Sve što treba znati o drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj

U nedjelju, 12. januara, građani Hrvatske će u drugom krugu izabrati novog (ili starog) predsjednika Republike.

U drugi krug izbora prošli su aktuelni predsjednik Zoran Milanović i kandidat HDZ-a Dragan Primorac.

Kada građani mogu glasati?

Građani koji su upisani u registar birača mogu doći na biračka mjesta od 07:00 do 19:00.

Iako se birališta zatvaraju u 19:00, biračima koji su se zatekli na njima u to vrijeme bit će omogućeno da glasaju i poslije isteka vremena, ali onima koji dođu nakon 19:00 to neće biti omogućeno.

Tokom izbornog dana Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će podatke o odzivu (brojčano i u postocima) na svojoj internetskoj stranici.

Podatke o odzivu birača do 11:30 DIP će objaviti u podne, a izlaznost birača do 16:30 u 17:00.

Ko može glasati u drugom krugu izbora?

Rješenjem ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, za drugi krug izbora upisano je ukupno 3.769.598 birača.

Riječ je o 3.518.428 birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj po općinama i gradovima, od čega je 7.339 prethodno registriranih birača i 251.170 birača bez prebivališta u Hrvatskoj, koje je aktivno registrirano.

Za drugi krug štampano je 3.607.900 listića, neznatno manje nego u prvom izbornom krugu.

Kako je prošao prvi krug glasanja?

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, glasanju u prvom krugu pristupilo je 46,03 posto ukupnog biračkog tijela.

Aktuelnom hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću nedostajalo je veoma malo za pobjedu u prvom krugu. Kandidat SDP-a i koalicijskih partnera dobio je 49,09 posto glasova (797.938), ali nedovoljno za većinu kojom bi u prvom krugu okončao predsjedničku borbu.

Kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac osvojio je 19,36 posto glasova (314.663).

Razlika od 30-ak posto između dva kandidata koja ulaze u drugi krug najveća je u historiji Hrvatske.

Zoran Milanović pobijedio je u svim županijama, a Primorac samo u dijaspori.

Ostali kandidati, prema očekivanjima, nisu prešli deset posto glasova. Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić dobila je 9,25 glasova, a Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Možemo, 8,89 posto. Nezavisni kandidat Tomislav Jonjić dobio je 5,09 posto, a Mostov Miro Bulj 3,82. Slijedi kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje (Domino) Branka Lozo koja je dobila 2,41 posto.

Ispod jedan posto dobio je nezavisni Niko Tokić Kartelo (0,88 posto).

Da li je neki kandidat do sada reizabran za predsjednika?

Jeste.

Ako Milanović pobijedi u drugom krugu, pridružit će se prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i Stjepanu Mesiću, koji su imali uzastopne mandate.

Tuđman je pobijedio 1992. i 1997. godine, oba puta u prvom krugu. Imao je ukupno tri mandata, ako se uračuna izbor za predsjednika Predsjedništva nekadašnje Socijalističke Republike Hrvatske u Saboru nakon pobjede HDZ-a na prvim višestranačkim izborima 1990. Mesić je pobjeđivao 2000. i 2005.

Uz to, Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvom krugu glasanja.

Kako je prošla debata pred drugi krug?

Jedino suočavanje dva kandidata koja su prošla u drugi krug donijelo je burne polemike, na momente i uvrede i svađe.

Na kraju, Primorac je poručio da će ujediniti Hrvatsku, dok je Milanović pozvao gledaoce da “spriječe ono što se mora spriječiti”.

Primorac i Milanović vodili su žestoku raspravu i o vanjskopolitičkim pitanjima.

Koliko je ko potrošio na kampanju?

Gledaju li se njihovi ukupni izborni troškovi, Dragan Primorac je do konca prošle sedmice potrošio četiri puta više od Zorana Milanovića, no i dobio višestruko više od donatora.

Primorac je na kampanju do 3. januara potrošio 854.000 eura, a Milanović 215.000 eura, pokazuju njihovi finansijski izvještaji koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo.

Svaki od njih na kampanju u oba izborna kruga ne smije potrošiti više od 1.274.138,96 eura.

Zašto je važno biti predsjednik Republike Hrvatske?

Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine za usklađeno djelovanje i stabilnost vlasti te za odbranu nezavisnosti i teritorijalnog integriteta.

Raspisuje izbore za Hrvatski sabor i referendume; saziva Sabor na prvo zasjedanje i povjerava mandat za sastavljanje vlade, daje pomilovanja i dodjeljuje odlikovanja i priznanja. Zajedno s Vladom dijeli izvršnu vlast, no za razliku od Vlade, nije direktno odgovoran Saboru. U slučaju da dođe do sukoba Vlade i Sabora, Vlada ne može samostalno raspustiti Sabor, već može predložiti predsjedniku da to učini.

Ovlaštenja predsjednika Republike Hrvatske su sljedeća:

• raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva prvo zasjedanje
• raspisuje referendum u skladu s Ustavom
• povjerava mandat (mandataru) za sastavljanje vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konsultacija, uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru
• daje pomilovanja te dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom
• na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika vlade, odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu
• prima agremane i pisma opoziva inozemnih šefova diplomatskih misija
• vrhovni je komandant Oružanih snaga Republike Hrvatske, imenuje i razrješava vojne komandante u skladu sa zakonom
• na osnovu odluke Hrvatskog sabora, predsjednik države objavljuje rat i sklapa mir
• u skladu s Ustavom i zakonom sarađuje s Vladom u usmjeravanju rada sigurnosnih službi i tokom ratnog stanja može donositi propise sa zakonskom snagom na temelju i u okviru nadležnosti koje je dobio od Hrvatskog sabora.

Ko su bili predsjednici Republike Hrvatske od osamostaljenja?

• Franjo Tuđman (predsjednik od 1992. do 1999. godine)
• Stjepan Mesić (predsjednik od 2000. do 2010. godine)
• Ivo Josipović (predsjednik od 2010. do 2015. godine)
• Kolinda Grabar-Kitarović (predsjednica od 2015. do 2020. godine)
• Zoran Milanović (aktuelni predsjednik od 2020. godine).