba tržišta. Dospjeli su na kinesko tržište preko svog partnera koji se bavi isključivo prodajom bicikla, koji imaju svoj shop u Šangaju, a izlagali su zajedno sa nama na posljednjem sajmu ZEPS u Zenici”, ističe Agačević.

Kerim Hadžić kaže da je njegovo iskustvo sa kineskim tržištem, kao kupca – fenomenalno. Kina je, pojašnjava, jedno od najvećih potrošačkih društava, a kineske firme su podigli stepen pouzdanosti i za strane partnere.

“Vjerujem da će se otvoriti u budućnosti velika potreba za investiranjem u Kinu i tu leži prilika za mnoge bosanskohercegovačke privrednike”, poručuje Hadžić.

Zoran Obradović ukazuje da je kinesko tržište, bilo da se radi o uvozu ili izvozu, primamljivo privrednicima kako u Bosni i Hercegovini i zemljama bivše Jugoslavije, tako i širom svijeta. Toga su, kaže, svjesni i kineski proizvođači i uvoznici, te znaju iskoristiti taj položaj u svoju korist.

“Pri radu sa kineskim tržištem nikada se ne trebate voditi time da je nešto podrazumijevano. Ono što je nama ‘normalno’ i smatramo da treba biti uključeno, to oni vide kao šansu za uštedu. Primjera radi, pri izvozu robe iz Kine očekivali biste da će roba biti sigurno upakovano, dok se često može desiti da ako niste naglasili da roba treba biti sigurno upakovana, na primjer drveni sanduk, oni će je otpremiti u kartonskim kutijama”, navodi Obradović.

Privrednici iz Bosne i Hercegovine žele slijediti kolege iz Srbije i Hrvatske koji su prisutni godinama na kineskom tržištu te su ostvaruju značajne rezultate.

“Na sajmu u Šangaju posjetili smo paviljon države Srbije i paviljon privrednika iz Srbije. Od njih se zaista puno toga može naučiti. Prisustvovao sam prvom sajmu 2018. godine kada je nastupila tek osnovana Gospodarska komore Hrvatske u Kini, gdje je došao i bio aktivan njihov premijer Andrej Plenković. Međutim, oni su sve sveli na turizam, to je proizvod koji mogu tamo plasirati. Bosna i Hercegovina treba da nađe neke svoje unikatne proizvode koje može plasirati na kinesko tržište u sinhronizaciji sa Srbijom i Hrvatskom. Ruralni turizam kod nas ima potencijal kao i turizam u kombinaciji sa zemljama regiona”, zaključuje Andrej Agačević.